img
Loader
Beograd, -2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropa

Pobeda Evropske narodne stranke na izborima, desničarske stranke povećale broj mandata

09. jun 2024, 06:53 S.Ć./Euronews
Foto: Andreas Arnold/dpa via AP
Glasanje u Nemačkoj
Copied

Najviše glasova na izborima za Evropski parlament osvojila je konzervativna Evropska narodna stranka (EPP), a krajnje desne stranke će imati znatno više poslanika nego do sada, pokazuju preliminarni rezultati objavljeni 10. juna u Briselu

Evropska narodna stranka (EPP) desnog centra osvojila je najviše 189 mandata na izborima za Evropski parlament, pokazuju najnoviji preliminarni rezultati koji su objavljeni tokom noći u Briselu.

EPP je povećao broj mandata sa 176 na 189, dok je Progresivna alijansa socijalista i demokrata pretrpela blagi pad i imaće 135 poslanika u novom sazivu EP, dok je u prethodnom imala 139 poslanika.

Najveće gubitke pretrpele su grupacije Obnovimo Evropu, kojoj pripada i partija Preporod francuskog predsednika Emanuela Makrona, kao i grupacija Zeleni-Evropski slobodarski savez.

Obnovimo Evropu, koja okuplja liberalne partije širom EU, u novom sazivu EP imaće 83 poslanika, dok je ranije imala 102 poslanika, a Zeleni će imati 53 poslanika, dok su ranije imali 72 poslanika.

Preliminarni rezultati ukazuju da su desničarske i krajnje desničarske stranke povećale broj mandata na izborima, pa će tako Identitet i demokratija, koji okuplja stranke krajnje desnice poput „Nacionalnog okupljanja“ Marin Le Pen, imati 58 poslanika, dok je ranije imala 49, a Evropski konzervativci i reformisti, kojima pripadaju i „Braća Italije“ italijanske premijerke Đorđe Meloni, imaće 72 poslanika, dok su ranije imali 69.

Levica će u novom sazivu imati 35 poslanika, partije koje se ne dovode u vezu ni sa jednom političkom grupacijom 45, a ostali 50 poslanika.

Građani EU u nedelju su na izborima za EP birali 720 novih poslanika EP, za 15 više nego 2019. godine. Konstitutivna sednica EP biće održana od 16. do 19. jula.

Foto: AP Photo/Vadim Ghirda
Izbori za Evropski parlament

Fon der Lajen: Prepoznato liderstvo EPP

Predsednica Evropske komisije i ponovo kandidatkinja za tu funkciju Ursula fon der Lajen izjavila je večeras kako je uverena da može dobiti podršku Saveta Evropske unije za svoj drugi mandat, dodajući da su glasači prepoznali liderstvo Evropske narodne partije u proteklih pet godina.
Zahvaljujem evropskim glasačima koji su učestvovali na izborima. Danas je dobar dan za EPP, pobedili smo na izborima, najjača smo stranka i sidro stabilnosti, rekla je Fon der Lajen na konferenciji za novinare u Evropskom parlamentu.

Vodila sam kampnju u 17 država, slušala sma brige građana, ali i poverenje i veru u EU, rekla je ona.

Dve su poruke poslali birači, dodala je Fon der Lajen, ostajemo većina, centar za jaku Evropu, što je ključno za demokratiju, ali je istina i da većina i na levici i desnici dobija podršku.

Nemačka

Opozicione demohrišćanske CDU i CSU u Nemačkoj su uverljive pobednice izbora za Evropski parlament, a na drugom mestu je krajnje desna Alternativa za Nemačku (AFD), pokazale su prve izlazne ankete.

Prema prvim prognozama, socijaldemokratska SPD kancelara Olafa Šolca ovojila je tek treće mesto, a za njom slede Zeleni, koji su pretrpeli značajan udarac u odnosu na izbore 2019. kad su osvojil 20,5 odsto glasova, i liberalna FDP.

Hrišćansko demokratska unija (CDU) i njena bavarska manja sestra Hrišćansko socijalna unija (CSU) ovojile su od 29,5 do 30 odsto glasova, prenele su javne televizije ARD i ZDF.

AfD je dobila 16 do 16,5 odsto, dok je SPD sa 15,8 odsto 2019 pala na pala na 14 odsto. Zeleni su pali na 12 do 12,5 odsto. Broj glasova za FDP ostao je gotovo nepromenjen na oko 5 odsto.

SPD, Zeleni i FDP u Nemačkoj čine vladajuću koaliciju.

Stranka Levica takođe ja osvojila znatno manje nego na prethpodnim izborima, svega oko 3 odsto, i nju je sa oko 6 odsto pretekla nova partija Savez Sahra Vagenkneht, koju je osnovala nekadašjna poslanica Levice.

Nemačka je sa 84,4 miliona stanpovnika najveća članica Evropske unije i njenih oko 65 miliona birača bira 96 poslanika u Evropskom parlamentu, za koji se bira ukupno 720 poslanika. U Nemačkoj na evropskim izborima ne postoji izborni prag.

Najviše mandata za HDZ u Hrvatskoj

Na izborima za Evropski parlament u Hrvatskoj vladajuća Hrvatska demokratska zajednica osvojila je šest mandata, Socijaldemokratska partija četiri, a po jedan mandat imaće zeleno-leva grupacija Možemo! i desni Domovinski pokret, pokazuju prvi nezvanični rezultati Državne izborne komisije večeras u 23 sata.
Prema tim podacima HDZ je dobio 34,6 odsto glasova, lista SDP i partnera 25,96 posto, a na trećem mestu je DP sa 8,82 odsto glasova.

Na četvrtom mestu Možemo! sa 5,92 odsto osvojenih glasova.

Podaci su dobijeni na osnovu obrade 99,82 posto biračkih mesta, na kojima je glasalo 751.326 birača.

Izlaznost je bila svega 21,32 odsto, što je za 8,53 posto manje nego na izborima 2019. godine, javila je agencija Hina.

Austrija, Kipar, Grčka

Austrijska desničarska Slobodarska partija ostvarila je jasnu pobedu na evropskim izborima, sa 27 odsto podrške, pokazuju projekcije javnog servisa ORF.

Kiparski mediji, prema izlaznim anketama agencije Alpha, procenjuju da je liberalno-konzervativni Demokratski skup (EPP), stranka u vladajućoj koaliciji, obezbedio između 25,5 i 28,5 odsto glasova. U međuvremenu, procenjuje se da je Napredna stranka radnog naroda (levica) dobila između 23 i 26 odsto. Konačni rezultati će biti potvrđeni kasnije.

Kipar šalje šest poslanika u EP, a Europe Elects procenjuje da je izlaznost niža u odnosu na 2019. godinu, prenosi Euronews.

 

Tesna pobeda konzervativaca u Španiji

Prema prvim procenama Evropskog parlamenta, Konzervativna Narodna partija lidera opozicije Alberta Nunjeza Feijoa u Španiji je uzela 32,4 odsto glasova, a Socijalistička partija premijera Pedra Sančeza 30,2 odsto glasova.

Krajnje desničarska partija Voks, prema prvim procenama, odnela je 10,4 odsto glasova.

Orban

Na evropskim izborima u Mađarskoj pobednik je stranka premijera Viktora Orbama.

Stranka Fides mađarskog premijera Viktora Orbana osvojila je 43,5 odsto glasova na evropskim izborima u Mađarskoj, što je manje od očekivanog rezultata, a sledi je stranke Poštovanje i sloboda (TISZA) Orbanovog potencijalnog konkureta Petra Mađara, sa 31 odsto, što je nadmašilo predizborna očekivanja.

Prema prvim podacima nacionalne izborne komisije, Orbanova stranka Fides osvojila je 43,5 posto glasova i ta ppobeda je očekivana, ali uz lošiji rezultat nego pre pet godina, kada je dobila nešto više od 52 posto glasova.

Na drugom mestu je stranka Poštovanje i sloboda (TISZA) sa 30,99 osto glasova, iako su joj ankete predviđale oko 27 odsto podrške birača, a Orbanovoj partiji čak približno 50 posto.

Francuska

Francuska partija krajnje desnice „Nacionalno okupljanje“ Marin Le Pen osvojila je najviše glasova u Francuskoj sa oko 32 odsto, odnosno čak deset više nego 2019. godine.

Politički blok predsednika Emanuela Makrona osvojio je 15 odsto glasova, što je pad u odnosu na 2019. godinu kada je osvojio 22 odsto.

Socijalisti su osvojili oko 14 odsto, u odnosu na šest odsto glasova od pre pet godina.

Građanska koalicija poljskog premijera Donalda Tuska vodi na izborima za Evropski parlament

Građanska koalicija (KO) poljskog premijera Donalda Tuska vodi na današnjim izborima za Evropski parlament (EP) u Poljskoj, pošto je osvojila 38,2 odsto glasova ispred opozicione partije Pravo i pravda (PiS) koja je osvojila 33,9 odsto glasova, pokazuju rezultati izlazne ankete IPSOS-a.

Tusk se zalaže za, kako navodi, „sigurnu budućnost zemlje u srcu EU“.

Partneri Građanske koalicije u koalicionoj vladi, koja je preuzela vlast u decembru, Treći put i Levica, osvojili su 8,2 odsto, odnosno 6,6 odsto, pokazuje anketa, preneo je Rojters.

Ko glasa

Za Evropski parlament se glasa u 27 zemalja članica EU.

Danas u nedelju izbori se  održavaju u Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Kipru, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Nemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Italiji, Litvaniji, Luksemburgu, Poljskoj, Portugalu, Rumuniji, Sloveniji, Španiji i Švedskoj.

Pravo glasa ima oko 370 miliona stanovnika EU. Najveći broj birača sa pravom glasa je u Njemačkoj, a najmanji na Malti. Evropski parlament ima 705 zastupnika, ali će u narednom mandatu imati 720.

Evropski izbori završavaju se večeras zatvaranjem poslednjih birališta u Italiji, gde se glasa do 23 sata, nakon čega se očekuju preliminarni rezultati, a prethodiće im procene sastava budućeg parlamenta na osnovu kombinacije izlaznih anketa i predizbornih anketa u državama u kojima ne postoji praksa izlaznog anketiranja birača koji su glasali.

Finale izbora za Evropski parlament večeras će pratiti više od hiljadu novinara iz celog sveta kojima je EP na raspolaganje stavio dvoranu za plenarne sednice.

Tagovi:

EU parlament Izbori Orban
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Evropski parlament

Nakon Trampovih pretnji

20.januar 2026. I.M.

Evropski parlament suspenduje ratifikaciju trgovinskog sporazuma EU i SAD

Proces usvajanja trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Državama biće privremeno obustavljen, nakon što su evropski zvaničnici ocenili da politički uslovi za ratifikaciju više ne postoje

Predswednik SAD Donald Tramp pred mnoštvom američkih zastava

SAD i UN

20.januar 2026. Jan Valter (DW)

Trampov „Odbor za mir“: Milijarda za stalno članstvo, carine onome ko se usudi da ga kritikuje

Predsednik Francuske Emanuel Makron je kritikovao američkog kolegu Donalda Trampa zbog njegovog „Odbora za mir“, pa mu je ovaj zapretio „carinom od 200 odsto“ na francuska vina i šampanjce. Šta je opšta ta organizacija?

Rep kita na otvorenom moru

Istorijski sporazum o otvorenom moru

20.januar 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Da li je došao kraj nezajažljivoj trci za resursima na otvorenom moru?

Otvoreno more nema pravnu zaštitu. Barem je nije imalo do sada. Sporazum o biodiverzitetu van nacionalne jurisdikcije je zato istorisjki iskorak. Među 145 zemalja potpisnica je i Srbija. Šta to znači?

Predsednik Bugarske Rumen Radev

Bugarska

20.januar 2026. B. B.

Duboka politička kriza: Nakon Vlade ostavku podnosi i predsednik države

Predsednik Bugarske Rumen Radev podnosi ostavku nedugo nakon što je to učinila Vlada te zemlje. Više puta je nagovestio da bi mogao da učestvuje na vanrednim parlamentarnim izborima ne bi li zemlju izvukao iz haosa

Osnivač modne linije umro u Italiji

Svet mode

19.januar 2026. I.M.

Preminuo čuveni modni dizajner Valentino

Osnivač slavne modne kuće Valentino preminuo je u 93. godini života

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure