Nagrada je dodeljena za „napore da postigne svet bez nuklearnog oružja i za demonstraciju i svedočenja da se nuklearno oružje nikada više ne sme upotrebiti”, saopštio je Nobelov komitet
Japanski mirovni pokret Nihon Hidankjo ovogodišnji je dobitnik Nobelove nagrade za mir, objavio je Nobelov komitet.
Nagrada je dodeljena za „napore da postigne svet bez nuklearnog oružja i za demonstraciju i svedočenja da se nuklearno oružje nikada više ne sme upotrebiti”.
Nobelov komitet saopštio je da želi da oda počast svim preživelima od atomske bombe iz Hirošime i Nagasakija koji su, uprkos fizičkoj patnji i bolnim sećanjima, odlučili da iskoriste svoje skupo iskustvo da neguju nadu i angažovanje za mir.
„Oni nam pomažu da opišemo neopisivo, da zamislimo nezamislivo i da nekako shvatimo neshvatljiv bol i patnju izazvanu nuklearnim oružjem“, saopštio je Nobelov komitet.
Dodaje se da su preživeli pomogli da se stvori i konsoliduje široko rasprostranjeno protivljenje nuklearnom oružju širom sveta i kreirali obrazovne kampanje zasnovane na sopstvenom iskustvu i upozoravali na širenje i upotrebu nuklearnog oružja.
„Nobelov komitet ipak želi da prizna jednu ohrabrujuću činjenicu: nijedno nuklearno oružje nije korišćeno u ratu skoro 80 godina. Izuzetni napori Nihona Hidankja i drugih preživelih uveliko su doprineli uspostavljanju nuklearnog tabua. Stoga je alarmantno da je danas ovaj tabu protiv upotrebe nuklearnog oružja pod pritiskom. Nuklearne sile modernizuju i unapređuju svoje arsenale. Izgleda da se nove zemlje spremaju da nabave nuklearno oružje, a upućuju se i pretnje upotrebom nuklearnog oružja u ratu koji je u toku“, istakao je Nobelov komitet.
Sledeće godine biće obeleženo 80 godina od kada su dve američke atomske bombe ubile oko 120.000 stanovnika Hirošime i Nagasakija, a sličan broj je umro od opekotina i povreda radijacijom u mesecima i godinama koje su usledile.
„Današnje nuklearno oružje ima daleko veću razornu moć. Oni mogu da ubiju milione i katastrofalno bi uticali na klimu. Nuklearni rat bi mogao uništiti našu civilizaciju“, uopzorava Nobelov komitet.
Nihon Hidankjo je grupa koju su 1956. godine formirali ljudi koji su preživeli udare atomskih bombi u Hirošimi i Nagasakiju, i oni koji su zbog tih udara kasnije bili izloženi radijaciji.
Osnovni cilj Nihon Hidankjo je bio da izvrši pritisak na japansku vladu da poboljša podršku žrtvama i lobira vlade za ukidanje nuklearnog oružja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Za Predsedništvo Bosne i Hercegovine smeju da se kandiduju samo predstavnici „konstitutivnih” naroda - Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Uprkos presudi Evropskog suda za ljudska prava da to predstavlja fundamentalnu diskriminaciju, ništa se ne menja
Prvi crnogorski satelit trebalo bio kroz nekoliko dana da bude lansiran u svemir sa kosmodroma Vostočni. Crna Gora tako postaje prva država Zapadnog Balkana koja ima satelit koji joj u potpunosti pripada - tehnički, pravno i operativno
Studija “Bezbednosni bilans 2025” pokazuje da je broj političkih sukoba različitog intenziteta u svetu ove godine dosegao istorijski maksimum. Osim ratova obuhvaćeni su i sankcije, trgovinski sporovi ili protesti kakvi se odvijaju u Srbiji
Evropski savet produžio je restriktivne ekonomske mere protiv Rusije za još šest meseci, dok diplomatski napori za okončanje rata u Ukrajini i dalje ne daju konkretne rezultate
Mjanmar je danas najveći svetski proizvođač opijuma, a droga proizvedena u toj zemlji sve češće završava i na tržištima Afrike i Evrope, pokazuju podaci Ujedinjenih nacija.
Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!