Nagrada je dodeljena za „napore da postigne svet bez nuklearnog oružja i za demonstraciju i svedočenja da se nuklearno oružje nikada više ne sme upotrebiti”, saopštio je Nobelov komitet
Japanski mirovni pokret Nihon Hidankjo ovogodišnji je dobitnik Nobelove nagrade za mir, objavio je Nobelov komitet.
Nagrada je dodeljena za „napore da postigne svet bez nuklearnog oružja i za demonstraciju i svedočenja da se nuklearno oružje nikada više ne sme upotrebiti”.
Nobelov komitet saopštio je da želi da oda počast svim preživelima od atomske bombe iz Hirošime i Nagasakija koji su, uprkos fizičkoj patnji i bolnim sećanjima, odlučili da iskoriste svoje skupo iskustvo da neguju nadu i angažovanje za mir.
„Oni nam pomažu da opišemo neopisivo, da zamislimo nezamislivo i da nekako shvatimo neshvatljiv bol i patnju izazvanu nuklearnim oružjem“, saopštio je Nobelov komitet.
Dodaje se da su preživeli pomogli da se stvori i konsoliduje široko rasprostranjeno protivljenje nuklearnom oružju širom sveta i kreirali obrazovne kampanje zasnovane na sopstvenom iskustvu i upozoravali na širenje i upotrebu nuklearnog oružja.
„Nobelov komitet ipak želi da prizna jednu ohrabrujuću činjenicu: nijedno nuklearno oružje nije korišćeno u ratu skoro 80 godina. Izuzetni napori Nihona Hidankja i drugih preživelih uveliko su doprineli uspostavljanju nuklearnog tabua. Stoga je alarmantno da je danas ovaj tabu protiv upotrebe nuklearnog oružja pod pritiskom. Nuklearne sile modernizuju i unapređuju svoje arsenale. Izgleda da se nove zemlje spremaju da nabave nuklearno oružje, a upućuju se i pretnje upotrebom nuklearnog oružja u ratu koji je u toku“, istakao je Nobelov komitet.
Sledeće godine biće obeleženo 80 godina od kada su dve američke atomske bombe ubile oko 120.000 stanovnika Hirošime i Nagasakija, a sličan broj je umro od opekotina i povreda radijacijom u mesecima i godinama koje su usledile.
„Današnje nuklearno oružje ima daleko veću razornu moć. Oni mogu da ubiju milione i katastrofalno bi uticali na klimu. Nuklearni rat bi mogao uništiti našu civilizaciju“, uopzorava Nobelov komitet.
Nihon Hidankjo je grupa koju su 1956. godine formirali ljudi koji su preživeli udare atomskih bombi u Hirošimi i Nagasakiju, i oni koji su zbog tih udara kasnije bili izloženi radijaciji.
Osnovni cilj Nihon Hidankjo je bio da izvrši pritisak na japansku vladu da poboljša podršku žrtvama i lobira vlade za ukidanje nuklearnog oružja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Evropa je trenutno na prvom mestu u svetu po uvozu naoružanja koji se ustrostručio, a u Poljskoj porastao čak za 852 odsto. Tržište odražava rastući strah Evropljana od rata, rezulztat je istraživanja Stokholmskog instituta za istraživanje mira
Modžtaba Hamnei, sin ubijenog ajatolaha Alija Hamneija, nasledio je oca na mestu vrhovnog verskog vođe Irana. Izrael i SAD su ga unapred stavili na listu za odstrel. Šta znači njegovo naimenovanje
Saudijska Arabija je prijavila prve žrtve nakon napada, Izrael više od 3400 ciljeva, dok vlada u Bernu smatra da američki i izraelski napadi na Iran predstavljaju kršenje međunarodnog prava
Rat Amerike i Izraela protiv Irana ušao je u deveti dan nakon jutrošnjeg izraelskog udara na južni Liban i iranskog napada na postrojenje za desalinizaciju u Bahreinu. Incidenti ugrožavaju civilno stanovništvo i ključnu infrastrukturu, dok obe strane prebacuju odgovornost
Gest iranskih fudbalerki koje su odbile da pevaju himnu pokazuje jednu staru političku istinu: autoritarne vlasti ne zadovoljava samo poslušnost. One zahtevaju i javni dokaz lojalnosti. Upravo zato tišina ponekad postaje najopasniji oblik političkog otpora
Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti. Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao
Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda
Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!