img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropa

Pobeda Evropske narodne stranke na izborima, desničarske stranke povećale broj mandata

09. jun 2024, 06:53 S.Ć./Euronews
Foto: Andreas Arnold/dpa via AP
Glasanje u Nemačkoj
Copied

Najviše glasova na izborima za Evropski parlament osvojila je konzervativna Evropska narodna stranka (EPP), a krajnje desne stranke će imati znatno više poslanika nego do sada, pokazuju preliminarni rezultati objavljeni 10. juna u Briselu

Evropska narodna stranka (EPP) desnog centra osvojila je najviše 189 mandata na izborima za Evropski parlament, pokazuju najnoviji preliminarni rezultati koji su objavljeni tokom noći u Briselu.

EPP je povećao broj mandata sa 176 na 189, dok je Progresivna alijansa socijalista i demokrata pretrpela blagi pad i imaće 135 poslanika u novom sazivu EP, dok je u prethodnom imala 139 poslanika.

Najveće gubitke pretrpele su grupacije Obnovimo Evropu, kojoj pripada i partija Preporod francuskog predsednika Emanuela Makrona, kao i grupacija Zeleni-Evropski slobodarski savez.

Obnovimo Evropu, koja okuplja liberalne partije širom EU, u novom sazivu EP imaće 83 poslanika, dok je ranije imala 102 poslanika, a Zeleni će imati 53 poslanika, dok su ranije imali 72 poslanika.

Preliminarni rezultati ukazuju da su desničarske i krajnje desničarske stranke povećale broj mandata na izborima, pa će tako Identitet i demokratija, koji okuplja stranke krajnje desnice poput „Nacionalnog okupljanja“ Marin Le Pen, imati 58 poslanika, dok je ranije imala 49, a Evropski konzervativci i reformisti, kojima pripadaju i „Braća Italije“ italijanske premijerke Đorđe Meloni, imaće 72 poslanika, dok su ranije imali 69.

Levica će u novom sazivu imati 35 poslanika, partije koje se ne dovode u vezu ni sa jednom političkom grupacijom 45, a ostali 50 poslanika.

Građani EU u nedelju su na izborima za EP birali 720 novih poslanika EP, za 15 više nego 2019. godine. Konstitutivna sednica EP biće održana od 16. do 19. jula.

Foto: AP Photo/Vadim Ghirda
Izbori za Evropski parlament

Fon der Lajen: Prepoznato liderstvo EPP

Predsednica Evropske komisije i ponovo kandidatkinja za tu funkciju Ursula fon der Lajen izjavila je večeras kako je uverena da može dobiti podršku Saveta Evropske unije za svoj drugi mandat, dodajući da su glasači prepoznali liderstvo Evropske narodne partije u proteklih pet godina.
Zahvaljujem evropskim glasačima koji su učestvovali na izborima. Danas je dobar dan za EPP, pobedili smo na izborima, najjača smo stranka i sidro stabilnosti, rekla je Fon der Lajen na konferenciji za novinare u Evropskom parlamentu.

Vodila sam kampnju u 17 država, slušala sma brige građana, ali i poverenje i veru u EU, rekla je ona.

Dve su poruke poslali birači, dodala je Fon der Lajen, ostajemo većina, centar za jaku Evropu, što je ključno za demokratiju, ali je istina i da većina i na levici i desnici dobija podršku.

Nemačka

Opozicione demohrišćanske CDU i CSU u Nemačkoj su uverljive pobednice izbora za Evropski parlament, a na drugom mestu je krajnje desna Alternativa za Nemačku (AFD), pokazale su prve izlazne ankete.

Prema prvim prognozama, socijaldemokratska SPD kancelara Olafa Šolca ovojila je tek treće mesto, a za njom slede Zeleni, koji su pretrpeli značajan udarac u odnosu na izbore 2019. kad su osvojil 20,5 odsto glasova, i liberalna FDP.

Hrišćansko demokratska unija (CDU) i njena bavarska manja sestra Hrišćansko socijalna unija (CSU) ovojile su od 29,5 do 30 odsto glasova, prenele su javne televizije ARD i ZDF.

AfD je dobila 16 do 16,5 odsto, dok je SPD sa 15,8 odsto 2019 pala na pala na 14 odsto. Zeleni su pali na 12 do 12,5 odsto. Broj glasova za FDP ostao je gotovo nepromenjen na oko 5 odsto.

SPD, Zeleni i FDP u Nemačkoj čine vladajuću koaliciju.

Stranka Levica takođe ja osvojila znatno manje nego na prethpodnim izborima, svega oko 3 odsto, i nju je sa oko 6 odsto pretekla nova partija Savez Sahra Vagenkneht, koju je osnovala nekadašjna poslanica Levice.

Nemačka je sa 84,4 miliona stanpovnika najveća članica Evropske unije i njenih oko 65 miliona birača bira 96 poslanika u Evropskom parlamentu, za koji se bira ukupno 720 poslanika. U Nemačkoj na evropskim izborima ne postoji izborni prag.

Najviše mandata za HDZ u Hrvatskoj

Na izborima za Evropski parlament u Hrvatskoj vladajuća Hrvatska demokratska zajednica osvojila je šest mandata, Socijaldemokratska partija četiri, a po jedan mandat imaće zeleno-leva grupacija Možemo! i desni Domovinski pokret, pokazuju prvi nezvanični rezultati Državne izborne komisije večeras u 23 sata.
Prema tim podacima HDZ je dobio 34,6 odsto glasova, lista SDP i partnera 25,96 posto, a na trećem mestu je DP sa 8,82 odsto glasova.

Na četvrtom mestu Možemo! sa 5,92 odsto osvojenih glasova.

Podaci su dobijeni na osnovu obrade 99,82 posto biračkih mesta, na kojima je glasalo 751.326 birača.

Izlaznost je bila svega 21,32 odsto, što je za 8,53 posto manje nego na izborima 2019. godine, javila je agencija Hina.

Austrija, Kipar, Grčka

Austrijska desničarska Slobodarska partija ostvarila je jasnu pobedu na evropskim izborima, sa 27 odsto podrške, pokazuju projekcije javnog servisa ORF.

Kiparski mediji, prema izlaznim anketama agencije Alpha, procenjuju da je liberalno-konzervativni Demokratski skup (EPP), stranka u vladajućoj koaliciji, obezbedio između 25,5 i 28,5 odsto glasova. U međuvremenu, procenjuje se da je Napredna stranka radnog naroda (levica) dobila između 23 i 26 odsto. Konačni rezultati će biti potvrđeni kasnije.

Kipar šalje šest poslanika u EP, a Europe Elects procenjuje da je izlaznost niža u odnosu na 2019. godinu, prenosi Euronews.

 

Tesna pobeda konzervativaca u Španiji

Prema prvim procenama Evropskog parlamenta, Konzervativna Narodna partija lidera opozicije Alberta Nunjeza Feijoa u Španiji je uzela 32,4 odsto glasova, a Socijalistička partija premijera Pedra Sančeza 30,2 odsto glasova.

Krajnje desničarska partija Voks, prema prvim procenama, odnela je 10,4 odsto glasova.

Orban

Na evropskim izborima u Mađarskoj pobednik je stranka premijera Viktora Orbama.

Stranka Fides mađarskog premijera Viktora Orbana osvojila je 43,5 odsto glasova na evropskim izborima u Mađarskoj, što je manje od očekivanog rezultata, a sledi je stranke Poštovanje i sloboda (TISZA) Orbanovog potencijalnog konkureta Petra Mađara, sa 31 odsto, što je nadmašilo predizborna očekivanja.

Prema prvim podacima nacionalne izborne komisije, Orbanova stranka Fides osvojila je 43,5 posto glasova i ta ppobeda je očekivana, ali uz lošiji rezultat nego pre pet godina, kada je dobila nešto više od 52 posto glasova.

Na drugom mestu je stranka Poštovanje i sloboda (TISZA) sa 30,99 osto glasova, iako su joj ankete predviđale oko 27 odsto podrške birača, a Orbanovoj partiji čak približno 50 posto.

Francuska

Francuska partija krajnje desnice „Nacionalno okupljanje“ Marin Le Pen osvojila je najviše glasova u Francuskoj sa oko 32 odsto, odnosno čak deset više nego 2019. godine.

Politički blok predsednika Emanuela Makrona osvojio je 15 odsto glasova, što je pad u odnosu na 2019. godinu kada je osvojio 22 odsto.

Socijalisti su osvojili oko 14 odsto, u odnosu na šest odsto glasova od pre pet godina.

Građanska koalicija poljskog premijera Donalda Tuska vodi na izborima za Evropski parlament

Građanska koalicija (KO) poljskog premijera Donalda Tuska vodi na današnjim izborima za Evropski parlament (EP) u Poljskoj, pošto je osvojila 38,2 odsto glasova ispred opozicione partije Pravo i pravda (PiS) koja je osvojila 33,9 odsto glasova, pokazuju rezultati izlazne ankete IPSOS-a.

Tusk se zalaže za, kako navodi, „sigurnu budućnost zemlje u srcu EU“.

Partneri Građanske koalicije u koalicionoj vladi, koja je preuzela vlast u decembru, Treći put i Levica, osvojili su 8,2 odsto, odnosno 6,6 odsto, pokazuje anketa, preneo je Rojters.

Ko glasa

Za Evropski parlament se glasa u 27 zemalja članica EU.

Danas u nedelju izbori se  održavaju u Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Kipru, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Nemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Litvaniji, Luksemburgu, Poljskoj, Portugalu, Rumuniji, Sloveniji, Španiji i Švedskoj.

Pravo glasa ima oko 370 miliona stanovnika EU. Najveći broj birača sa pravom glasa je u Njemačkoj, a najmanji na Malti. Evropski parlament ima 705 zastupnika, ali će u narednom mandatu imati 720.

Evropski izbori završavaju se večeras zatvaranjem poslednjih birališta u Italiji, gde se glasa do 23 sata, nakon čega se očekuju preliminarni rezultati, a prethodiće im procene sastava budućeg parlamenta na osnovu kombinacije izlaznih anketa i predizbornih anketa u državama u kojima ne postoji praksa izlaznog anketiranja birača koji su glasali.

Finale izbora za Evropski parlament večeras će pratiti više od hiljadu novinara iz celog sveta kojima je EP na raspolaganje stavio dvoranu za plenarne sednice.

Tagovi:

Izbori Orban EU parlament
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Amsterdam

24.februar 2026. N. M.

Ekološka čistka bilborda: Nema više reklamiranja onoga što šteti klimi

Počev od 1. maja ove godine na ulicama glavnog grada Holandije stanovnici i turisti više neće viđati reklame za ugalj i naftu, avionske letove, krstarenja i mesne delikatese

Evropska unija

24.februar 2026. N. M.

Ukrajina bez struje i finansijske pomoći: Slovačka i Mađarska potkopavaju ratno jedinstvo EU

Slovačka je obustavila isporuku električne energije Ukrajini, dok ministri inostranih poslova Evropske unije zbog protivljenja Mađarske nisu postigli dogovor ni o 20. paketu sankcija Rusiji, ni o kreditu od 90 milijardi evra

Uktajinski vojnik u uniformi u zaklonu puši cigaretu

Četiri godine rata u Ukrajini

24.februar 2026. Hana Sokolova-Stek (DW)

Ispovesti sa fronta: Vojnici u „zoni smrti“

Od prodora ruskih tenkovskih jedinica i opšteg haosa do ukopavanja na borbenim položajima, okršaja dronovima i „zona smrti“. Ukrajinski vojnici pričaju kako vide razvoj rata koji je počeo ruskom invazijom 24. februara 2022.

Uhapšen Piter Mendelson, bivši britanski ambasador u SAD

Velika Britanija

24.februar 2026. I.M.

Dosije Epstin: Bivši britanski ministar Piter Mendelson uhapšen pa pušten uz kauciju

Policija u Londonu privela je Pitera Mendelsona (72), bivšeg britanskog ambasadora u SAD, zbog sumnje da je zloupotrebio službeni položaj dok je bio ministar, a u okviru istrage o njegovim vezama sa Džefrijem Epstinom. On je nakon saslušanja u policiji pušten uz kauciju, saopštile su vlasti

Ubila muža, pa napisala knjigu za decu o suočavanju sa tugom posle njegove smrti

Sjedinjene Američke Države

23.februar 2026. K. S.

Majka napisala knjigu o tugovanju da pomogne sinovima, pa optužena da je ubila muža

Skoro godinu dana nakon što je objavila dečju knjigu o suočavanju s gubitkom, Amerikanka Kuri Ričins našla se na optuženičkoj klupi - tužilaštvo tvrdi da ga je supruga ubila zbog novca i nove veze

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure