img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evrointegracije

Moldavija: Pravac EU kroz iglene uši

22. октобар 2024, 11:12 B. B.
Foto: AP Photo/Vadim Ghirda
Na referendumu o promeni ustava za evrointegracije je glasalo 50,39 odsto, a protiv 49,61 odsto građana
Copied

Građani Moldavije su na referendumu o ustavnim promenama tesnom većinom odlučuli da su za to da se njihova zemlja uputi ka članstvu u Evropskoj uniji. Prozapadna predsednica Maja Sandu optužila je Rusiju da je pokušala da „podlim napadom“ utiče na ishod referenduma i da ugrozi suverenitet Moldavije

Moldavci su na referndumu o ustavnim promena tesnom većinom odlučili da su za put ka članstvu u Evropskoj uniji, pokazali su izborni rezultati objavljeni u ponedeljak, nakon što je prozapadna predsednica Maja Sandu ocenila da su mešanje iz inostranstva i „kriminalne grupe“ pokušale da potkopaju glasanje u toj bivšoj sovjetskoj republici .

Izgledalo je da je glas „ne“ dobio bitku sve dok nije prebrojano poslednjih nekoliko hiljada glasova iz velike dijaspore Moldavije.

Centralna izborna komisija saopštila je da je na osnovu prebrojanih 99,41 odsto glasova na referendumu održanom u nedelju, za evrointegracije bilo 50,39 odsto, a protiv 49,61 odsto građana koji su glasali, piše AP.

Da je rezultat bio drugačiji to bi bila politička katastrofa za prozapadnu vladu, koja je snažno podržavala proevropsku kampanju.

Moskva intenzivirala kampanju „hibridnog rata“

Predsednica Maja Sandu je u ponedeljak ponovila tvrdnje da je glasanje bez presedana potkopavano iz inostranstva i nazvala to „podlim napadom“ na suverenitet Moldavije.

„Nažalost, pravosudni sistem nije učinio dovoljno da spreči lažiranje glasanja i korupciju. I ovde moramo podvući crtu, ispraviti ono što je pošlo naopako i naučiti lekciju. Čuli smo građane: znamo da moramo učiniti više u borbi protiv korupcije“, rekla je ona na konferenciji za novinare.

Moldavske vlasti tvrde da je Moskva intenzivirala kampanju „hibridnog rata“ kako bi destabilizovala zemlju i izbacila je sa evropskog koloseka. Optužbe uključuju finansiranje promoskovskih opozicionih grupa, širenje dezinformacija, mešanje u lokalne izbore i podržavanje velike šeme kupovine glasova.

Rusija je više puta negirala da se meša u unutrašnje stvari Moldavije.

Moldavija je podnela zahtev za pridruživanje EU nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. i tog leta je dobila status kandidata, zajedno sa Ukrajinom. Brisel se u junu ove godine složio da otpočne pregovore o članstvu Moldavije u EU.

Foto: AP Photo/Vadim Ghirda
Predsednica Moldavije Maja Sandu ponovila je tvrdnje da je glasanje bez presedana potkopavano iz inostranstva

Evropska komisija: „Rusko mešanje i zastrašivanja bez presedana”

Evropska komisija (EK) saopštila je da su njene službe primetile „rusko mešanje i zastrašivanja bez presedana, sa ciljem da se destabilizuju demokratske procesi“ u Moldaviji, i istakla svoju stalnu podršku Moldaviji u njenom pristupanju EU.

Portparol EK Peter Stano naveo je da su tvrdnje o kupovini glasova, dezinformacijama i prevoženju birača autobusima samo najnoviji oblici ruskog mešanja i da pokušaji da se podriva Moldavija i njena podrška EU traju mesecima.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je građanima Moldavije: „Ponovo ste to uradili! Suočavajući se sa hibridnom taktikom Rusije, Moldavija pokazuje da je nezavisna, jaka i da želi evropsku budućnost!“

U predsedničkoj trci koja je održana u isto vreme, Sandu je osvojila najviše glasova u prvom krugu – 42 odsto, pa će se u drugom krugu, 3. novembra, suočiti sa Aleksandrom Stojanoglom, bivšim generalnim tužiocem naklonjenim Rusiji, koji je nadmašio procene i osvoji oko 26 odsto glasova.

Bela kuća: Referendum je „istorijski korak napred”

Kristijan Kantir, vanredni profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Ouklend, poreklom iz Moldavije, rekao je za AP da su ranije ankete možda „precenile proevropski osećaj“ u Moldaviji i da referendum ne bi prošao bez glasova izvan zemlje.

„To će biti posebno problematično jer će se uklopiti u narative koje guraju Kremlj i proruske snage“, ocenio je Kantir.

Bela kuća je u ponedeljak nazvala referendum „istorijskim korakom napred u evropskim integracijama Moldavije“, ali je upozorila da će Rusija pokušati da se umeša u drugi krug predsedničke trke sledećeg meseca.

„Poslednjih nekoliko meseci Moskva je izdvojila milione dolara za te napore. Sada Rusija nije uspela. Rezultati pokazuju da je demokratija jaka, kao i volja i želja naroda Moldavije da napreduje ka evropskim integracijama“, rekao je savetnik za bezbednost američkog predsednika Džon Kirbi.

Za potkopavanje referenduma i izbora 15 miliona evra

Početkom oktobra, moldavski organi reda saopštili su da su otkrili masivnu šemu kupovine glasova koju je navodno organizovao Ilan Šor, proruski oligarh, trenutno u egzilu u Rusiji, koji je platio 15 miliona evra za 130.000 ljudi koji je trebalo da potkopaju izbore i referendum.

Šor je prošle godine u odsustvu osuđen za prevaru i pranje novca i osuđen na 15 godina zatvora, a osumnjičen je da je iz moldavskih banaka 2014. godine uzeo milijardu dolara. On je negirao optužbe, rekavši da su isplate bile legalne. Šorova populistička partija naklonjena Rusiji proglašena je neustavnom prošle godine i zabranjena.

Tagovi:

Moldavija Maja Sandu Evropska unija Referendum
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Tramp i drugi lideri prilikom osnivanja Odbora za mir

Odbor za mir

07.фебруар 2026. K. S.

Kada će biti održan prvi sastanak Trampovog Odbora za mir

Prvi sastanak novoosnovanog Trampovog Odbora za mir trebalo bi da bude održan 19. februara u Vašingtonu

Crna Gora

06.фебруар 2026. Aleksandra Mudreša / DW

Golgota bezbednosnog sektora: Kako robijaši beže iz zatvora

Kako crnogorski robijaši beže iz zatvora i zašto niko za to ne odgovara?

Požar

06.фебруар 2026. N. M.

Vatreni oganj u Patagoniji: Uništeno preko 45.000 hektara argentinske šume

U argentinskim delovima Patagonije već nedeljama bukte surovi požari koji su u proteklih mesec i po dana uništili preko 45.000 hektara šuma. Nad živopisnim predelima uzdiže se gust dim, a kada padne mrak, vide se veliki plameni jezici kako se uzdižu u nebo

List konoplje, marihuana

Marihuana

06.фебруар 2026. K. S.

Severna Makedonija: Zaplenjeno 27 tona marihuane, slučaj povezan sa Srbijom

U Severnoj Makedoniji zaplenjeno je 27 tona marihuane koja se dovodi u vezu sa švercom droge u Srbiju i pet tona "trave" pronađene u selu Konjuh kod Kruševca

Automobilska industrija

06.фебруар 2026. N. M.

Sunovrat akcija Stelantisa: Očekivani gubitak 22 milijarde evra

Kompanija za proizvodnju automobila Stelantis, u čijem sklopu posluje i fabrika Fijata u Kragujevcu, objavila je u petak da očekuje gubitak od oko 22 milijarde evra

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure