img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evrointegracije

Moldavija: Pravac EU kroz iglene uši

22. oktobar 2024, 11:12 B. B.
Foto: AP Photo/Vadim Ghirda
Na referendumu o promeni ustava za evrointegracije je glasalo 50,39 odsto, a protiv 49,61 odsto građana
Copied

Građani Moldavije su na referendumu o ustavnim promenama tesnom većinom odlučuli da su za to da se njihova zemlja uputi ka članstvu u Evropskoj uniji. Prozapadna predsednica Maja Sandu optužila je Rusiju da je pokušala da „podlim napadom“ utiče na ishod referenduma i da ugrozi suverenitet Moldavije

Moldavci su na referndumu o ustavnim promena tesnom većinom odlučili da su za put ka članstvu u Evropskoj uniji, pokazali su izborni rezultati objavljeni u ponedeljak, nakon što je prozapadna predsednica Maja Sandu ocenila da su mešanje iz inostranstva i „kriminalne grupe“ pokušale da potkopaju glasanje u toj bivšoj sovjetskoj republici .

Izgledalo je da je glas „ne“ dobio bitku sve dok nije prebrojano poslednjih nekoliko hiljada glasova iz velike dijaspore Moldavije.

Centralna izborna komisija saopštila je da je na osnovu prebrojanih 99,41 odsto glasova na referendumu održanom u nedelju, za evrointegracije bilo 50,39 odsto, a protiv 49,61 odsto građana koji su glasali, piše AP.

Da je rezultat bio drugačiji to bi bila politička katastrofa za prozapadnu vladu, koja je snažno podržavala proevropsku kampanju.

Moskva intenzivirala kampanju „hibridnog rata“

Predsednica Maja Sandu je u ponedeljak ponovila tvrdnje da je glasanje bez presedana potkopavano iz inostranstva i nazvala to „podlim napadom“ na suverenitet Moldavije.

„Nažalost, pravosudni sistem nije učinio dovoljno da spreči lažiranje glasanja i korupciju. I ovde moramo podvući crtu, ispraviti ono što je pošlo naopako i naučiti lekciju. Čuli smo građane: znamo da moramo učiniti više u borbi protiv korupcije“, rekla je ona na konferenciji za novinare.

Moldavske vlasti tvrde da je Moskva intenzivirala kampanju „hibridnog rata“ kako bi destabilizovala zemlju i izbacila je sa evropskog koloseka. Optužbe uključuju finansiranje promoskovskih opozicionih grupa, širenje dezinformacija, mešanje u lokalne izbore i podržavanje velike šeme kupovine glasova.

Rusija je više puta negirala da se meša u unutrašnje stvari Moldavije.

Moldavija je podnela zahtev za pridruživanje EU nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. februara 2022. i tog leta je dobila status kandidata, zajedno sa Ukrajinom. Brisel se u junu ove godine složio da otpočne pregovore o članstvu Moldavije u EU.

Foto: AP Photo/Vadim Ghirda
Predsednica Moldavije Maja Sandu ponovila je tvrdnje da je glasanje bez presedana potkopavano iz inostranstva

Evropska komisija: „Rusko mešanje i zastrašivanja bez presedana”

Evropska komisija (EK) saopštila je da su njene službe primetile „rusko mešanje i zastrašivanja bez presedana, sa ciljem da se destabilizuju demokratske procesi“ u Moldaviji, i istakla svoju stalnu podršku Moldaviji u njenom pristupanju EU.

Portparol EK Peter Stano naveo je da su tvrdnje o kupovini glasova, dezinformacijama i prevoženju birača autobusima samo najnoviji oblici ruskog mešanja i da pokušaji da se podriva Moldavija i njena podrška EU traju mesecima.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je građanima Moldavije: „Ponovo ste to uradili! Suočavajući se sa hibridnom taktikom Rusije, Moldavija pokazuje da je nezavisna, jaka i da želi evropsku budućnost!“

U predsedničkoj trci koja je održana u isto vreme, Sandu je osvojila najviše glasova u prvom krugu – 42 odsto, pa će se u drugom krugu, 3. novembra, suočiti sa Aleksandrom Stojanoglom, bivšim generalnim tužiocem naklonjenim Rusiji, koji je nadmašio procene i osvoji oko 26 odsto glasova.

Bela kuća: Referendum je „istorijski korak napred”

Kristijan Kantir, vanredni profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Ouklend, poreklom iz Moldavije, rekao je za AP da su ranije ankete možda „precenile proevropski osećaj“ u Moldaviji i da referendum ne bi prošao bez glasova izvan zemlje.

„To će biti posebno problematično jer će se uklopiti u narative koje guraju Kremlj i proruske snage“, ocenio je Kantir.

Bela kuća je u ponedeljak nazvala referendum „istorijskim korakom napred u evropskim integracijama Moldavije“, ali je upozorila da će Rusija pokušati da se umeša u drugi krug predsedničke trke sledećeg meseca.

„Poslednjih nekoliko meseci Moskva je izdvojila milione dolara za te napore. Sada Rusija nije uspela. Rezultati pokazuju da je demokratija jaka, kao i volja i želja naroda Moldavije da napreduje ka evropskim integracijama“, rekao je savetnik za bezbednost američkog predsednika Džon Kirbi.

Za potkopavanje referenduma i izbora 15 miliona evra

Početkom oktobra, moldavski organi reda saopštili su da su otkrili masivnu šemu kupovine glasova koju je navodno organizovao Ilan Šor, proruski oligarh, trenutno u egzilu u Rusiji, koji je platio 15 miliona evra za 130.000 ljudi koji je trebalo da potkopaju izbore i referendum.

Šor je prošle godine u odsustvu osuđen za prevaru i pranje novca i osuđen na 15 godina zatvora, a osumnjičen je da je iz moldavskih banaka 2014. godine uzeo milijardu dolara. On je negirao optužbe, rekavši da su isplate bile legalne. Šorova populistička partija naklonjena Rusiji proglašena je neustavnom prošle godine i zabranjena.

Tagovi:

Evropska unija Referendum Moldavija Maja Sandu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ratna avijacija

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. I.M.

Iran pogodio američki F‑35, avion prinudno sleteo – pilot bezbedan

Američki F‑35 prinudno je sleteo na Bliskom istoku nakon oštećenja tokom misije iznad Irana. Pilot je bezbedan, a istraga je u toku

Evropski lideri

Evropsko ne Trampu

19.mart 2026. I.M.

Evropski lideri odbili da se pridruže američko-izraelskim napadima na Iran

Na samitu u Briselu, lideri EU su jasno stavili do znanja da neće slati vojne snage SAD i Izraelu u sukobima na Bliskom istoku, ističući energetske i humanitarne posledice rata

Tankeri u magli u Ormuskom moreuzu

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. A.I.

Američki general u penziji: Znalo se da je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran

Semjuel Klinton Hajnot bio je pre dve decenije glavni strateg američkog ratnog vazduhoplovtsva. On objašnjava zašto je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran, zašto u ratnim uslovima ne može da se obezbedi stopostotno siguran prolaz tankera sa naftom

Naftna kriza

19.mart 2026. B. B.

Slovenija: MOL i Šel ograničili kupovinu goriva

Uz objašnjnje da bi to trebalo da obezbedi jednak tretman za sve kupce i spreči nestašice, MOL i Šel su u Sloveniji ograničili prodaju goriva

Teheran

Ekskluziva Rojtersa

19.mart 2026. I.M.

Tramp razmatra slanje dodatnih trupa: Rat sa Iranom ulazi u novu fazu

Sjedinjene Američke Države razmatraju slanje dodatnih vojnih snaga na Bliski istok dok sukob sa Iranom ulazi u potencijalno novu i opasniju fazu

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure