img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusko-ukrajinski sukob

Kako Ukrajina gura kod Kurska?

07. јануар 2025, 18:25 Roman Gončarenko/DW
Ukrajinski vojnik u gradu Sudža, Kurska oblast, avgust 2024. Foto: AP Photo
Ukrajinski vojnik u gradu Sudža, Kurska oblast, avgust 2024.
Copied

Ukrajinska armija je napravila prodor u Kurskoj oblasti, iako je tamo pod sve većim pritiskom., još od avgusta 2024. godine. Koliki je domet ukrajinske ofanzive u Kurskoj oblasti?

Dan posle iznenađujućeg početka ukrajinske ofanzive kod ruske Kurske oblasti još uvek mnogo toga nije jasno. Kijev ćuti, isto kao i početkom avgusta 2024. kada je Ukrajina prvi put vojno ušla u Kursku oblast, piše DW.

Rusko Ministarstvo odbrane je u ponedeljak (6. januar) saopštilo da su ruske snage sprečile „pokušaj prodora“ ukrajinskih snaga prema mestu Baljšoje soldatskoje, koje se nalazi 80 kilometara jugoistočno od glavnog grada oblasti Kurska. Moskva tvrdi da su uništena četiri tenka, dva pešadijska borbena vozila, 16 oklopnih transportera i jedno vozilo za čišćenje mina. Ti podaci ne mogu da se provere.

Prve vesti o ukrajinskom prodoru u Kurskoj oblasti došle su u nedelju ujutro (5. januar). Ruski ratni blogeri izvestili su o ukrajinskim „kolonama“ i objavili snimak, očito načinjen dronom. Na njemu se vidi nekoliko ukrajinskih borbenih vozila na poljima i putevima pokrivenim snegom. Spomenuta je i upotreba zapadnih raketa. Ni to nije potvrđeno.

U ponedeljak nije bilo većeg uznemirenja, ruski mediji javljaju o uspesima, dok su ukrajinski mediji uzdržaniji. Svi čekaju rasplet događaja.

Prodor koji bi trebalo da impresionira Trampa

Ukrajinski napad nije došao potpuno neočekivano. Nedeljama se govorkalo o tome. Austrijski vojni istoričar, pukovnik Markus Rajzner, u razgovoru za DW sredinom decembra predskazao je takav scenario. Tada je rekao da će Ukrajina „pred samo Trampovo preuzimanje dužnosti“ pokušati da pokaže da je zapadna podrška Kijevu smislena. I upravo se sada to događa.

Donald Tramp je više puta najavio da želi da završi rat u Ukrajini što pre. Za vreme predizborne kampanje doveo je u pitanje dalju podršku Ukrajini. Ali to šta Tramp tačno planira, znaće se tek nakon što preuzme dužnost 20. januara.

Prema Rajzneru je prerano da se govori o „stvarnoj ofanzivi“ Ukrajine kod Kurska: „Naime, ofanziva bi značila da velike jedinice i rodovi vojske sprovode napad da bi na operativnom nivou postigli cilj. Ono što zapravo vidimo jeste kontranapad, u kojem učestvuju maksimalno tri brigade ili njihovi delovi“.

Ukrajinski cilj još nije jasan. Moglo bi ih biti više. Rajzner kaže da su ukrajinske snage u Kurskoj oblasti od avgusta potpale pod snažan pritisak i izgubile oko pola osvojenih područja. Područje koje trenutno kontrolišu iznosi 500 kvadratnih kilometara i izloženo je ruskim napadima s tri strane. Ta ofanzivna dejstva prema Rajzneru mogla bi da predstavljaju „pokušaj da se probiju iz tog mehura“.

Šašank Džoši, novinar britanskog magazina „Ekonomist“ specijalizovan za vojna pitanja, navodi i moguće druge razloge: „Cilj bi mogao da bude da se ruske trupe nateraju u defanzivu, kako bi ih omeli u realizovanju njihove stalne ofanzive“, kaže Džoši. Prema njemu, analizu komplikuje činjenica da se trenutno odvija „poprilično značajna“ ruska ofanziva u Kurskoj oblasti.

Još jedan cilj bi mogao da bude da se dodatne teritorije priključe adutima za diplomatske pregovore. Ali, britanski stručnjak kaže da bi to mogla da bude i varka posle koje bi Ukrajina mogla da udari na drugom mestu.

Markus Rajzner vidi to na sličan način i očekuje nastavak priče: „Verujem da ćemo doživeti još neka iznenađenja uoči 20. januara. Ako pogledate severoistok Ukrajine, tamo front nije u punoj liniji obezbeđen na ruskoj strani. Postoje neke teritorije koje su pogodne za ofanzivna dejstva, kako bi se uoči pregovora postigao maksimalan uspeh“, kaže on.

Rajzner podseća da je američki šef diplomatije pod Bajdenom Entoni Blinken prilikom nedavne posete Seulu izjavio da su ukrajinske pozicije kod Kurska „važne“ jer bi imale ulogu u budućim pregovorima.

Da li je ukrajinski prodor rizičan?

Isto kao i za avgustovsku ofanzivu, postavlja se pitanje da li se ova vojna operacija kod Kurska isplati, naročito kada se zna da ukrajinske snage gube sve veće teritorije na istoku zemlje.

Posebno žestoke borbe mesecima se vode oko Pokrovska na zapadu Donjecke oblasti. Stručnjaci smatraju da je ovaj ukrajinski ofanzivni potez doduše rizičan, ali da su političke prednosti značajne.

Šašank Doši kaže: „Ako Rusija zauzme Pokrovsk, prodiraće na zapad. To je loše, ali to ne pravi nužno kvalitativnu razliku u odnosu snaga i u diplomatskim razgovorima“. On dodaje da bi zadržavanje delova ruske teritorije kod Kurska imalo „signifikatno značenje“ pa je to „sračunat rizik“.

Markus Rajzner naglašava da je za Ukrajinu važno da ne nestane iz medijskih izveštaja, naročito za vreme Trampovog preuzimanja dužnosti. On dodaje da je za Ukrajinu podrška Zapada izuzetno značajna. Zato je prema njemu ova vojna akcija  za Ukrajinu važna, „iako je očajnička“, kako bi zadržala zapadnu podršku.

Ostaje da se vidi koliko od teritorije Kurske oblasti Ukrajina može da drži. I pre svega koliko dugo to može da radi. Rajzner je oprezan u proceni. On kaže da su obe strane doduše „proređene, što se tiče njihovih jedinica“, ali ako Tramp ne izvrši pritisak u pravcu zamrzavanja mogla bi se opet razviti „dramatika rata iscrpljivanja“. Rusija bi onda mogla da koncentriše snage i da polako potisne ukrajinsku vojsku.

Izvor:Dojče Vele(DW)

Tagovi:

Kurska oblast Rusija Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Denis Šmigalj podneo je ostavku

Ukrajina

15.јул 2025. K. S.

Premijer Ukrajine podneo ostavku

Rekonstrukcija ukrajinske Vlade - Denis Šmigalj više nije premijer.

Nemačka

15.јул 2025. B. B.

Nemački poreznici se nameračili na bogate influensere

Poreznici sumnjaju da su influenseri u Nemačkoj izbegli poreske obaveze u milionskim iznosima

Gaza

15.јул 2025. Bjern Dake (DW)

U Gazu i dalje stiže premalo pomoći

Video-snimak jednog dečaka iz Gaze izazvao je nedavno veliku pažnju: iz centra za distribuciju hrane Mohamed se vratio praznih ruku i iz očaja jeo pesak

Finska

15.јул 2025. Jovana Kentić

Putinov prvi komšija: Aleksander Stub – predsednik čelične discipline

Trčanje, plivanje, bicikl pa na posao. Predsednik Finske Akeksander Stub ličnim primerom  propagira devizu da je u zdravom telu zdrav duh

Pobeda Bele kuće

15.јул 2025. I.M.

Vrhovni sud SAD dozvolio Trampu masovna otpuštanja u Ministarstvu prosvete

Američki Vrhovni sud privremeno je ukinuo zabranu Trampovog plana o otpuštanju hiljada zaposlenih u Ministarstvu prosvete, čime je Bela kuća zabeležila novu pobedu pred pravosuđem. Liberalne sudije upozorile su da odluka narušava ustavnu podelu vlasti

Komentar

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure