img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Uoči Letnje olimpijade

Najveće, najskuplje, najčuvanije

13. maj 2004, 01:18 Sonja Seizova
Copied

O bezbednosti Olimpijskih igara staraće se 13.000 vojnika i 40.000 policajaca koji će uz platu dobiti i bonus od 2000 do 3000 evra

U međuvremenu, kod kuće, Organizacija za zaštitu ličnih podataka je, uz stotine „običnih“, odobrila postavljanje po gradu i „pametnih“ kamera za nadzor koje snimaju zvuk i „govore“, ali samo na tri meseca, dok ne prođu Igre. Odobreno je i angažovanje još 3000 vojnika – ukupno 13.000, uz 40.000 policajaca koji su između ostalog tražili da im se za tu priliku nabave nove cipele, a svi pripadnici obezbeđenja će uz platu dobiti i bonus od oko 2000–3000 evra

(Od stalnog dopisnika „Vremena“ iz Atine)

Odbrojavanje poslednjih 100 dana do početka Olimpijade počelo je živopisno: u Atini su eksplodirale tri bombe, „navlačenje“ arhitektonskog čuda – nadstrešnice nad stari Olimpijski stadion –ušlo je u završnu fazu, rukovodstvo Ministarstva javnog reda bilo je na bezbednosnim konsultacijama u Vašingtonu, udruženje prostitutki je još jednom demonstriralo, a centralna gradska opština dobila je šarena vozila za čišćenje ulica. Sve u znaku optimizma, dok se očekuje još jedan sud inspektora MOK-a (Međunarodni olimpijski komitet) o tome kako napreduju radovi na ukupno 39 olimpijskih objekata i pratećoj infrastrukturi, pre svega transportnoj i bezbednosnoj.

STRANCI UPLAŠENIJI OD DOMAĆINA: I to je samo deo „egzotike“ najvećih, najskupljih i najčuvanijih, 28. po redu modernih Olimpijskih igara koje se prvi put od obnavljanja 1896. vraćaju u Atinu, i od kojih Grčka puno očekuje, a već strepi da neće dobiti. Ako je neočekivano visok odziv volontera znak entuzijazma, a ne visoke nezaposlenosti, Grci su ponosni i žele da sve dobro prođe. Iako je prisutno negodovanje zbog masovno ukinutih godišnjih odmora državnih službenika, domaćini će nastojati da izbegnu konfuziju i ograniče drastične saobraćajne zabrane. Grčki narod, čini se, o bezbednosti ne razmišlja mnogo, nekako uveren da Grčka ne može biti cilj onih koji napadaju američku „Alijansu voljnih“.

Takav tretman bi verovatno dobile i eksplozije tri tempirne bombe pod prozorima policijske stanice u centru grada da se na licu mesta nisu odmah, u cik zore, našli svi najveći strani mediji, sami tako postavši predmet izveštavanja grčkih medija. „Teroristička histerija“ stranih kuća objašnjena je bilo finansijskim interesima „američko-britanskih“ dobavljača hi–tech bezbednosne opreme, bilo predimenzioniranom medijskom „pažnjom“ posle američkog 11. septembra i Madrida. Trezveniji komentari su ukazivali da je olimpijski budžet za bezbednost ionako već premašio milijardu evra i da su svi poslovi sklopljeni, dok su stručnjaci podsećali da masovan elektronski nadzor, protivavionske rakete i NATO, spremni da čuvaju Igre, ne mogu sprečiti napade malih anonimnih grupa na nezaštićene ciljeve.

Kako sve ukazuje a nadležni potvrđuju, i ovoga puta se radilo o tipično grčkom domaćem terorizmu manjih razmera, za skretanje pažnje. Čak i u slučaju velikih organizacija ekstremno-levičarske provenijencije, kao što je prošle godine razmontirani „17. novembar“ čiji su članovi u zatvoru, ili ELA čijim se članovima upravo sudi, napadi su ciljani, mete precizne, a „kolateralna šteta“ mala – po merilima postavljenim masovnim terorističkim napadima poslednjih godina. Ostali podmetnuti eksplozivni mehanizmi su kućne izrade, vrlo često uvezane izletničke konzerve gasa i sveća koje ih potpaljuju, obično pred nečijim vratima ili ispod automobila. Samo u poslednjih godinu dana bilo je dvadesetak takvih napada za koje su odgovornost preuzimale nepoznate grupe, pa vlast nije sigurna ko se u stvari krije iza njih i da li se neke koriste sa po nekoliko imena.

Uzbuđenje se brzo stišalo, pomognuto i najboljim ocenama sa sastanaka koje je ministar javnog reda Jorgos Vulgarakis imao u Vašingtonu, sve do nivoa savetnika za nacionalnu bezbednost Kondolize Rajs. „Bezbednosne mere se približavaju savršenstvu“, izvestio je po povratku premijera Kostasa Karamanlisa.

U međuvremenu, kod kuće, Organizacija za zaštitu ličnih podataka je, uz stotine „običnih“, odobrila postavljanje po gradu i „pametnih“ kamera za nadzor koje snimaju zvuk i „govore“, ali samo na tri meseca, dok ne prođu Igre. Odobreno je i angažovanje još 3000 vojnika – ukupno 13.000, uz 40.000 policajaca koji su između ostalog tražili da im se za tu priliku nabave nove cipele, a svi pripadnici obezbeđenja će uz platu dobiti i bonus od oko 2000–3000 evra.

KRUNSKI PODUHVAT: Prošli vikend je prošao u velikim pripremama za krunski poduhvat – arhitektonski, konstrukcioni, organizacioni i krunski test za to da, uprkos sumnjama, Grci mogu da sve objekte završe na vreme. Dvadeset godina star Olimpijski stadion, na kojem će se održati deo takmičenja i ceremonije otvaranja i zatvaranja Igara, prvi put dobija nadstrešnicu, i to po projektu najmodernijeg arhitekte sveta, Španca Santjaga Kalatrave. Teška devet hiljada tona, oslonjena na dva ogromna luka raspona po 300 metara, čitavom dužinom iznad stadiona, prekrivena pločama od najsavremenijeg polikarbonskog materijala, nadstrešnica koja nosi „zvezdano nebo“ reflektora i elektroniku za nadzor, višestruk je izazov i simbolična mera za to da će Grci ipak demantovati napise po inostranstvu o svojim graditeljskim i organizacionim sposobnostima koji idu do otvorenog izrugivanja: „Grčka tragedija ili farsa? Atina je još grad ruševina, ali sada su neke od njih nove“ („Tajms“, april). Izrugivanje nameće vladi da se, pored svih drugih (olimpijskih) frontova, brine i o publicitetu i na vreme parira negativnim komentarima. Izgrađen i uzdignut daleko van stadiona, prvi od dva luka je – prod budnim pogledom inspekcije MOK-a – već potisnut hidrauličnim presama prešao prvih 16 od ukupno 70 metara da bi se nadneo nad stadion za šta će trebati još dva dana. Desetak dana potom na red će doći i drugi, istočni luk, ali će se temeljno renoviranje stadiona završiti tek krajem jula, svega dve nedelje uoči otvaranja, baš kad strani sportisti stignu na pripreme.

U međuvremenu, tvrdnje o „vrlo dobroj klimi“ na sastanku Koordinacione komisije MOK-a i domaćeg organizacionog komiteta „Atina 2004“ u utorak nagoveštavaju da – uprkos svemu – neće biti velikih prepreka da „Igre mogu da počnu“. Ako i bude elementarnih nepogoda ili nečeg goreg, Igre su – prvi put – osigurane na oko dve milijarde dolara.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Društvene mreže

05.maj 2026. Simone Šlindvajn (DW)

Dete, vojnik, influenser: Milioni pratilaca na TikToku

Brojni video-snimci dece vojnika u Sudanu ovih dana postaju viralni na društvenim mrežama, naročito na platformi TikTok

Požar

Kina

05.maj 2026. I.M.

Vatromet u fabrici vatrometa: Preko dvadeset mrtvih

Najmanje 21 osoba poginula je, a 61 je povređena u snažnoj eksploziji u fabrici vatrometa u kineskoj provinciji Hunan, saopštile su lokalne vlasti

Razgovor Trampa i Merca

Nove pretnje carinama

04.maj 2026. Tomas Špikhofen / DW

Koliko bi nemačku privredu pogodile Trampove carine

Američki predsednik Donald Tramp najavio je povećanje carina na vozila iz Evropske unije na 25 odsto, što bi najveće posledice moglo da ostavi na nemačke proizvođače automobila poput Audija i Poršea

Iran, SAD

Rat na Bliskom istoku

04.maj 2026. I.M.

Iran tvrdi da je ispalio rakete na američki razarač kod Ormuskog moreuza, Vašington se ne oglašava

Prema navodima iranske agencije Fars i drugih državnih medija, Iran je navodno ispalio rakete na jedan američki razarač u blizini luke Jask, na ulazu u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih svetskih pomorskih ruta za transport nafte i gasa. SAD se nisu oglasile

Hantavirus

04.maj 2026. B. B.

Novi slučajevi hantavirusa na kruzeru

Na kruzeru na kome je troje ljudi umrlo od hantavirusa zabeleženi novi slučajevi infekcije

Komentar
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure