img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Egipat – Ko su salafisti

Javno bratstvo sa tajnom podružnicom

25. мај 2011, 19:20 Miroslav Višnjić
EGIPAT POSLE PREVRATA: Molitva na „Trgu revolucije“ / foto: reuters
Copied

"Muslimanska braća" već su se poodavno infiltrirala i u vojsku i u policiju i sada vode "miroljubivu politiku", a svojoj filijali "džihad-salafistima" ostavljaju da radi sve prljave poslove – ubistva, teror i nasilje

Za „Vreme“ iz Kaira

U ovoj zemlji studenti organizuju revolucije ili salafiste. Istorija salafizma čije se ime teško prevodi, a znači predak ili prethodnik, datira od aleksandrijskog studentskog bunta ranih sedamdesetih godina prošloga veka kada se iznedrila Gamaa Islamija, a sa njome kao blizanac i sekta Salafista. Većina njih priključila se „Muslimanskoj braći“ dok su ostali krenuli drugim pravcem pošto su već bili zadojeni idejama Salafizma iz Saudijske Arabije, koje su im prenosili i tumačili profesori bastiona islama, univerziteta Al Azhar u Kairu.

Od početka je postojala i konkurencija između ovih potonjih i „Muslimanske braće“ koja je kulminirala žestokim sukobima deset godina kasnije. Nakon toga stvara se „Škola salafizma“, koja posle nekog vremena menja ime u „Poziv salafista“. Ali, ni to nije zadovoljilo ove najradikalnije tumače islama koji se na kraju zaustavljaju kod imena „Salafisti iz Aleksandrije“, kojih danas ima na stotine i stotine hiljada. Unutar ove grupe postoji i podgrupa „Salafisti iz Šubre (kairski kvart poznat po sirotinji i latentnom buntu). I jedni i drugi vladara nazivaju jeretikom ako se ne rukovodi božjim zakonima kada vlada zemljom, ali su ovi iz Šubre „malo blaži“ što se tiče svega ostalog, pa za njih nije jeres kada se ne nosi veo, ili ne pokriva žensko telo od glave do pete.

DŽIHADISTI: Međutim, u ovom galimatijasu novokomponovane sekte postoji i treća grupa koja sebe naziva „džihadistima“, što je termin koji se koristi kada su u pitanju radikalne grupe islamista čiji je kredo nasilje i ubijanje svih onih koji ne misle ili ne rade kao oni. Ovi „džihad-salafisti“ zadojeni su idejama vođa prvih generacija islama za koje je Sveti rat bio stub vere. Uz sve ovo, današnji ratnici salafisti čvrsto su uvereni da je predani Musliman (poput njih) obavezan da se bori protiv vlada ili vladara koji ne primenjuju islamski zakon ili Šariju i principe dominacije boga, to jest proroka Mohameda. Rodonačelnik i ideolog Muslimanske braće Sajed Kutb smatra se ocem moderne misli „džihad- salafista“.

Svi salafisti su u početku bili protiv egipatske „Trg revolucije“, ali su malo kasnije promenili mišljenje kada su uvideli da od ovoga vetra promene mogu da imaju samo koristi. Tako salafisti danas vršljaju po Egiptu i rade šta hoće i pritom ih niko ne dira, o čemu svedoče izjave egipatskih Kopta. Nedavno su upadali u koptske crkve koje su palili derući se „…da su oni Muslimani“, dok su vojnici i policajci stajali i gledali.

To sebi mogu da dozvole zato što su se „Muslimanska braća“ već poodavno infiltrirala i u vojsku i u policiju i sada vode „miroljubivu politiku“, a svojoj filijali „džihad-salafistima“ ostavljaju da rade sve prljave poslove – ubistva, teror i nasilje. O ovome, po sada demokratsko egipatsko društvo krajnje neugodnom fenomenu čulo se javno pre oko dve decenije, za vreme posete američke delegacije Kairu, kada su gosti servirali domaćinima vrlo relevantne podatke koji nisu mogli da se demantuju. Egipatski zvaničnici i štampa nemaju nijedan odgovor na mnogobrojna pitanja o sve prisutnijim salafistima, koja sve glasnije postavljaju zapadni mediji. „Muslimanska braća“ su svakako uvek raspoložena za druženje sa strancima ili razgovor sa njima, bez „rezervi i tajni“. Pre neku godinu otišao sam u jednu od njihovih kairskih filijala i upitao da li možemo da razgovaramo. Naravno da smo mogli, i nakon višečasovne priče prijateljski smo se rastali uz moje obećanje da ćemo se uskoro opet videti da nastavimo razgovor.

„Muslimanska braća“ su najbolje organizovana partija ili organizacija u ovoj zemlji koja već mnogo godina kontroliše sve strukovne sindikate kao i većinu poluga vlasti, pa im tako ne nedostaje niti para niti moći. Do „Trga revolucije“ nasilje, pa i ubistvo, bili su sastavni deo njihovog programa, ali su posle „okrenuli ćurak“, uposlili salafiste kao egzekutore da bi oni mogli da vode politiku miroljubive koegzistencije. I tako, dok su „braća“ učila i naučila, mlađani revolucionari nisu, pa se današnji „demokratski Egipat“ suočava sa sijaset problema i jada koji nam obećavaju jedno „dugo, toplo leto“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Marko Perković Tompson

Hrvatska

05.јул 2025. M.S.

Tompsonov koncert: Selfi sa premijerom i ministrom policije i, opasnost od ustaških simbola

Koncert Marka Perkovića Tompsona, koji je prema mišljenju mnogih hrvatskih istoričara i političara trebalo zabraniti, ipak se održava na zagrebačkom Hipodromu. Kakve su reakcije?

Rusija

05.јул 2025. B. B.

Rusija prva zemlja koja je priznala talibansku vladu

„Zvanično priznanje vlade Avganistana daće podsticaj razvoju produktivne bilateralne saradnje između naših zemalja“, navelo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure