Nagrada je dodeljena za „napore da postigne svet bez nuklearnog oružja i za demonstraciju i svedočenja da se nuklearno oružje nikada više ne sme upotrebiti”, saopštio je Nobelov komitet
Japanski mirovni pokret Nihon Hidankjo ovogodišnji je dobitnik Nobelove nagrade za mir, objavio je Nobelov komitet.
Nagrada je dodeljena za „napore da postigne svet bez nuklearnog oružja i za demonstraciju i svedočenja da se nuklearno oružje nikada više ne sme upotrebiti”.
Nobelov komitet saopštio je da želi da oda počast svim preživelima od atomske bombe iz Hirošime i Nagasakija koji su, uprkos fizičkoj patnji i bolnim sećanjima, odlučili da iskoriste svoje skupo iskustvo da neguju nadu i angažovanje za mir.
„Oni nam pomažu da opišemo neopisivo, da zamislimo nezamislivo i da nekako shvatimo neshvatljiv bol i patnju izazvanu nuklearnim oružjem“, saopštio je Nobelov komitet.
Dodaje se da su preživeli pomogli da se stvori i konsoliduje široko rasprostranjeno protivljenje nuklearnom oružju širom sveta i kreirali obrazovne kampanje zasnovane na sopstvenom iskustvu i upozoravali na širenje i upotrebu nuklearnog oružja.
„Nobelov komitet ipak želi da prizna jednu ohrabrujuću činjenicu: nijedno nuklearno oružje nije korišćeno u ratu skoro 80 godina. Izuzetni napori Nihona Hidankja i drugih preživelih uveliko su doprineli uspostavljanju nuklearnog tabua. Stoga je alarmantno da je danas ovaj tabu protiv upotrebe nuklearnog oružja pod pritiskom. Nuklearne sile modernizuju i unapređuju svoje arsenale. Izgleda da se nove zemlje spremaju da nabave nuklearno oružje, a upućuju se i pretnje upotrebom nuklearnog oružja u ratu koji je u toku“, istakao je Nobelov komitet.
Sledeće godine biće obeleženo 80 godina od kada su dve američke atomske bombe ubile oko 120.000 stanovnika Hirošime i Nagasakija, a sličan broj je umro od opekotina i povreda radijacijom u mesecima i godinama koje su usledile.
„Današnje nuklearno oružje ima daleko veću razornu moć. Oni mogu da ubiju milione i katastrofalno bi uticali na klimu. Nuklearni rat bi mogao uništiti našu civilizaciju“, uopzorava Nobelov komitet.
Nihon Hidankjo je grupa koju su 1956. godine formirali ljudi koji su preživeli udare atomskih bombi u Hirošimi i Nagasakiju, i oni koji su zbog tih udara kasnije bili izloženi radijaciji.
Osnovni cilj Nihon Hidankjo je bio da izvrši pritisak na japansku vladu da poboljša podršku žrtvama i lobira vlade za ukidanje nuklearnog oružja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Savezni sud u Vašingtonu naredio je izvršenje arbitražne presude prema kojoj Hrvatska treba da isplati oko 236 miliona dolara mađarskoj naftnoj kompaniji MOL
Za Folksvagen 2025. godina bila je jedna od najgorih u ovom veku. Iako je u Evropi zabeležen rast, veliki padovi u Kini i Severnoj Americi su ipak preovladali. Kao razlozi se navode američke carine i problemi u Poršeu
Iran je počeo da postavlja pomorske mine u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svetu, kroz koju prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, tvrde izvori američkih obaveštajnih službi
Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti. Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao
Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!