img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Me­ri­di­ja­ni

26. avgust 2004, 14:53 Pri­re­dio: D. Ko­nji­ku­šić
Copied

Pe­king: Ro­đen­dan Sja­o­pin­ga

Ki­na je obe­leži­la ve­li­kom pa­ra­dom sto­go­di­šnji­cu ro­đe­nja biv­šeg ki­ne­skog li­de­ra Deng Sja­o­pin­ga. Ki­ne­ski pred­sed­nik Hu Đin­tao po­zdra­vio je pro­šle ne­de­lje „glav­nog ar­hi­tek­tu“ eko­nom­skih i tr­ži­šnih re­for­mi i „dr­žav­ni­ka ko­ga je po­kre­ta­la lju­bav pre­ma svom na­ro­du“. Na sve­ča­no­sti u Na­rod­nom kon­gre­su na pe­kin­škom Tr­gu Tje­nan­men. Hu ni­je iz­be­gao da po­me­ne re­pre­siv­ni ka­rak­ter Den­go­ve vla­sti, pod­se­tiv­ši da je on do­zvo­lio kr­va­vo gu­še­nje pro­de­mo­krat­skih de­mon­stra­ci­ja na tom istom tr­gu 1989. go­di­ne. Hu je, ta­ko­đe, po­no­vo upu­tio upo­zo­re­nje taj­van­skim bor­ci­ma za ne­za­vi­snost. Sve­ča­no­sti su pri­su­stvo­va­li biv­ši pred­sed­nik Đi­ang Ce­min i biv­ši pre­mi­jer Žu Rong­đi. Hu je pod­se­tio da je Deng otvo­rio Ki­nu, a po­seb­no nje­ne pri­o­bal­ne obla­sti, za pri­vat­ni sek­to­r i stra­ne in­ve­sti­ci­je. Deng, ko­ji će osta­ti upam­ćen po prag­ma­ti­zmu što je usle­dio na­kon ma­o­i­zma, umro je fe­bru­a­ra 1997. u 92. go­di­ni. Bio je otac re­for­mi ka­pi­ta­li­stič­kog ti­pa, za­po­če­tih 1978, ko­je su u osno­vi raz­vo­ja Ki­ne po­sled­njih de­ce­ni­ja. Pred­sed­nik Hu je do­dao da će se Ko­mu­ni­stič­ka par­ti­ja po­sve­ti­ti bor­bi pro­tiv ko­rup­ci­je i ja­ča­nju pra­vo­su­đa, upo­zo­riv­ši da će, uko­li­ko se za­bo­ra­vi in­te­res obič­nih gra­đa­na, vla­da iz­gu­bi­ti kre­di­bi­li­tet.

Va­šing­ton: Al­ban­ska ma­fi­ja

Hi­lja­de Al­ba­na­ca i dru­gih oso­ba ko­je su po­sled­njih go­di­na na­pu­sti­le Bal­kan i iz­be­gle u SAD po­či­nju da pred­sta­vlja­ju ozbi­ljan pro­blem. Nji­ho­ve or­ga­ni­zo­va­ne kri­mi­nal­ne gru­pe, pre­ma ne­dav­nim pro­ce­na­ma vi­so­kih zva­nič­ni­ka FBI-ja, sa­da ugro­ža­va­ju i vo­de­ću po­zi­ci­ju po­ro­di­ca ko­je sa­či­nja­va­ju Ko­za no­stru, ja­vi­la je pro­šlog utor­ka ve­li­ka te­le­vi­zij­ska mre­ža CNN. Al­ban­ske kri­mi­nal­ne gru­pe ko­je de­lu­ju uglav­nom u Nju­jor­ku i dru­gim gra­do­vi­ma na Is­toč­noj oba­li za­da­ju ve­li­ke te­ško­ća fe­de­ral­nim agen­ti­ma zbog iz­u­zet­nog na­silja i okrut­no­sti ko­je is­po­lja­va­ju. „Oni su kraj­nje bez­ob­zir­ni i ni­ma­lo ne ha­ju za po­sle­di­ce onog što či­ne“, re­kao je Kris Sve­ker, ko­ji je odne­dav­no na po­lo­ža­ju po­moć­ni­ka di­rek­to­ra Kri­mi­na­li­stič­kog is­tra­žnog od­se­ka FBI-ja. Sve­ker i dru­gi zva­nič­ni­ci do­da­li su da su broj­ni Al­ban­ci u ve­li­kim ma­fi­ja­škim po­ro­di­ca­ma ne­ko­li­ko go­di­na slu­ži­li kao oni ko­ji ni­že pri­pad­ni­ke ovih kri­mi­nal­nih gru­pa ute­ru­ju u red. Po­sle te­ških uda­ra­ca ko­je je FBI za­dao Ko­za no­stri u po­sled­njih ne­ko­li­ko go­di­na, Al­ban­ci su po­la­ko po­če­li da iz­bi­ja­ju u pr­vi plan i pre­u­zi­ma­ju te­ri­to­ri­ju ko­ju su ma­fi­ja­ški bo­so­vi Ko­za no­stre do ta­da ne­pri­ko­sno­ve­no kon­tro­li­sa­li. Zva­nič­ni­ci su do­da­li da u kla­no­vi­ma i gru­pa­ma ko­je sa­da po­či­nju da igra­ju glav­nu ulo­gu u or­ga­ni­zo­va­nom kri­mi­na­lu ima Al­ba­na­ca sa Ko­so­va, iz Ma­ke­do­ni­je i Cr­ne Go­re. Po nji­ho­vim re­či­ma, ru­ske i dru­ge or­ga­ni­zo­va­ne gru­pe ko­je de­lu­ju u SAD mno­go su ra­fi­ni­ra­ni­je i ma­nje na­sil­ne od Al­ba­na­ca.

Za ova­kav „uspeh“ Al­ba­na­ca de­li­mič­no je za­slu­žan i sam FBI ko­ji je raz­bio mno­ge gru­pe Ko­za no­stre. Ope­ra­ci­ja „Za­kop­ča­va­nje“, ka­ko je FBI na­zvao svo­ju ak­ci­ju raz­bi­ja­nja ma­fi­je, sve­la je broj po­ro­di­ca ko­je su de­lo­va­le u SAD sa 24 na de­vet, iz­ja­vi­li su po­li­cij­ski zva­nič­ni­ci. U toj ak­ci­ji pro­tiv or­ga­ni­zo­va­nog kri­mi­na­la uhap­še­no je vi­še od 100 vo­đa i vi­še od 600 čla­no­va. Ma­da ni­su ot­kri­ve­ne ni­ka­kve ve­ze s te­ro­ri­sti­ma, u FBI-ju ka­žu da pom­no pra­te da li će mi­li­tant­ni mu­sli­ma­ni u no­vim or­ga­ni­zo­va­nim kri­mi­nal­nim gru­pa­ma ot­kri­ti svo­ju even­tu­al­nu po­ve­za­nost sa or­ga­ni­za­ci­ja­ma za ko­je se sum­nja da su ume­ša­ne u fi­nan­si­ra­nje te­ro­ri­sta.

Vun­dizel: Uhap­še­ni neo­na­ci­sti

Ne­mač­ka po­li­ci­ja uhap­si­la je pro­šle su­bo­te 74 neo­na­ci­sta ko­ji su u ba­var­skom gra­du Vun­di­ze­lu uče­stvo­va­li u mar­šu po­vo­dom 17. go­di­šnji­ce smr­ti Hi­tle­ro­vog za­me­ni­ka Ru­dol­fa He­sa. Pri­pad­ni­ci eks­trem­ne de­sni­ce su pri­tvo­re­ni, po­što su no­si­li za­bra­nje­ne na­ci­stič­ke sim­bo­le ili oruž­je na sku­pu u Vun­di­ze­lu, u ko­me je sa­hra­njen Heš. Po­li­ci­ja je uhap­si­la još 31 oso­bu, uklju­ču­ju­ći če­ti­ri pri­pad­ni­ka le­vi­ce ko­ja je s dru­gim an­ti­na­ci­stič­kim gru­pa­ma or­ga­ni­zo­va­la kon­tra­de­mon­stra­ci­je. Vi­še od 3000 neo­na­ci­sta iz Ne­mač­ke i ino­stran­stva uče­stvo­va­lo je u mar­šu, ko­ji je po­stao go­di­šnji ri­tual upr­kos po­ku­ša­ju grad­skih vla­sti da za­bra­ne to oku­plja­nje. Or­ga­ni­za­to­ri su ulo­ži­li žal­bu na od­lu­ku grad­skih vla­sti i do­bi­li sud­ski spor. Gra­do­na­čel­nik Vun­di­ze­la Karl-Vi­li Bek, op­štin­ski sa­vet­ni­ci i sta­nov­ni­ci us­pe­li su, me­đu­tim, da na ne­ko vre­me za­dr­že ko­lo­nu neo­na­ci­sta, ta­ko što su se­li na uli­cu. To­kom mar­ša neo­na­ci­sta i pro­te­sta nji­ho­vih pro­tiv­ni­ka ni­je bi­lo ve­ćih in­ci­de­na­ta. Ru­dlof Hes, je­dan od glav­nih sa­rad­ni­ka Adol­fa Hi­tle­ra i nje­gov lič­ni se­kre­tar, obe­sio se 17. av­gu­sta 1987. go­di­ne u za­tvor­skoj će­li­ji u ber­lin­skoj če­tvr­ti Špan­dau. Mno­gi pri­pad­ni­ci ma­lo­broj­nih neo­na­ci­stič­kih gru­pa u Ne­mač­koj sma­tra­ju da su ga ubi­li nje­go­vi bri­tan­ski ču­va­ri. Hes je za­ro­bljen 1941. go­di­ne po­što se pa­do­bra­nom spu­stio u Škot­sku, po­ku­ša­va­ju­ći da lič­no iz­dej­stvu­je mir sa Bri­ta­ni­jom. Treći čo­vek na­ci­stič­ke par­ti­je od 1933. do 1941. go­di­ne osu­đen je na do­ži­vot­ni za­tvor na su­đe­nju u Nir­nber­gu 1945. i 1946. go­di­ne.

Prag: Ko­rup­ci­ja u par­la­men­tu

Če­ški pre­mi­jer Sta­nji­slav Gros šo­ki­ran je op­tu­žbom da opo­zi­ci­ja po­ku­ša­va da nov­cem pod­mi­ti po­sla­ni­ke ka­ko bi pa­la vla­da, ali vla­da­ju­ća ko­a­li­ci­ja će ipak 24. av­gu­sta tra­ži­ti od par­la­men­ta da se iz­ja­sni o po­ve­re­nju no­voj vla­di. Afe­ra je iz­bi­la pro­šlog pet­ka ka­da je dnev­nik „Mla­da fron­ta dnes“ ob­ja­vio da je naj­po­pu­lar­ni­ja če­ška par­ti­ja, opo­zi­ci­o­na Gra­đan­ska de­mo­krat­ska stran­ka (ODS), po­nu­di­la po­sla­ni­ku vla­da­ju­će ko­a­li­ci­je Zde­nje­ku Kor­žist­kom 300.000 evra da po­mog­ne u oba­ra­nju vla­de sle­de­ćeg utor­ka. „Uko­li­ko je isti­na, to je fa­tal­na stvar ko­ja do­vo­di u pi­ta­nje funk­ci­o­ni­sa­nje par­la­men­tar­nog si­ste­ma kod nas. Neo­p­hod­no je da se od po­čet­ka po­sta­vi­mo pro­tiv ta­kve ma­fi­ja­ške prak­se“, iz­ja­vio je Gros

dnev­ni­ku „Pra­vo“. Is­tra­gu je od­mah po­kre­nu­la po­li­ci­ja a li­der ODS-a Mi­rek To­po­la­nek

po­tvr­dio je da su nje­go­vi lju­di pre­go­va­ra­li sa Kor­žist­kim da po­mog­ne da vla­da pad­ne i ze­mlja na­pra­vi ko­rak ka pre­vre­me­nim iz­bo­ri­ma. To­po­la­nek je re­kao da će iden­ti­tet pre­go­va­ra­ča obe­lo­da­ni­ti sa­mo po­li­ci­ji, a po­re­kao je da su Kor­žist­kom nu­đe­ne pa­re. Do sa­da naj­o­zbilj­ni­ja op­tu­žba za po­li­tič­ku ko­rup­ci­ju u Če­škoj ni­je pr­va. Opo­zi­ci­ja sa ODS-om na če­lu upo­zo­ri­la je to­kom pre­go­vo­ra o sa­sta­vlja­nju no­ve vla­de da je sum­njiv od­la­zak jed­nog od ne­po­slu­šnih po­sla­ni­ka vla­da­ju­će ko­a­li­ci­je Ma­ri­ja­na Bje­le­ša. ODS je ta­da op­tu­ži­o vla­da­ju­ću ko­a­li­ci­ju da je svom po­sla­ni­ku obe­ća­la 600.000 evra da na­pu­sti par­la­ment i oslo­bo­di pro­stor za ne­ko­ga ko ne­će pra­vi­ti pro­ble­me vla­di.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Amerika

26.april 2026. M. L. J.

Donald Tramp: Čovek koji je izbegao smrt četiri puta

Donald Tramp je ranjen je 2024, tokom predizbornog mitinga u Pensilvaniji, ali je za nekoliko godina čak četiri puta izbegao ubistvo od kako je u političkom životu Amerike

Žrtve masovnog ubistva u Osnovnoj školi Vladislav RIbnikar

Zločini

26.april 2026. Ričard Konor/DW

Kako nastaje masovni ubica u školi

Kako se postaje masovni ubica? Ubice često imaju istorijat frustracija i niz propuštenih prilika da se neko umeša pre nego što bude prekasno, kažu stručnjaci

Crna Gora

26.april 2026. N. R.

Zašto policija nosi duge cevi u Beranama

Zbunjujuće saopštenje crnogorske policije tvrdi da u Crnoj Gori i postoji i ne postoji pojačana pretnja od terorizma zbog rata na Bliskom istoku

Bombardovanje Libana, zapaljene zgrade

Rat na Bliskom istoku

26.april 2026. M. L. J.

Rapidno raste broj ubijenih u Libanu

Broj ubijenih u Libanu u izraelskim napadima porastao na 2.496 od 2. marta

Pucanjava

26.april 2026. M. L. J.

Panika u Vašingtonu: Donald i Melanija Tramp evakuisani posle pucnjave (VIDEO)

Američki predsednik Donald Tramp je evakuisan sa svečane godišnje večere izveštača iz Bele kuće pošto je muškarac otvorio vatru

Komentar
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure