img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Me­ri­di­ja­ni

26. avgust 2004, 14:53 Pri­re­dio: D. Ko­nji­ku­šić
Copied

Pe­king: Ro­đen­dan Sja­o­pin­ga

Ki­na je obe­leži­la ve­li­kom pa­ra­dom sto­go­di­šnji­cu ro­đe­nja biv­šeg ki­ne­skog li­de­ra Deng Sja­o­pin­ga. Ki­ne­ski pred­sed­nik Hu Đin­tao po­zdra­vio je pro­šle ne­de­lje „glav­nog ar­hi­tek­tu“ eko­nom­skih i tr­ži­šnih re­for­mi i „dr­žav­ni­ka ko­ga je po­kre­ta­la lju­bav pre­ma svom na­ro­du“. Na sve­ča­no­sti u Na­rod­nom kon­gre­su na pe­kin­škom Tr­gu Tje­nan­men. Hu ni­je iz­be­gao da po­me­ne re­pre­siv­ni ka­rak­ter Den­go­ve vla­sti, pod­se­tiv­ši da je on do­zvo­lio kr­va­vo gu­še­nje pro­de­mo­krat­skih de­mon­stra­ci­ja na tom istom tr­gu 1989. go­di­ne. Hu je, ta­ko­đe, po­no­vo upu­tio upo­zo­re­nje taj­van­skim bor­ci­ma za ne­za­vi­snost. Sve­ča­no­sti su pri­su­stvo­va­li biv­ši pred­sed­nik Đi­ang Ce­min i biv­ši pre­mi­jer Žu Rong­đi. Hu je pod­se­tio da je Deng otvo­rio Ki­nu, a po­seb­no nje­ne pri­o­bal­ne obla­sti, za pri­vat­ni sek­to­r i stra­ne in­ve­sti­ci­je. Deng, ko­ji će osta­ti upam­ćen po prag­ma­ti­zmu što je usle­dio na­kon ma­o­i­zma, umro je fe­bru­a­ra 1997. u 92. go­di­ni. Bio je otac re­for­mi ka­pi­ta­li­stič­kog ti­pa, za­po­če­tih 1978, ko­je su u osno­vi raz­vo­ja Ki­ne po­sled­njih de­ce­ni­ja. Pred­sed­nik Hu je do­dao da će se Ko­mu­ni­stič­ka par­ti­ja po­sve­ti­ti bor­bi pro­tiv ko­rup­ci­je i ja­ča­nju pra­vo­su­đa, upo­zo­riv­ši da će, uko­li­ko se za­bo­ra­vi in­te­res obič­nih gra­đa­na, vla­da iz­gu­bi­ti kre­di­bi­li­tet.

Va­šing­ton: Al­ban­ska ma­fi­ja

Hi­lja­de Al­ba­na­ca i dru­gih oso­ba ko­je su po­sled­njih go­di­na na­pu­sti­le Bal­kan i iz­be­gle u SAD po­či­nju da pred­sta­vlja­ju ozbi­ljan pro­blem. Nji­ho­ve or­ga­ni­zo­va­ne kri­mi­nal­ne gru­pe, pre­ma ne­dav­nim pro­ce­na­ma vi­so­kih zva­nič­ni­ka FBI-ja, sa­da ugro­ža­va­ju i vo­de­ću po­zi­ci­ju po­ro­di­ca ko­je sa­či­nja­va­ju Ko­za no­stru, ja­vi­la je pro­šlog utor­ka ve­li­ka te­le­vi­zij­ska mre­ža CNN. Al­ban­ske kri­mi­nal­ne gru­pe ko­je de­lu­ju uglav­nom u Nju­jor­ku i dru­gim gra­do­vi­ma na Is­toč­noj oba­li za­da­ju ve­li­ke te­ško­ća fe­de­ral­nim agen­ti­ma zbog iz­u­zet­nog na­silja i okrut­no­sti ko­je is­po­lja­va­ju. „Oni su kraj­nje bez­ob­zir­ni i ni­ma­lo ne ha­ju za po­sle­di­ce onog što či­ne“, re­kao je Kris Sve­ker, ko­ji je odne­dav­no na po­lo­ža­ju po­moć­ni­ka di­rek­to­ra Kri­mi­na­li­stič­kog is­tra­žnog od­se­ka FBI-ja. Sve­ker i dru­gi zva­nič­ni­ci do­da­li su da su broj­ni Al­ban­ci u ve­li­kim ma­fi­ja­škim po­ro­di­ca­ma ne­ko­li­ko go­di­na slu­ži­li kao oni ko­ji ni­že pri­pad­ni­ke ovih kri­mi­nal­nih gru­pa ute­ru­ju u red. Po­sle te­ških uda­ra­ca ko­je je FBI za­dao Ko­za no­stri u po­sled­njih ne­ko­li­ko go­di­na, Al­ban­ci su po­la­ko po­če­li da iz­bi­ja­ju u pr­vi plan i pre­u­zi­ma­ju te­ri­to­ri­ju ko­ju su ma­fi­ja­ški bo­so­vi Ko­za no­stre do ta­da ne­pri­ko­sno­ve­no kon­tro­li­sa­li. Zva­nič­ni­ci su do­da­li da u kla­no­vi­ma i gru­pa­ma ko­je sa­da po­či­nju da igra­ju glav­nu ulo­gu u or­ga­ni­zo­va­nom kri­mi­na­lu ima Al­ba­na­ca sa Ko­so­va, iz Ma­ke­do­ni­je i Cr­ne Go­re. Po nji­ho­vim re­či­ma, ru­ske i dru­ge or­ga­ni­zo­va­ne gru­pe ko­je de­lu­ju u SAD mno­go su ra­fi­ni­ra­ni­je i ma­nje na­sil­ne od Al­ba­na­ca.

Za ova­kav „uspeh“ Al­ba­na­ca de­li­mič­no je za­slu­žan i sam FBI ko­ji je raz­bio mno­ge gru­pe Ko­za no­stre. Ope­ra­ci­ja „Za­kop­ča­va­nje“, ka­ko je FBI na­zvao svo­ju ak­ci­ju raz­bi­ja­nja ma­fi­je, sve­la je broj po­ro­di­ca ko­je su de­lo­va­le u SAD sa 24 na de­vet, iz­ja­vi­li su po­li­cij­ski zva­nič­ni­ci. U toj ak­ci­ji pro­tiv or­ga­ni­zo­va­nog kri­mi­na­la uhap­še­no je vi­še od 100 vo­đa i vi­še od 600 čla­no­va. Ma­da ni­su ot­kri­ve­ne ni­ka­kve ve­ze s te­ro­ri­sti­ma, u FBI-ju ka­žu da pom­no pra­te da li će mi­li­tant­ni mu­sli­ma­ni u no­vim or­ga­ni­zo­va­nim kri­mi­nal­nim gru­pa­ma ot­kri­ti svo­ju even­tu­al­nu po­ve­za­nost sa or­ga­ni­za­ci­ja­ma za ko­je se sum­nja da su ume­ša­ne u fi­nan­si­ra­nje te­ro­ri­sta.

Vun­dizel: Uhap­še­ni neo­na­ci­sti

Ne­mač­ka po­li­ci­ja uhap­si­la je pro­šle su­bo­te 74 neo­na­ci­sta ko­ji su u ba­var­skom gra­du Vun­di­ze­lu uče­stvo­va­li u mar­šu po­vo­dom 17. go­di­šnji­ce smr­ti Hi­tle­ro­vog za­me­ni­ka Ru­dol­fa He­sa. Pri­pad­ni­ci eks­trem­ne de­sni­ce su pri­tvo­re­ni, po­što su no­si­li za­bra­nje­ne na­ci­stič­ke sim­bo­le ili oruž­je na sku­pu u Vun­di­ze­lu, u ko­me je sa­hra­njen Heš. Po­li­ci­ja je uhap­si­la još 31 oso­bu, uklju­ču­ju­ći če­ti­ri pri­pad­ni­ka le­vi­ce ko­ja je s dru­gim an­ti­na­ci­stič­kim gru­pa­ma or­ga­ni­zo­va­la kon­tra­de­mon­stra­ci­je. Vi­še od 3000 neo­na­ci­sta iz Ne­mač­ke i ino­stran­stva uče­stvo­va­lo je u mar­šu, ko­ji je po­stao go­di­šnji ri­tual upr­kos po­ku­ša­ju grad­skih vla­sti da za­bra­ne to oku­plja­nje. Or­ga­ni­za­to­ri su ulo­ži­li žal­bu na od­lu­ku grad­skih vla­sti i do­bi­li sud­ski spor. Gra­do­na­čel­nik Vun­di­ze­la Karl-Vi­li Bek, op­štin­ski sa­vet­ni­ci i sta­nov­ni­ci us­pe­li su, me­đu­tim, da na ne­ko vre­me za­dr­že ko­lo­nu neo­na­ci­sta, ta­ko što su se­li na uli­cu. To­kom mar­ša neo­na­ci­sta i pro­te­sta nji­ho­vih pro­tiv­ni­ka ni­je bi­lo ve­ćih in­ci­de­na­ta. Ru­dlof Hes, je­dan od glav­nih sa­rad­ni­ka Adol­fa Hi­tle­ra i nje­gov lič­ni se­kre­tar, obe­sio se 17. av­gu­sta 1987. go­di­ne u za­tvor­skoj će­li­ji u ber­lin­skoj če­tvr­ti Špan­dau. Mno­gi pri­pad­ni­ci ma­lo­broj­nih neo­na­ci­stič­kih gru­pa u Ne­mač­koj sma­tra­ju da su ga ubi­li nje­go­vi bri­tan­ski ču­va­ri. Hes je za­ro­bljen 1941. go­di­ne po­što se pa­do­bra­nom spu­stio u Škot­sku, po­ku­ša­va­ju­ći da lič­no iz­dej­stvu­je mir sa Bri­ta­ni­jom. Treći čo­vek na­ci­stič­ke par­ti­je od 1933. do 1941. go­di­ne osu­đen je na do­ži­vot­ni za­tvor na su­đe­nju u Nir­nber­gu 1945. i 1946. go­di­ne.

Prag: Ko­rup­ci­ja u par­la­men­tu

Če­ški pre­mi­jer Sta­nji­slav Gros šo­ki­ran je op­tu­žbom da opo­zi­ci­ja po­ku­ša­va da nov­cem pod­mi­ti po­sla­ni­ke ka­ko bi pa­la vla­da, ali vla­da­ju­ća ko­a­li­ci­ja će ipak 24. av­gu­sta tra­ži­ti od par­la­men­ta da se iz­ja­sni o po­ve­re­nju no­voj vla­di. Afe­ra je iz­bi­la pro­šlog pet­ka ka­da je dnev­nik „Mla­da fron­ta dnes“ ob­ja­vio da je naj­po­pu­lar­ni­ja če­ška par­ti­ja, opo­zi­ci­o­na Gra­đan­ska de­mo­krat­ska stran­ka (ODS), po­nu­di­la po­sla­ni­ku vla­da­ju­će ko­a­li­ci­je Zde­nje­ku Kor­žist­kom 300.000 evra da po­mog­ne u oba­ra­nju vla­de sle­de­ćeg utor­ka. „Uko­li­ko je isti­na, to je fa­tal­na stvar ko­ja do­vo­di u pi­ta­nje funk­ci­o­ni­sa­nje par­la­men­tar­nog si­ste­ma kod nas. Neo­p­hod­no je da se od po­čet­ka po­sta­vi­mo pro­tiv ta­kve ma­fi­ja­ške prak­se“, iz­ja­vio je Gros

dnev­ni­ku „Pra­vo“. Is­tra­gu je od­mah po­kre­nu­la po­li­ci­ja a li­der ODS-a Mi­rek To­po­la­nek

po­tvr­dio je da su nje­go­vi lju­di pre­go­va­ra­li sa Kor­žist­kim da po­mog­ne da vla­da pad­ne i ze­mlja na­pra­vi ko­rak ka pre­vre­me­nim iz­bo­ri­ma. To­po­la­nek je re­kao da će iden­ti­tet pre­go­va­ra­ča obe­lo­da­ni­ti sa­mo po­li­ci­ji, a po­re­kao je da su Kor­žist­kom nu­đe­ne pa­re. Do sa­da naj­o­zbilj­ni­ja op­tu­žba za po­li­tič­ku ko­rup­ci­ju u Če­škoj ni­je pr­va. Opo­zi­ci­ja sa ODS-om na če­lu upo­zo­ri­la je to­kom pre­go­vo­ra o sa­sta­vlja­nju no­ve vla­de da je sum­njiv od­la­zak jed­nog od ne­po­slu­šnih po­sla­ni­ka vla­da­ju­će ko­a­li­ci­je Ma­ri­ja­na Bje­le­ša. ODS je ta­da op­tu­ži­o vla­da­ju­ću ko­a­li­ci­ju da je svom po­sla­ni­ku obe­ća­la 600.000 evra da na­pu­sti par­la­ment i oslo­bo­di pro­stor za ne­ko­ga ko ne­će pra­vi­ti pro­ble­me vla­di.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Zima, sneg

Zahlađenje

22.septembar 2026. I.M.

Prvi sneg pao na Goliji: Pahulje u septembru

Meštani golijskih sela kažu da su navikli na duge i hladne zime, ali ih sneg u septembru ipak iznenađuje

Nemačka

22.septembar 2026. M.L.J.

Državljanin Srbije poginuo na Oktoberfestu u Minhenu

Radnik obezbeđenja iz Srbije poginuo je na Oktoberfestu u Minhenu, piše nemački "Bild"

Tramp, mediji

Mediji u SAD

22.septembar 2026. I.M.

CNN, Politiko i MSNOW tuže Trampa zbog napada na slobodu medija

Medijske kuće traže hitnu sudsku zaštitu nakon odluke administracije da im uskrati pristup Beloj kući

Donald Tramp

Mediji

21.septembar 2026. B. B.

Velike američke televizije bojkotuju Trampove nastupe

Bojkot je reakcija na odluku Donalda Trampa da zabrani ulazak CNN-u i drugim medijima u Belu kuću

Vojnici Južne Koreje na granici sa Severnom Korejom

Eksplozija

21.septembar 2026. B. B.

Eksplozija u demilitarizovanoj zoni Koreje, trojica povređenih

Eksplozija u zapadnom delu demilitarizovane zone između Severne i Južne Koreje se dogodila tokom redovnih vojnih aktivnosti

Komentar
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure