img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka – Zločin u Hanauu

Ludilo i duga devetka

26. februar 2020, 18:52 Nemanja Rujević
fotografije: ap photo
Copied

Tobijas Ratjen je ubio devetoro ljudi stranog porekla, svoju majku i sebe. "Manifest" koji je ostavio je mešavina suludih teorija, šizofrenije i halucinacija. Nemačka javnost se pita koliko je zločinu kumovalo skretanje političke scene i celog društva udesno

Za „Vreme“ iz Bona

Tobijas Ratjen i Hamza Kurtović su se nekad, mora biti, sretali u Keselštatu, predgrađu Hanaua. Kućice sa nekoliko kvadratnih metara bašte smenjuju se sa zgradama u blokovima. Posvuda kiosci sa brzom hranom iz raznih zemalja, Lidl, poneka banka. Trećina stanovnika ovde ima migrantske korene, melting pot tipičan za oblast oko Frankfurta.

Domove Ratjena i Kurtovića deli nekoliko minuta hoda. Sada su obojica mrtvi.

Krvava maršruta koja je šokirala Nemačku počela je prošle srede (19. februara) u centru Hanaua. Po svemu što se zna, Tobijas Ratjen je oko 22 časa zapucao u nargila-baru Midnight i ubio četvoro ljudi. Zatim se odvezao u svoju četvrt i pred drugim nargila-barom pobio još petoro ljudi. Specijalne jedinice su provalile u Ratjenovu kuću oko tri izjutra i tamo zatekle mrtvog Tobijasa i njegovu majku, te živog oca.

Komšije će kasnije ispričati da je sedamdesetdvogodišnja majka patila od demencije i Parkinsonove bolesti, da mesecima nije napuštala kuću i da se Tobijas Ratjen neprestano starao o njoj. Kažu da je ubio majku kako ne bi ostala sama.

Nemačku sada potresa razlog zbog kojeg je Ratjen odabrao ostale žrtve. Išao je pred nargila-barove nadajući se da će tamo zateći ljude stranih korena. Osim Kurtovića (20), koji je rođen u Nemačkoj, ali je imao državljanstvo BiH, živote su izgubili ljudi kurdskog, turskog, bugarskog, rumunskog i avganistanskog porekla, kao i jedna trudna Romkinja.

Ratjen je pucao iz pištolja glok 17, kalibra duge devetke. Kod kuće je imao još dva pištolja, legalno, za sportsko streljaštvo, i to će biti jedan od razloga da se javnost zapita šta rade službe.

…i građani u žalosti sa fotografijama ubijenih


ČITAJU MU MISLI

Ubica je još 2002. godine počeo da tužilaštvima piše pisma u kojima je tvrdio da ga neko prati. Prošlog oktobra je pokušavao da angažuje privatnu detektivsku kancelariju, jednom detektivu je čak pokazao svoj „manifest“ na 24 stranice.

Nakon zločina novinari su obratili pažnju na taj spis i jedan video koji je Ratjen ranije objavio. U „manifestu“ piše da čuje glasove, da ga tajanstvena služba prati od rođenja i čita mu misli, da mnoge narode – uglavnom muslimane, ali i Izraelce, Vijetnamce i Filipince – treba potamaniti jer nisu „čistokrvni“, a onda očistiti i Nemačku od pola stanovnika.

Ratjen nabacuje pasuse u kojima tvrdi da mu čitaju misli i kradu ideje, da je on smislio da Jirgen Klinsman postane fudbalski selektor Nemačke, da milijarder dođe na vlast u SAD pod sloganom America First, da su u njegovoj glavi nastale zamisli za drugi deo filma Niske strasti ili serije Bekstvo iz zatvora i Vikinzi.

„Sa jedne strane to je narativ desničarske ekstremne ideologije i teorija zavere“, rekla je forenzički psihijatar Nahla Saimah za list „Tagescajtung“. „Uz to, ima naznaka teškog psihotičnog oboljenja, verovatno paranoidno-halucinatorne šizofrenije sa veoma bizarnim sadržajima i akustičnim halucinacijama, uz snažno izraženo narcisoidno precenjivanje sebe.“


MRŽNJA KAO OTROV

Zločin je okarakterisan kao čin desničarskog terorizma. Nema, međutim, naznaka da je Ratjen bio deo šire mreže ili član neke organizacije.

Zločin je bio i amok: ta malajska reč opisuje stanje kada duh zlog tigra obuzima čoveka terajući ga da počini neko zlo. U zapadnim jezicima se koristi da opiše krvavi pir u koji kreće samotnjak, često u stanju rastrojstva.

„Rasizam je otrov. Mržnja je otrov. A taj otrov je prisutan u našem društvu i već je kriv za previše zločina“, rekla je kancelarka Angela Merkel.

Na naslovnici „Špigela“ piše „Nemačka zima“, što je aluzija na Nemačko proleće, kako se naziva period 1977. godine obeležen zločinima levičarske Frakcije Crvene armije (RAF). Samo što sada opasnost dolazi zdesna. „Desničarski terorizam nadilazi klase i dolazi iz utrobe društva“, piše taj nedeljnik.

Pet dana pre pokolja u Hanauu policija je razbila desničarsku mrežu nazvanu „Grupa S“. Uhapšeno je dvanaest muškaraca širom Nemačke koji su, kako tužilaštvo smatra, planirali napade na džamije, političare i migrante kako bi izazvali „stanje slično građanskom ratu“. Nedeljnik „Cajt“ piše da je do sada bilo nezamislivo „terorističko udruženje sa tako heterogenim personalom“.

U oktobru prošle godine jedan napadač, zadojen antisemitskim teorijama, pokušao je napad na sinagogu u Haleu. Kako nije mogao da provali, ubio je dvoje ljudi na ulici.

U junu je neonacista Štefan Ernst hicem u glavu usmrtio demohrišćanskog političara Valtera Libkea, predsednika okružne vlade u Kaselu. Bio je to prvi desničarski atentat sa smrtnim ishodom u Nemačkoj od Drugog svetskog rata. Ernst je priznao da je ubio Libkea iznerviran njegovom izbegličkom politikom.

Policiju i službe dugo bije glas da su slepe na desno oko. To je postalo jasno nakon što je 2011. godine pukim slučajem raskrinkana teroristička trojka poznata pod nazivom „Nacionalsocijalističko podzemlje“. Tokom trinaest godina u podzemlju ubili su devetoro ljudi migrantskih korena i jednu policajku, izvršili tri bombaška napada i petnaest pljački (vidi „Vreme“ 1437: „Deset ubistava i mnogo sumnji“).

U kolopletu gde je teško razdvojiti javašluk od zataškavanja, policija i tajne službe su godinama sledile pogrešne tragove, držeći da desničarski terorizam nije moguć, verujući da se radi o sukobima u migrantskom miljeu.


ALTERNATIVA ZA NEMAČKU

Osim „slepila na desno oko“, napad u Hanauu je otvorio novu rundu debate o onome što Nemci zovu Verrohung političke scene – o tome da jezik postaje sirov, brutalan, ono što je ranije bilo nezamislivo sada se opušteno izgovara. Mejnstrim tu misli na jačanje desničarske Alternative za Nemačku (AfD), najjače opozicione stranke koja je dotle dospela uglavnom na antimigrantskoj i antimuslimanskoj priči.

Tabloid „Bild“ je u nedelju objavio anketu urađenu dan pošto je Tobijas Ratjen pobio desetoro ljudi – čak 60 odsto ispitanih kaže da je AfD barem delom odgovorna za taj i slične napade, 26 odsto smatra da stranka nije odgovorna za to, a 14 odsto je neodlučno.

U istoj anketi je 49 odsto građana reklo da je desničarski terorizam najveća teroristička pretnja po Nemačku, 27 odsto smatra da je to islamistički terorizam, a šest odsto smatra da su najveća opasnost levičarski ekstremisti.

Predvodnik radikalnog krila AfD i šef ogranka te stranke u Tiringiji Bjern Heke izrazio je nakon zločina saučešće porodicama žrtava. „Ludilo se u ovoj zemlji izgleda sve više širi“, napisao je Heke na Tviteru.

U odgovorima su se našle stotine besnih komentara. „Nepodnošljivo je da se Vi koji ste utabali put za ovu mržnju sada još pretvarate da ste pogođeni. Vi i Vaša stranka ste politička ruka mržnje“, napisala je lokalna političarka socijaldemokrata Derja Turk-Nahbaur.

U retkom naletu samorefleksije, dvojica šefova AfD objavili su otvoreno pismo članstvu u kojem se bune što „politički protivnici i deo medija“ veštački „guraju“ stranku u radikalni ćošak. „Pa ipak, moramo da se zapitamo zašto našim političkim protivnicima uspeva da nas uopšte dovedu u vezu sa ovakvim zločinima.“

Dodaje se da su rasističke ili podrugljive opaske na račun stranaca „nečasne“ i usmerene protiv Nemačke i principa AfD. „Branimo slobodu od svih neprijatelja demokratije. Od desničarskih ekstremista i od levičarskih ekstremista. Vodimo politiku za dobro naše zemlje.“


STRAH

Nekadašnji sudija Vrhovnog suda i kolumnista oštrog pera Tomas Fišer u tekstu za „Špigel“ primećuje da se u tumačenju zločina iz Hanaua izašlo na tanak led. Jer, kako je moguće da je Ratjen istovremeno proglašen desničarem, da se ispituje da li je imao pomagače i bio deo neke mreže, a da mu se u dijagnozama postavljenim na daljinu pripisuje šizofrenija?

„Bez krivice postupa onaj ko pri činjenju dela zbog duševne smetnje sa karakterom oboljenja nije u stanju da uvidi nepravičnost dela“, provokativno citira Fišer iz krivičnog zakonika i dodaje: „Da li je, na posletku, Tobijas Ratjen bio siroti bolesnik, zarobljen u ludilu, bez krivice i načina da izbegne svoj čin? Dakle, čovek kojem su trebale naša briga i pomoć, kojeg smo morali smestiti u bolnicu i lečiti?“

Ali, crv straha je opet tu. Na Ružičasti ponedeljak (24. februar), vrhunac karnevala u Porajnju, jedan dvadesetdevetogodišnjak je automobilom uleteo u karnevalsku kolonu u mestašcu Folkmarzen i povredio pedeset ljudi. Mladić, nemački državljanin, odmah je priveden. Do zaključenja ovog broja „Vremena“ nije bilo poznato da li je u pitanju nesreća ili napad, niti koji su motivi.

Posle incidenta smesta su otkazane sve karnevalske povorke u pokrajini Hesen.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Papa Lav XIV

Katoličanstvo

07.septembar 2025. M. L. J.

Vatikan proglašava svetim „Božijeg influensera“

Papa Lav XIV u nedelju, 7. septembra, na Trgu svetog Petra u Vatikanu svečano proglašava svetim Karla Akutisa, italijanskog dečaka koji je 2006. preminuo od leukemije sa 15 godina

Grčka

05.septembar 2025. Kaki Bali / DW

Grčka se „čisti“ od ilegalnih migranata: Deportacija ili zatvor

Prvi zakon o kojem se raspravljalo i koji je usvojen u grčkom parlamentu nakon letnje pauze bio je o ilegalnoj imigraciji. Novim zakonom rigoroznije će se sankcionisati ilegalni boravak migranata u toj zemlji

Zemljotres u Avganistanu

Hronika

04.septembar 2025. M.S.

Ponovni zemljotres u Avganistanu: Stradalo najmanje 2200 ljudi

U četvrtak (4. septembar) zemljotres jačine 6,2 stepena Rihterove skale ponovo je pogodio Avganistan. Stradalo je najmanje 2200 ljudi, a povređeno je oko 3640

Portugal

04.septembar 2025. I.M. / T.S.

Portugal: 16 poginulih zbog nesreće u Lisabonu, tužilaštvo pokrenulo istragu

Najmanje 16 osoba je izgubilo život, a 21 je povređeno kada je popularna lisabonska uspinjača Glorija iskliznula iz šina i udarila u zgradu. Tužilaštvo je pokrenulo istragu o uzroku nesreće, a portugalske vlasti privremeno su obustavile rad i preostale tri uspinjače radi bezbednosnih provera

Skandalozna odluka vlasti američke države

04.septembar 2025. I.M.

Florida ukida obavezno vakcinisanje, stručnjaci upozoravaju na posledice

Guverner Ron DeSantis i državni sanitarni inspektor Džozef Ladapo najavili su ukidanje svih obaveznih vakcina na Floridi. Lekari upozoravaju da bi to moglo dovesti do povratka bolesti poput malih boginja i dečje paralize

Komentar

Komentar

Usamljenost vođe

A da šta smo drugo očekivali dame i gospodo, građanke i građani? Da će predsednik svih građana po povratku s onog bala vampira u Kini da shvati kako je budućnost ove zemlje u poštovanju zakona, demokratskim procedurama i republikanskoj podeli vlasti, obrazovanju i uzdizanju kulture?

Ivan Milenković

Komentar

Satanski smeh Aleksandra Vučića

Aleksandar Vučić odaje utisak duboko frustriranog čoveka koji uživa u patnji drugih. Njegov kez ujedno je i njegov stav prema Novom Sadu, njegovim žiteljima i, posebno, šesnaestero mrtvih u padu nadstrešnice

Filip Švarm

Pregled nedelje

Čujemo se Novi Sade, odlično se čujemo

U Novom Sadu, u Zaječaru, u Novom Pazaru, u svakoj školi u kojoj se sprovode staljinističke čistke i na svakom mestu gde vladaju nepravda, laž i strah dok pada pomrčina ukidanja ustavno-pravnog poretka, građani Srbije i te kako čuju jedni druge

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1809
Poslednje izdanje

Sistematsko uništavanje prestonice

Kako su dokrajčili Beograd Pretplati se
Novi Pazar

Političko prevaspitavanje sandžačkih političara

Intervju: Jelena Kleut

Fakulteti pretvoreni u policijske stanice

Intervju: Dejan Atanacković, pisac i likovni umetnik

Strategija za održavanje populističkih iluzija

Intervju: Arsen Oremović, reditelj filma Treći svijet

Besmrtna deca i sunce koje tone

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure