img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

 

Kristina Lagard, predsednica MMF-a

06. јул 2011, 12:36 Boško Štulić
foto: reuters
Copied

Prva žena na čelu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) od njegovog osnivanja 1944. godine, rođena je 1. januara 1956, diplomirala pravo u Parizu, nakon čega je magistrirala na Institutu za političke nauke u Eks an Provansu, gradu nadomak Marseja. Pre studija školovala se godinu dana u Americi, a nakon magistrature vratila se u SAD i 1981. postala saradnik međunarodne advokatske kancelarije „Bejker i Mekenzi“, gde se specijalizovala u oblastima rada, antimonopolističkog prava, trustova i udruživanja i akvizicija. Nakon osamnaestogodišnje saradnje postaje prva žena koja je ikada upravljala ovom pravnom firmom. Kristina Lagard se posle uspešne pravničke karijere okrenula ekonomiji, gde se takođe pokazala kao žena pionir. Postala je ministarka trgovine Francuske 2005. godine i tokom njenog mandata izvoz ove zemlje dosegao je rekordne rezultate. Dve godine kasnije postaje ministarka finansija – i ovoga puta je bila prva žena na ovoj poziciji i to ne samo u Francuskoj već u svih osam zemalja sveta sa najrazvijenijom ekonomijom, članicama grupe G8.

Bivša pedesetpetogodišnja ministarka uživa veliku popularnost u svojoj zemlji, što pokazuje i anketa iz 2009. o tome ko je omiljena domaća ličnost Francuza koju su sproveli RTL i pariski dnevnik „Parizijen“. Kristina Lagard je zauzela drugo mesto iza popularnog pevača i glumca Džonija Holideja. Iste godine dobila je još jedno priznanje, kada ju je „Fajnenšel tajms“ proglasio za najbolju ministarku finansija u Evropi. Doskorašnja ministarka stekla je međunarodnu reputaciju promovišući uticaj Francuske u pregovorima na važnim forumima kao što su G20, kojem ova zemlja trenutno predsedava. Sadašnjoj predsednici MMF-a odato je priznanje i zato što je prošlog maja odigrala ključnu ulogu prilikom odobravanja jemstvenog mehanizma kao pomoć za poklekle ekonomije zemalja evrozone. „Ona je impresivna, politički pronicljiva i snažna ličnost. Na finansijskim sastancima širom sveta prema njoj se ophode gotovo kao prema rok zvezdi“, izneo je svoje impresije o novoj šefici MMF-a bivši glavni ekonomista ove institucije Kenet Rogof. Verovatno je ovakav imidž izgradila i svojim nekonvencionalnim istupima u javnosti oko važnih globalnih pitanja. Naime, ona je za svetsku ekonomsku krizu 2008. godine okrivila dominantno mušku i testosteronom pokretanu kulturu u multinacionalnim bankama.

Pošto su Francuzi u nešto manje od prethodne tri i po decenije upravljali Međunarodnim monetarnim fondom 26 godina, a imali su mesto predsedavajućeg u ovoj organizaciji u pet od ukupno 11 mandata, rastuće ekonomije Azije i Južne Amerike nisu gledale sa oduševljenjem na dosadašnju tradiciju da Evropljanin bude na čelu MMF-a (u svih 11 mandata šef organizacije je bio sa Starog kontinenta). Još jedna konkretnija prepreka za Kristinu Lagard bila je sudska istraga koju je 10. maja javni tužilac preporučio zbog njene odluke da nagodbom reši spor između države i tajkuna Bernara Tapija, inače ličnog prijatelja predsednika Francuske Nikole Sarkozija. Ona je 2007. godine odredila specijalnu sudijsku porotu da arbitrira u ovom slučaju. Naredne godine, Tapi je dobio 285 miliona evra odštete. Kristina Lagard poriče bilo kakve nedostatke u procesu, a zasad nema indicija da je postojala lična dobit u ovom slučaju. Kristina Lagard je razvedena i ima dva sina.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rusko-ukrajinski sukob

09.јул 2025. I.M.

Rusija intenzivirala napade na Ukrajinu: Preko noći 741 vazdušni udar

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija izvela 741 napad dronom, nazvavši to „porukom" kojom Kremlj odbacuje mirovne napore. On je istakao da kupci ruske nafte direktno finansiraju rat i pozvao na dodatne međunarodne sankcije

Donald Tramp

08.јул 2025. B. B.

Netanjahu nominovao Trampa za Nobelovu nagradu za mir

Predlog za nagradu za mir dolazi nakon što je izraelski lider godinama vršio pritisak na Donalda Trampa i njegove prethodnike da preduzmu vojnu akciju protiv iranskog nuklearnog programa

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Komentar
Tortura policije u civilu nad studentkinjom

Komentar

Policijska tortura i mučenje: Zašto se tužilaštvo i MUP prave ludi?

Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice

Davor Lukač

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure