
Samit u Tjenđinu
Bili jednom Putin, Si i Modi
Samit Šangajske organizacije za saradnju pokazuje kako Kina, Indija, Rusija i ostali misle da se suprotstave „zapadnocentričnom“ svetu
Prestižni univerzitet Harvard se odupire napadima predsednika SAD Donalda Trampa koji preti da će mu ukinuti finansijske privilegije zbog navodnog antisemitizma i "levičarenja". Taj sukob se vodi i preko leđa stranih studenata
Sukob Donalda Trampa i elitnih američkih univerziteta Kolumbija i Harvard eskalirao je nakon što je uprava Harvarda odbacila optužbe predsednika za navodni „antisemitizam, marksizam, levičarenje“ i ostale „boleštine“, kako se Tramp doslovno izrazio. On je te optužbe protiv Kolumbije i Harvarda izrekao zbog propalestinskih demonstracija koje su se neko vreme održavale na tim univerzitetima, a tokom kojih je bilo i napada na studente jevrejske vere. Tramp univerzitete optužuje da nisu učinili dovoljno da prekinu te proteste i zaštite studente Jevreje, piše DW.
On pritom koristi jedno pravilo prema kojem se univerzitetima može ukinuti povlastica neplaćanja poreza na dobit ako oni deluju diskriminatorski prema nekoj manjini. To bi konkretno Harvard, najstariji i najbogatiji univerzitet u Sjedinjenim Državama, mogao da košta dve milijarde dolara godišnje. Rektor Harvarda Alan Garber odbacio je te optužbe i predsednika optužio za kršenja građanskih i ustavom zagarantovanih prava.
Pritom bi taj sukob mogao da pogodi i najslabije karike u akademskom lancu – strane studente koji sada strahuju da bi mogle da im budu uskraćene vize i stipendije.
Zemlja slobode koja to više nije?
Jedan strani student s jednog američkog univerziteta u izjavi za DW kaže da strahuje od trenutka kada će morati da produži svoju studentsku vizu. „Ja sam brucoš koji je stigao u SAD očekujući prilike, ali i izazove koji međutim neće da kompromituju moje slobode kao pojedinca. Ja sam mislio da sam u zemlji slobodnih“, kaže taj student novinarstva aludirajući time na tekst himne SAD koja govori o „zemlji slobodnih“.
On dodaje da sada mora da primenjuje autocenzuru nakon što je dobio i-mejl od uprave fakulteta u kojem ga upozoravaju na opasnost od kritikovanja Trampove administracije. „U zemlji iz koje dolazim je opasno biti novinar, ali sada mi se čini da je opasnije biti novinar u SAD“, rekao je za DW taj student koji je hteo da ostane anoniman.
Rahan Kapur, potpredsednik Udruženja stranih studenta na Univerzitetu Džordž Vašington kaže da njegova udruženje organizuje informativne razgovore za one studente koji strahuju da bi im, ako otputuju negde van SAD, mogao da bude uskraćen ponovni ulazak u tu zemlju.
„Mnogi strani studenti ovog leta neće da putuju kući, jer ne žele ništa da dovode u opasnost“, kaže Kapur.
Strah od odbijanja viza
Ti strahovi možda uopšte nisu neopravdani, ocenjuju u NAFSA, neprofitnoj organizaciji koja se bavi međunarodnom razmenom studenata i koja prati situaciju s izdavanjem studentskih viza.
Ta organizacija ima podatke o najmanje 1.300 slučajeva koji su prijavljeni od sredine marta do sredine aprila i kod kojih se radilo ili o odbijanju produžavanja vize ili brisanja iz SEVIS, vladinog registra stranih studenata ili učenika na razmeni. „Ono što uočavamo jeste potpuni izostanak bilo kakve transparentnosti u procesu odbijanja viza ili objašnjenja za odbijanje viza“, navodi se na internet-stranici NAFSA.
Pritom ne postoji samo opasnost od odbijanja da se produži viza, već i od konkretnog privođenja i proterivanja, kao što je to bio slučaj s Mahmudom Halilom, koji je organizovao propalestinske proteste na Kolumbiji ili Rumejsom Ozturk, koja je kritikovala svoj Univerzitet Tafts, jer joj se nije dopadalo kako je reagovao na, kako je rekla, povrede ljudskih prava u Pojasu Gaze.
Posebno propalestinski protesti od prošlog leta, koji su, delom i nasilno, izbili tada na mnogim američkim sveučilištima, sada daju povoda novoj vlasti da se sukobljava s upravama univerziteta optužujući ih za antisemitizam.
Neki pozivaju da se izađe na ulice
Napadi Donalda Trampa na univerzitete izazvali su pritom otpor i van akademskog sektora. Bivši republikanski političar Džamal Bouman učestvovao je nedavno na studentskim protestima u Vašingtonu i tom prilikom ocenio da je odnos Trampove administracije prema akademskom sveta ujedno i simbol njegove šire politike.
„Što je više neobrazovanih, to je lakše njima manipulisati. Tramp i konzervativni ’Projekat 2025’ žele da kontroliše šta čitamo, o čemu razmišljamo i kako delujemo, jer im to daje veću moć, dok nama oduzima moć“, poručio Bouman.
On je studente širom SAD pozvao da izađu na ulice kako bi odaslali signal vladajućima. „Potreban nam je svako da bismo uzvratili udarac, jer su demokratija i humanost u opasnosti“, zaključio je taj republikanski političar.
Samit Šangajske organizacije za saradnju pokazuje kako Kina, Indija, Rusija i ostali misle da se suprotstave „zapadnocentričnom“ svetu
Noćašnji zemljotres jačine 6 stepeni Rihterove skale pogodio je istočni Avganistan, pri čemu je najmanje 622 ljudi izgubilo život, a više od 1.500 je povređeno. Spasilačke ekipe pokušavaju da stignu do udaljenih sela, dok se strahuje da će broj žrtava još rasti
Sutra počinje zvanični program samita Šangajske organizacije za saradnju, veliki svetski događaj, na koji je pozvan predsednik Vučić. On je izjavio da će o tom putu odlučiti u zavisnosti od prilika u zemlji
Marla-Svenja Libih, nekadašnji neonacista Sven Libih, nije se pojavila na izdržavanju kazne u Kemnicu i sada je u bekstvu. Slučaj je pokrenuo žestoku raspravu o tome da li novi Zakon o samoodređenju olakšava zloupotrebe
Hrvate u današnjem svetu niko ništa ne pita, kaže filozof Boris Buden. Ali „zato je tu bolja prošlost. Ko to kaže, ko to laže da su ustaše izgubile Drugi svetski rat?“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve