Nagrada je dodeljena za „napore da postigne svet bez nuklearnog oružja i za demonstraciju i svedočenja da se nuklearno oružje nikada više ne sme upotrebiti”, saopštio je Nobelov komitet
Japanski mirovni pokret Nihon Hidankjo ovogodišnji je dobitnik Nobelove nagrade za mir, objavio je Nobelov komitet.
Nagrada je dodeljena za „napore da postigne svet bez nuklearnog oružja i za demonstraciju i svedočenja da se nuklearno oružje nikada više ne sme upotrebiti”.
Nobelov komitet saopštio je da želi da oda počast svim preživelima od atomske bombe iz Hirošime i Nagasakija koji su, uprkos fizičkoj patnji i bolnim sećanjima, odlučili da iskoriste svoje skupo iskustvo da neguju nadu i angažovanje za mir.
„Oni nam pomažu da opišemo neopisivo, da zamislimo nezamislivo i da nekako shvatimo neshvatljiv bol i patnju izazvanu nuklearnim oružjem“, saopštio je Nobelov komitet.
Dodaje se da su preživeli pomogli da se stvori i konsoliduje široko rasprostranjeno protivljenje nuklearnom oružju širom sveta i kreirali obrazovne kampanje zasnovane na sopstvenom iskustvu i upozoravali na širenje i upotrebu nuklearnog oružja.
„Nobelov komitet ipak želi da prizna jednu ohrabrujuću činjenicu: nijedno nuklearno oružje nije korišćeno u ratu skoro 80 godina. Izuzetni napori Nihona Hidankja i drugih preživelih uveliko su doprineli uspostavljanju nuklearnog tabua. Stoga je alarmantno da je danas ovaj tabu protiv upotrebe nuklearnog oružja pod pritiskom. Nuklearne sile modernizuju i unapređuju svoje arsenale. Izgleda da se nove zemlje spremaju da nabave nuklearno oružje, a upućuju se i pretnje upotrebom nuklearnog oružja u ratu koji je u toku“, istakao je Nobelov komitet.
Sledeće godine biće obeleženo 80 godina od kada su dve američke atomske bombe ubile oko 120.000 stanovnika Hirošime i Nagasakija, a sličan broj je umro od opekotina i povreda radijacijom u mesecima i godinama koje su usledile.
„Današnje nuklearno oružje ima daleko veću razornu moć. Oni mogu da ubiju milione i katastrofalno bi uticali na klimu. Nuklearni rat bi mogao uništiti našu civilizaciju“, uopzorava Nobelov komitet.
Nihon Hidankjo je grupa koju su 1956. godine formirali ljudi koji su preživeli udare atomskih bombi u Hirošimi i Nagasakiju, i oni koji su zbog tih udara kasnije bili izloženi radijaciji.
Osnovni cilj Nihon Hidankjo je bio da izvrši pritisak na japansku vladu da poboljša podršku žrtvama i lobira vlade za ukidanje nuklearnog oružja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Apelacioni sud je vratio Trampu mogućnost da uvodi carine, samo dan nakon što je Sud za međunarodnu trgovinu presudio da su one nezakonite. Sudbina Trampove ekonomske politike sada zavisi od daljeg sudskog postupka i mogućeg uplitanja Vrhovnog suda
Nemačka vlada najavila je novu seriju zakonskih izmena koje značajno pooštravaju uslove za izbeglice i useljenike. Obustava spajanja porodica za deo izbeglica i ukidanje ubrzanog državljanstva signaliziraju kraj jedne liberalnije migracione ere
U gradu Bajkalsku, u Irkutskoj oblasti u Sibiru, mladić (17) počimio je masakr - ubio je četvoro dece na proslavi rođendana navodno zato što ga je odbila je 14-godišnja devojčica
Američki savezni sud oborio je ključne carinske odluke predsednika Donalda Trampa, ocenivši da je prekoračio svoja ovlašćenja, dok je administracija u isto vreme raskinula ugovor vredan više od 760 miliona dolara sa farmaceutskom kompanijom „Moderna“
Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!