img
Loader
Beograd, 31°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropa regiona

Nemačka inicijativa

12. фебруар 2003, 18:14 Redakcija Vremena
Copied

Pojavljivanje pojma „Evropa regiona“ u političkoj raspravi nailazi na očiglednu simpatiju zbog toga što teži da bude pregledan i blizak stanovništvu. Pokretači zahteva za regionalno saodlučivanje u Evropskoj uniji su, u prvom redu, bile nemačke pokrajine. One su, međutim, ubrzo našle saveznike i u drugim zemljama EU, pre svega u Belgiji, Španiji, Italiji i, nakon njenog pristupanja, 1995. godine, u Austriji.

Političari, koji snose odgovornost na regionalnom nivou, rado ukazuju na to da snaga buduće Evrope potiče iz regiona i iz spremnosti ljudi da, polazeći od regionalne samosvesti, razmišljaju i delaju evropski. U Evropi se evropeizacija i regionalizacija posmatraju kao usko povezani procesi, kao dve strane jedne medalje. Zbog sve veće evropeizacije politike, kako se to argumentuje, sve više odluka donose tela EU u Strazburu i Briselu. To se sve više odnosi i na oblasti delovanja procenjene kao regionalne, kao što je, na primer, →kulturna i obrazovna politika. Postojeće političke slobode delovanja, na primer, u regionalnom unapređivanju privrede, postaju, navodno, sve uže. Predstavnici tog koncepta, usled sve veće opasnosti od nepoželjne centralizacije moći na nivou EU, ukazuju na to da građanstvo jaču regionalizaciju EU vidi kao protivtežu tendencijama centralizacije u EU. Time bi se mogao preduprediti i preteći. a sve veći stepen pada prihvatljivosti EU.

Značajni preteča regionalizma bio je švajcarski kritičar civilizacije Denis de Ružmon. On je, 1980. godine krizu centralističke države opisao spretnom formulom: države su „premale da bi igrale odlučujuću ulogu na svetskom nivou, ili osigurale svoju odbranu. One su, sa izuzetkom dve, ili tri države, prevelike da bi svoje regione zaista ispunile životnošću i da bi rešile probleme nezaposlenosti, ekologije i obrazovanja.“ Prema tome, evropski regioni i evropska federacija mogli bi se razviti samo zajedno, kao uzajamno zavisni. Bez autonomnih regiona kao osnovnih jedinica, prema tom shvatanju, nema delotvornog evropskog saveza.

Razmišljanja o „Evropi regiona“, bar kad je reč o njihovom socijalno-kulturnom predznaku koji ih je odlikovao sedamdesetih godina, dobijala su na značaju. Od sredine osamdesetih godina, zahtev za jačim regionalnim saodlučivanjem ušao je i u političku praksu. Regioni su u toj fazi prošli kroz vidljivu promenu od „objekta evropske politike“ do angažovanih aktera sa pravom na saodlučivanje po evropskim pitanjima.

Regionalni predstavnici iz različitih evropskih zemalja su, od sredine osamdesetih godina, podnosili zajedničke spiskove zahteva, kao što je, na primer, „Diseldorfska deklaracija“ iz juna 1991. godine, ili „Deklaracija o regionalizmu u Evropi“ ABCSkupštine evropskih regiona (SER) iz decembra 1996. godine. Čim je osnovan, i →Odbor regiona angažovano učestvuje u toj raspravi. Pri tome, osim u odnosu na EU, sledeći zahtevi često se procenjuju kao prioritetni: poštovanje regionalne kulturne raznolikosti, kao i unutrašnje državne strukture, uključujući i mogućnosti delovanja regiona u EU; trostepeni federativni razvoj EU sa samostalnim regionima; regionalni organ sa pravima odlučivanja; učvršćivanje ABCprincipa subsidijarnosti, kao i samostalno pravo na tužbu pred →Evropskim sudom pravde za zemlje, regione i autonomne zajednice sa vlastitim zakonodavnim sistemima.

Kod teoretskog obrazloženja koncepta „Evrope regiona“ problem je, do danas, u tome što ne postoji opšte prihvaćena definicija „regiona“. Pod time se može podrazumevati: kulturni region, ekonomski region, socijalni region, administrativni region. U okviru →regionalne, strukturne i kohezione politike EU pod regionom se, uglavnom, podrazumeva administrativni region, tj., oblast koja se iz upravnih razloga sažima i podleže zajedničkoj nadležnosti. Od posebnog značaja je prvi upravni nivo koji se nalazi ispod državnog nivoa. U Nemačkoj su to pokrajine.

Uvođenje trostepene strukture odlučivanja u EU nailazi, pored načelnih otpora nacionalnih vlada, pre svega, onih iz centralističkih zemalja EU, na gotovo nepremostivu prepreku koja se ogleda u tome što su veličina, pravna pozicija i mogućnosti delovanja regiona u EU veoma različito izraženi. U poređenju sa moćnim nemačkim pokrajinama, koje imaju državni karakter, regionalne podstrukture, kao što su, na primer, one u Finskoj, Grčkoj, Irskoj, Poljskoj, ili u Danskoj, imaju karakter čisto administrativnih jedinica. U EU se može uočiti tendencija postepenog jačanja regionalnog nivoa. To je postalo vidljivo, između ostalog, na primeru uvođenja regionalnih parlamenata u Škotskoj i Velsu.

Koncept „Evrope regiona“ nailazi na vidnu podršku stanovništva. Ipak, jedan tako oblikovan koncept, po kojem regionalni, nacionalni i evropski nivo ravnopravno i sa istom težinom učestvuju u donošenju odluka na evropskom nivou, i neće moći politički da se realizuje u dogledno vreme. Dva su razloga tome: kao prvo, ostvarivanje jednog takvog sistema bi za posledicu imalo značajne institucionalne probleme, pošto bi regionalni organ sa pravom odlučivanja još više iskomplikovao postojeći vrlo kompleksan sistem odlučivanja u EU. Kao drugo, preduslov za jedan takav koncept bio bi da svugde u EU postoje odgovarajuće oblikovani uporedivi regioni. To, međutim, u dogledno vreme neće biti slučaj.

Ipak, bilo bi pogrešno potcenjivati značaj regionalizacije za evropski proces integracije (→uzori). Evropski regioni su, pre svega, Ugovorom iz Mastrihta postigli značajno poboljšanje svog položaja. Konferencija vlada za izradu Ugovora iz Amsterdama doprinela je konsolidaciji i daljem razvoju mogućnosti regionalnog saodlučivanja. Kako to jasno pokazuje primer, praksa saradnje između saveza i pokrajina u evropskim pitanjima je, doduše, često veoma mukotrpna, ali uključivanjem aktera sa različitih nivoa odluke su bliskije građanima, a istovremeno se olakšava sprovođenje odluka na administrativnom nivou. Regionalni predstavnici, međutim, sve jače kritikuju činjenicu da EU sve više sužava regionalni krug delovanja, pre svega, kada je reč o unapređivanju regionalne privrede, ali i o politici u oblastima kulture i medija.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Izbori u Poljskoj

02.јун 2025. I.M.

Navrocki pobedio u Poljskoj: između prošlosti huligana i budućnosti države

Karol Navrocki pobedio je u drugom krugu predsedničkih izbora u Poljskoj tesnom razlikom, osvojivši 50,89 odsto glasova. Iako ga je pratila senka kontroverzi iz prošlosti, uključujući priznanje o učešću u navijačkim tučama,

Ukrajina

01.јун 2025. B. B.

Ukrajina tvrdi da je uništila desetine ruskih bombardera

Ukrajina tvrdi da je pogodila vazduhoplovne baze u severnoj Murmanskoj i centralnoj Rjazanjskoj regiji, kao i baza u sibirskoj regiji Irkutsk

Pripreme za sukob

01.јун 2025. I.M.

Zbog straha od Rusije, Holandija planira vanrednu mobilizaciju

Holandske vlasti traže pomoć transportnih firmi kako bi obezbedile vozila za prevoz tenkova i municije. Ugovori sa privatnicima deo su strategije za brzu reakciju u slučaju krize u Istočnoj Evropi

Liga šampiona

01.јун 2025. I.M.

Proslava PSŽ-a u Parizu prerasla u nerede: Dvoje mrtvih više od 400 uhapšenih

Dok je PSŽ sa ubedljivih 5:0 savladao Inter i osvojio Ligu šampiona, u Parizu je proslava rezultirala haotičnim scenama. Demonstranti su probijali kordone, palili automobile i sukobili se sa policijom, što je dovelo do skoro 300 privedenih.

Donald Tramp

SAD

30.мај 2025. T. S.

Sud protiv suda: Trampove carine vraćene manje od 24 sata nakon zabrane

Apelacioni sud je vratio Trampu mogućnost da uvodi carine, samo dan nakon što je Sud za međunarodnu trgovinu presudio da su one nezakonite. Sudbina Trampove ekonomske politike sada zavisi od daljeg sudskog postupka i mogućeg uplitanja Vrhovnog suda

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure