img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

SAD

Masovna pomilovanja u Americi: Posle Bajdena na redu je Tramp

21. januar 2025, 13:07 I.M.
Foto: AP Photo/Evan Vucci
Novi predsednik SAD Donald Tramp
Copied

Donald Tramp započeo je svoj drugi mandat donošenjem uredbi koje su redefinisale imigraciju, ekonomsku politiku i međunarodne odnose, dok su kontroverzne odluke poput pomilovanja učesnika u napadu na Kapitol izazvale mnoge reakcije

Predsednik Donald Tramp započeo je svoj mandat ispunjavanjem svog obećanja da će prvog dana na funkciji potpisati veliki broj uredbi.

Uvodnom rundom svojih uredbi, Tramp je, između ostalog, poništio desetine akata bivšeg predsednika Džoa Bajdena, započeo suzbijanje imigracije, povukao SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma, založio se da TikTok ostane otvoren u SAD i pomilovao stotine ljudi osuđenih zbog njihovih uloga u napadu na Kapitol SAD 6. januara 2021, prenosi Glas Amerike.

Kao što je više puta obećavao tokom kampanje 2024, predsednik je u ponedeljak kasno potpisao pomilovanje za oko 1.500 ljudi osuđenih ili optuženih za napad na Kapitol 6. januara 2020, kada se Kongres sastao da potvrdi Bajdenovu pobedu nad Trampom.

Odvojeno, Tramp je naredio okončanje federalnih slučajeva protiv „političkih protivnika“ Bajdenove administracije — što znači Trampovih pristalica.

On je u ponedeljak rekao da će okončati korišćenje federanih organa za sprovođenje zakona kao oružja, ali se čini da su njegove akcije usmerene samo na pomoć njegovim pristalicama.

Ekonomija i TikTok

Tramp je pred TV kamerama u ponedeljak uveče u Kapital 1 areni potpisao uglavnom simboličan memorandum koji je opisao objašnjenem da se njime upućuje svaka fedralna agenciju da se bori protiv rasta potrošakih cena.

Ukidanjem Bajdenovih akata i dodavanjem sopstvenih uredbi, Tramp ublažava regulatorna opterećenja za proizvodnju nafte i prirodnog gasa, nešto što je bilo u sklopu njegovih obećanja da će smanjiti troškove dobara u širokoj potrošnji.

Tramp posebno cilja na Aljasku za širenje proizvodnje fosilnih goriva.

Što se tiče trgovine, predsednik je rekao da očekuje da će uvesti tarife od 25 odsto Kanadi i Meksiku od 1. februara, ali je odbio da razjasni svoje planove za oporezivanje kineskog uvoza.

Tramp je takođe potpisao naredbu kojom želi da pauzira kongresnu zabranu TikTok-a na 75 dana, što je period u kojem će, kako predsednik kaže, tražiti američkog kupca i postizanje sporazuma kojim bi se zaštitili interesi nacionalne bezbednosti, dok bi popularnu društvenu mrežu ostavio da za to vreme bude otvorena za Amerikance.

Amerika na prvom mestu

Kao i tokom svoje prve administracije, Tramp je povukao SAD iz Svetske zdravstvene organizacije. Takođe je naredio sveobuhvatnu reviziju američke potrošnje na inostranu pomoć. Oba poteza se uklapaju u njegov više izolacionističan pristup međunarodnim poslovima „Amerika na prvom mestu“.

U više poteza koji su simbolični, Tramp je planirao da potpiše naredbu o preimenovanju Meksičkog zaliva, čime bi on postao Zaliv Amerika. Najviša planina u Severnoj Americi, sada poznata kao Denali, vratiće svoje staro ime Mekinli, koje je bio promenio predsednik Barak Obama.

Tramp je potpisao naredbu da zastave moraju biti podignute na punu visinu koplja tokom svakog budućeg dana inauguracije predsednika. Naredba je stigla jer su zbog smrti bivšeg predsednika Džimija Kartera zastave bile na pola koplja. Tramp je zahtevao da se one podignu u potpunosti u ponedeljak.

U još jednoj Trampovoj naredbi poziva se na promovisanje „Lepe arhitekture sedišta federalnih institucija“.

Imigracija i nacionalna bezbednost

Tramp je poništio nekoliko naredbi u vezi sa imigracijom iz Bajdenovog predsednikovanja, uključujući i onu koja je suzila prioritete za deportaciju na ljude koji su počinili ozbiljne zločine, koji se smatraju pretnjom po nacionalnu bezbednost ili su zaustavljeni na granici. To vraća vladu na Trampovu politiku prvog mandata prema kojoj su svi koji u zemlji borave ilegalno prioritet za deportaciju.

Predsednik je proglasio vanredno stanje na granici između SAD i Meksika i planira da pošalje američke trupe da pomognu imigracionim agentima i da ograniči ulazak izbeglica i azilanata.

Tramp pokušava da ukine državljanstvo dobijeno po rođenju. Nejasno je, međutim, da li će njegov nalog preživeti neizbežne pravne izazove, pošto je državljanstvo po rođenju sadržano u Ustavu SAD.

Privremeno je suspendovao američki program za prihvat izbeglica, u isčekivanju revizije kako bi se procenile implikacije programa na „javnu i nacionalnu bezbednost“.

On je takođe obećao da će ponovo pokrenuti politiku koja je primorala tražioce azila da čekaju sa druge strane granice, u Meksiku, ali zvaničnici te zemlje nisu rekli da li će Meksiko ponovo prihvatiti migrante.

Tramp ukida i aplikaciju CBP jedan, aplikaciju za poslove na državnoj granici iz Bajdenove ere koja je omogućila legalan ulazak skoro milion migranata.

U međuvremenu, kada je u pitanju nacionalna bezbednost, predsednik je ukinuo svaki aktivan bezbnosni pristup svima sa dugačke liste njegovih navodnih neprijatelja, uključujući bivšeg direktora nacionalne obaveštajne službe Džejmsa Klapera, Leona Paneta, bivšeg direktora CIA i sekretara odbrane, i svog bivšeg savetnika za nacionalnu bezbednost Džona Bolton.

Klima i energija

Kako se očekivalo, Tramp je potpisao dokumente za koje je rekao da će zvanično povući SAD iz Pariskih klimatskih sporazuma. Napravio je isti potez tokom svog prvog mandata, ali ga je Bajden poništio i ponovo vratio SAD u Sporazum.

Pored toga, Tramp je proglasio energetsku vanrednu situaciju pošto je obećao da će „Bušiti, dušo, bušiti“ („Drill, baby, drill“ – asocijacija na „Burn, baby, burn“) i rekao da će eliminisati ono što on naziva Bajdenovim nametnutim obavezama u vezi sa električnim vozilima.

Rekonstrukcija federalne birokratije

Tramp je zaustavio zapošljavanje u federalnoj vladi, osim u vojsci i još nekim drugim delovima vlade koji su ostali neimenovani. Uveo je i zamrzavanje donošenja novih federalnih regulativa dok gradi svoju drugu administraciju.

On je formalno dao ovlašćenja takozvanom Odeljenju za vladinu efikasnost (DOGE), koje vodi Ilon Musk, najbogatiji čovek na svetu. Zamišljena kao navodni pokušaj da se pojednostavi rad vlade, DOGE nije zvanična agencija, ali izgleda da je Tramp spreman da da Masku široku slobodu da preporuči smanjenje vladinih programa i potrošnje.

Tramp ukida zaštitu za transrodne osobe i ukida programe za diverzitet, ravnopravnost i inkluziju unutar federalne vlade.

To su velike promene u fedralnoj politici i u skladu su sa obećanjima Trampove kampanje.

Izvor: Glas Amerike

Tagovi:

SAD Donald Tramp Pomilovanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarski MOL

Gasno poslovanje

11.mart 2026. N. M.

INA ponovo izgubila spor sa MOL-om: Hrvatska treba da isplati 236 miliona dolara

Savezni sud u Vašingtonu naredio je izvršenje arbitražne presude prema kojoj Hrvatska treba da isplati oko 236 miliona dolara mađarskoj naftnoj kompaniji MOL

Nemačka

11.mart 2026. Dijana Roščić (DW)

Sunovrat nemačke autoindustrije: Prepolovljen profit Folksvagena i ostale muke

Za Folksvagen 2025. godina bila je jedna od najgorih u ovom veku. Iako je u Evropi zabeležen rast, veliki padovi u Kini i Severnoj Americi su ipak preovladali. Kao razlozi se navode američke carine i problemi u Poršeu

Iran minira Ormuski moreuz

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran postavio mine u Ormuskom moreuzu, strah od dodatnog poskupljenja nafte

Iran je počeo da postavlja pomorske mine u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svetu, kroz koju prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, tvrde izvori američkih obaveštajnih službi

Katar

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran pokrenuo raketne napade na američke baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku

Iran tvrdi da je gađao američku Petu flotu i više vojnih baza na Bliskom istoku u, kako navodi, „najrazornijoj operaciji“ od početka sukoba

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Nemačka

10.mart 2026. K. S.

Masovna otpuštanja u Folksvagenu: Do 2030. bez posla 50.000 ljudi

Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure