img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

SAD

Masovna pomilovanja u Americi: Posle Bajdena na redu je Tramp

21. januar 2025, 13:07 I.M.
Foto: AP Photo/Evan Vucci
Novi predsednik SAD Donald Tramp
Copied

Donald Tramp započeo je svoj drugi mandat donošenjem uredbi koje su redefinisale imigraciju, ekonomsku politiku i međunarodne odnose, dok su kontroverzne odluke poput pomilovanja učesnika u napadu na Kapitol izazvale mnoge reakcije

Predsednik Donald Tramp započeo je svoj mandat ispunjavanjem svog obećanja da će prvog dana na funkciji potpisati veliki broj uredbi.

Uvodnom rundom svojih uredbi, Tramp je, između ostalog, poništio desetine akata bivšeg predsednika Džoa Bajdena, započeo suzbijanje imigracije, povukao SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma, založio se da TikTok ostane otvoren u SAD i pomilovao stotine ljudi osuđenih zbog njihovih uloga u napadu na Kapitol SAD 6. januara 2021, prenosi Glas Amerike.

Kao što je više puta obećavao tokom kampanje 2024, predsednik je u ponedeljak kasno potpisao pomilovanje za oko 1.500 ljudi osuđenih ili optuženih za napad na Kapitol 6. januara 2020, kada se Kongres sastao da potvrdi Bajdenovu pobedu nad Trampom.

Odvojeno, Tramp je naredio okončanje federalnih slučajeva protiv „političkih protivnika“ Bajdenove administracije — što znači Trampovih pristalica.

On je u ponedeljak rekao da će okončati korišćenje federanih organa za sprovođenje zakona kao oružja, ali se čini da su njegove akcije usmerene samo na pomoć njegovim pristalicama.

Ekonomija i TikTok

Tramp je pred TV kamerama u ponedeljak uveče u Kapital 1 areni potpisao uglavnom simboličan memorandum koji je opisao objašnjenem da se njime upućuje svaka fedralna agenciju da se bori protiv rasta potrošakih cena.

Ukidanjem Bajdenovih akata i dodavanjem sopstvenih uredbi, Tramp ublažava regulatorna opterećenja za proizvodnju nafte i prirodnog gasa, nešto što je bilo u sklopu njegovih obećanja da će smanjiti troškove dobara u širokoj potrošnji.

Tramp posebno cilja na Aljasku za širenje proizvodnje fosilnih goriva.

Što se tiče trgovine, predsednik je rekao da očekuje da će uvesti tarife od 25 odsto Kanadi i Meksiku od 1. februara, ali je odbio da razjasni svoje planove za oporezivanje kineskog uvoza.

Tramp je takođe potpisao naredbu kojom želi da pauzira kongresnu zabranu TikTok-a na 75 dana, što je period u kojem će, kako predsednik kaže, tražiti američkog kupca i postizanje sporazuma kojim bi se zaštitili interesi nacionalne bezbednosti, dok bi popularnu društvenu mrežu ostavio da za to vreme bude otvorena za Amerikance.

Amerika na prvom mestu

Kao i tokom svoje prve administracije, Tramp je povukao SAD iz Svetske zdravstvene organizacije. Takođe je naredio sveobuhvatnu reviziju američke potrošnje na inostranu pomoć. Oba poteza se uklapaju u njegov više izolacionističan pristup međunarodnim poslovima „Amerika na prvom mestu“.

U više poteza koji su simbolični, Tramp je planirao da potpiše naredbu o preimenovanju Meksičkog zaliva, čime bi on postao Zaliv Amerika. Najviša planina u Severnoj Americi, sada poznata kao Denali, vratiće svoje staro ime Mekinli, koje je bio promenio predsednik Barak Obama.

Tramp je potpisao naredbu da zastave moraju biti podignute na punu visinu koplja tokom svakog budućeg dana inauguracije predsednika. Naredba je stigla jer su zbog smrti bivšeg predsednika Džimija Kartera zastave bile na pola koplja. Tramp je zahtevao da se one podignu u potpunosti u ponedeljak.

U još jednoj Trampovoj naredbi poziva se na promovisanje „Lepe arhitekture sedišta federalnih institucija“.

Imigracija i nacionalna bezbednost

Tramp je poništio nekoliko naredbi u vezi sa imigracijom iz Bajdenovog predsednikovanja, uključujući i onu koja je suzila prioritete za deportaciju na ljude koji su počinili ozbiljne zločine, koji se smatraju pretnjom po nacionalnu bezbednost ili su zaustavljeni na granici. To vraća vladu na Trampovu politiku prvog mandata prema kojoj su svi koji u zemlji borave ilegalno prioritet za deportaciju.

Predsednik je proglasio vanredno stanje na granici između SAD i Meksika i planira da pošalje američke trupe da pomognu imigracionim agentima i da ograniči ulazak izbeglica i azilanata.

Tramp pokušava da ukine državljanstvo dobijeno po rođenju. Nejasno je, međutim, da li će njegov nalog preživeti neizbežne pravne izazove, pošto je državljanstvo po rođenju sadržano u Ustavu SAD.

Privremeno je suspendovao američki program za prihvat izbeglica, u isčekivanju revizije kako bi se procenile implikacije programa na „javnu i nacionalnu bezbednost“.

On je takođe obećao da će ponovo pokrenuti politiku koja je primorala tražioce azila da čekaju sa druge strane granice, u Meksiku, ali zvaničnici te zemlje nisu rekli da li će Meksiko ponovo prihvatiti migrante.

Tramp ukida i aplikaciju CBP jedan, aplikaciju za poslove na državnoj granici iz Bajdenove ere koja je omogućila legalan ulazak skoro milion migranata.

U međuvremenu, kada je u pitanju nacionalna bezbednost, predsednik je ukinuo svaki aktivan bezbnosni pristup svima sa dugačke liste njegovih navodnih neprijatelja, uključujući bivšeg direktora nacionalne obaveštajne službe Džejmsa Klapera, Leona Paneta, bivšeg direktora CIA i sekretara odbrane, i svog bivšeg savetnika za nacionalnu bezbednost Džona Bolton.

Klima i energija

Kako se očekivalo, Tramp je potpisao dokumente za koje je rekao da će zvanično povući SAD iz Pariskih klimatskih sporazuma. Napravio je isti potez tokom svog prvog mandata, ali ga je Bajden poništio i ponovo vratio SAD u Sporazum.

Pored toga, Tramp je proglasio energetsku vanrednu situaciju pošto je obećao da će „Bušiti, dušo, bušiti“ („Drill, baby, drill“ – asocijacija na „Burn, baby, burn“) i rekao da će eliminisati ono što on naziva Bajdenovim nametnutim obavezama u vezi sa električnim vozilima.

Rekonstrukcija federalne birokratije

Tramp je zaustavio zapošljavanje u federalnoj vladi, osim u vojsci i još nekim drugim delovima vlade koji su ostali neimenovani. Uveo je i zamrzavanje donošenja novih federalnih regulativa dok gradi svoju drugu administraciju.

On je formalno dao ovlašćenja takozvanom Odeljenju za vladinu efikasnost (DOGE), koje vodi Ilon Musk, najbogatiji čovek na svetu. Zamišljena kao navodni pokušaj da se pojednostavi rad vlade, DOGE nije zvanična agencija, ali izgleda da je Tramp spreman da da Masku široku slobodu da preporuči smanjenje vladinih programa i potrošnje.

Tramp ukida zaštitu za transrodne osobe i ukida programe za diverzitet, ravnopravnost i inkluziju unutar federalne vlade.

To su velike promene u fedralnoj politici i u skladu su sa obećanjima Trampove kampanje.

Izvor: Glas Amerike

Tagovi:

SAD Donald Tramp Pomilovanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Amsterdam

24.februar 2026. N. M.

Ekološka čistka bilborda: Nema više reklamiranja onoga što šteti klimi

Počev od 1. maja ove godine na ulicama glavnog grada Holandije stanovnici i turisti više neće viđati reklame za ugalj i naftu, avionske letove, krstarenja i mesne delikatese

Evropska unija

24.februar 2026. N. M.

Ukrajina bez struje i finansijske pomoći: Slovačka i Mađarska potkopavaju ratno jedinstvo EU

Slovačka je obustavila isporuku električne energije Ukrajini, dok ministri inostranih poslova Evropske unije zbog protivljenja Mađarske nisu postigli dogovor ni o 20. paketu sankcija Rusiji, ni o kreditu od 90 milijardi evra

Uktajinski vojnik u uniformi u zaklonu puši cigaretu

Četiri godine rata u Ukrajini

24.februar 2026. Hana Sokolova-Stek (DW)

Ispovesti sa fronta: Vojnici u „zoni smrti“

Od prodora ruskih tenkovskih jedinica i opšteg haosa do ukopavanja na borbenim položajima, okršaja dronovima i „zona smrti“. Ukrajinski vojnici pričaju kako vide razvoj rata koji je počeo ruskom invazijom 24. februara 2022.

Uhapšen Piter Mendelson, bivši britanski ambasador u SAD

Velika Britanija

24.februar 2026. I.M.

Dosije Epstin: Bivši britanski ministar Piter Mendelson uhapšen pa pušten uz kauciju

Policija u Londonu privela je Pitera Mendelsona (72), bivšeg britanskog ambasadora u SAD, zbog sumnje da je zloupotrebio službeni položaj dok je bio ministar, a u okviru istrage o njegovim vezama sa Džefrijem Epstinom. On je nakon saslušanja u policiji pušten uz kauciju, saopštile su vlasti

Ubila muža, pa napisala knjigu za decu o suočavanju sa tugom posle njegove smrti

Sjedinjene Američke Države

23.februar 2026. K. S.

Majka napisala knjigu o tugovanju da pomogne sinovima, pa optužena da je ubila muža

Skoro godinu dana nakon što je objavila dečju knjigu o suočavanju s gubitkom, Amerikanka Kuri Ričins našla se na optuženičkoj klupi - tužilaštvo tvrdi da ga je supruga ubila zbog novca i nove veze

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure