Avionska nesreća u kojoj su 62 španska vojnika izgubila život u Turskoj, na povratku iz Avganistana, pretvara se u politički skandal jer je ustanovljeno da je u 30 slučajeva došlo do greške
DVOSTRUKI STRES: Članovi porodica
Porodice 62 španska vojnika, koji su smrtno stradali u nesreći 26. maja prošle godine u blizini Trabzona (Turska) na povratku iz misije u Avganistanu, ovih dana ponovo preživljavaju tragediju, uz dodatnu dozu ljutnje na (bivšu) vlast koja je, prvo, dozvolila da se tela transportuju avionom sumnjivih kvaliteta (neki stari ruski „jak“ 42), a potom u čak 30 slučajeva pogrešno identifikovala poginule! Na meti žestokih napada familija stradalih je Federiko Triljo, bivši ministar odbrane u prethodnoj vladi Narodne partije, sada samo poslanik u parlamentu. Kao čin moralne odgovornosti, traži se njegova ostavka na funkciju poslanika, a neke od oštećenih porodica najavljuju i tužbu redovnom sudu. Ujedinjena levica, Konvergencija i Unija i Nacionalna baskijska partija zatražile su objašnjenje u Kongresu.
NESHVATljIVAAljKAVOST: Havier Ernandes, advokat koji predstavlja 16 porodica žrtava, tvrdi da uopšte nije reč o „pogrešnoj identifikaciji“, već o „neidentifakaciji“ koja (ni)je izvršena „po naređenju Trilja“. Advokat tvrdi da su turske vlasti predale španskim kolegama leševe u dva sata iza ponoći, a da su već u pet, dakle samo tri sata posle „svi bili identifikovani“.
„Ići ćemo do kraja, jer su generali koji su išli u Tursku da obave identifikaciju posao uradili krajnje aljkavo, ali im je bilo naređeno da sve što brže završe kako bi se u Madridu 28. maja, samo dva dana posle nesreće, obavila zajednička posmrtna ceremonija. Imamo informaciju da su lekari koji su otišli da obave identifikaciju dobili naređenje da leševi moraju biti narednog dana u Madridu“, rekao je Hernandes.
Turske vlasti su identifikovale 32 od 62 putnika, ostatak nisu mogli i zato su bili poslati španski stručnjaci koji, kako se sada ispostavlja, nisu uspeli ni u jednom od 30 preostalih leševa da korektno identifikuju stradale vojnike. Nikome od rođaka nije bilo dozvoljeno ni da zaviri u kovčeg sa posmrtnim ostacima, što je samo produbilo sumnje. Triljo je svojevremeno tvrdio da je identifikacija „obavljena sa svim garancijama“ i zatražio „respekt za mrtve“. Isto je zatražio i tadašnji premijer Hose Maria Asnar, ali posle 15 meseci istrage, provera i sakupljanja dokaza nepobitno je utvrđeno da su napravljene velike greške.
Aktuelni ministar vojske, socijalista Hose Bono, upozorio je u julu da je jedan visoki vojni funkcioner tražio da se sahrane samo tela vojnika koji su bili sa sigurnošću identifikovani, ali je ondašnja vlada „bila u velikoj žurbi da sve što pre završi“.
POLITIČKOPREPUCAVANjE: Bono je otkrio i da je svojevremeno bila potpisana polisa o osiguranju vojnika na 75.000 dolara, ali je iz nekog zasad neobjašnjivog razloga suma smanjena na samo 20.000. On je naložio Feliksu Sansu, šefu Vrhovnog štaba vojske, da detaljno ispita razloge i okolnosti ove promene, jer se otvoreno sumnja da je razlika završila u nečijem džepu, „na računu nekog bestidnika čije bih ime drage volje saopštio, samo da ga znam“, rekao je Bono.
Glavni optuženi, Federiko Triljo, tvrdi da nije znao ništa o greškama u identifikaciji za koje ga sada optužuju. „Niko iz političkog i vojnog vrha nije znao za greške. Verujem da su lekari časno obavili svoj posao u izuzetno teškim okolnostima, sa ograničenim mogućnostima u Turskoj, koja je bila jedina odgovorna za identifikaciju žrtava“, kaže Triljo. On je dodao da „neko laže Hosea Bona“. Narodna partija je, razumljivo, stala uz svog istaknutog člana, tvrdeći da „nije Triljo obavljao autopsije“. Stigla je i optužba na račun PSOE da „koristi bol porodica za stranačke interese“. Mariano Rahoj, poraženi predsednički kandidat „narodnjaka“, tvrdi da aktuelna vlast nastoji da „se igra sa osećanjima porodica nastradalih“.
„Kada smo preuzeli vlast od socijalista, nismo otvarali parlamentarnu debatu o ‘slučaju Roldan’ (bivši šef policije, optužen za enormno bogaćanje iz državnih fondova, op. p.) i ostalim korupcionaškim aferama iz vremena vladavine socijalista“, rekao je Rahoj.
Politička prepucavanja će se nastavati, familije žrtava nastojaće da se utvrde istina i odgovornost za greške i povređivanje starih rana, a jedinu korist od tragedije imaće budući misionari, jer je u pripremi zakon po hitnom postupku koji će drastično popraviti uslove pod kojima će španski vojnici odlaziti u inostranstvo. Od 1989, kada su Španci prvi put poslali vojnike pod zastavom OUN-a (u Angolu), smrtno su stradala 102 vojnika. Za slučaj trajnog invaliditeta državna odšteta iznosiće kao i za žrtve terorizma: 390.000 evra, a u slučaju smrti porodica će primiti 138.000 evra.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je tokom prijema astronauta misije Artemis II da će američka vlada uskoro objaviti veći broj dokumenata o NLO fenomenima i mogućem vanzemaljskom životu
Sećanja dopisnika iz Irana: U srcu islamske revolucije, Teheran 1978–1979
Zašto smo nas četvorica novinara iz “Vašington posta”, “Los Anđeles tajmsa”, Bi-bi-sija i “Politike” ušli u vazduhoplovnu bazu Došan Tapeh, na istoku Teherana? Šta smo videli na Aveniji Farahabad? U kom momentu su nam handžari bili pod grlom? Dok smo Bi-bi-sijevac i ja ulazili u zgrade i pentrali se po krovovima posmatrajući metež ispod nas, šta se desilo sa kolegom iz “Los Anđeles tajmsa” kojeg je spazio snajperista iz baze
Ko kontroliše sedam velikih svetskih moreuza – uskih grla na najkritičnijim tačkama planete koji su od drevnih vremena preusmeravali tokove svetske politike i koji to čine i danas?
Intervju: Valur Ingimundarson, profesor savremene istorije na Univerzitetu Islanda
“Pokušavajući da ublaže krizu, Danci i Amerikanci su, uz učešće Grenlanđana, ušli u pregovore. Danci su izjavili da je suverenitet Kraljevine Danske crvena linija, ali da su spremni da razmotre pojačano vojno prisustvo SAD na Grenlandu”
Dejvid Atenboro nas je poveo na put novog načina posmatranja i razumevanja živog sveta u prirodnom okruženju i spoznaje o sopstvenom uticaju na njega, a njegovi serijali su postavili nove standarde kvaliteta snimanja i pripovedanja. To što puni 100 godina istovremeno je i spoznaja da ćemo ostati bez njega, ali i povod za slavlje života, borbe, ljubavi i prirode
Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj
Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!