Nagrada je dodeljena za „napore da postigne svet bez nuklearnog oružja i za demonstraciju i svedočenja da se nuklearno oružje nikada više ne sme upotrebiti”, saopštio je Nobelov komitet
Japanski mirovni pokret Nihon Hidankjo ovogodišnji je dobitnik Nobelove nagrade za mir, objavio je Nobelov komitet.
Nagrada je dodeljena za „napore da postigne svet bez nuklearnog oružja i za demonstraciju i svedočenja da se nuklearno oružje nikada više ne sme upotrebiti”.
Nobelov komitet saopštio je da želi da oda počast svim preživelima od atomske bombe iz Hirošime i Nagasakija koji su, uprkos fizičkoj patnji i bolnim sećanjima, odlučili da iskoriste svoje skupo iskustvo da neguju nadu i angažovanje za mir.
„Oni nam pomažu da opišemo neopisivo, da zamislimo nezamislivo i da nekako shvatimo neshvatljiv bol i patnju izazvanu nuklearnim oružjem“, saopštio je Nobelov komitet.
Dodaje se da su preživeli pomogli da se stvori i konsoliduje široko rasprostranjeno protivljenje nuklearnom oružju širom sveta i kreirali obrazovne kampanje zasnovane na sopstvenom iskustvu i upozoravali na širenje i upotrebu nuklearnog oružja.
„Nobelov komitet ipak želi da prizna jednu ohrabrujuću činjenicu: nijedno nuklearno oružje nije korišćeno u ratu skoro 80 godina. Izuzetni napori Nihona Hidankja i drugih preživelih uveliko su doprineli uspostavljanju nuklearnog tabua. Stoga je alarmantno da je danas ovaj tabu protiv upotrebe nuklearnog oružja pod pritiskom. Nuklearne sile modernizuju i unapređuju svoje arsenale. Izgleda da se nove zemlje spremaju da nabave nuklearno oružje, a upućuju se i pretnje upotrebom nuklearnog oružja u ratu koji je u toku“, istakao je Nobelov komitet.
Sledeće godine biće obeleženo 80 godina od kada su dve američke atomske bombe ubile oko 120.000 stanovnika Hirošime i Nagasakija, a sličan broj je umro od opekotina i povreda radijacijom u mesecima i godinama koje su usledile.
„Današnje nuklearno oružje ima daleko veću razornu moć. Oni mogu da ubiju milione i katastrofalno bi uticali na klimu. Nuklearni rat bi mogao uništiti našu civilizaciju“, uopzorava Nobelov komitet.
Nihon Hidankjo je grupa koju su 1956. godine formirali ljudi koji su preživeli udare atomskih bombi u Hirošimi i Nagasakiju, i oni koji su zbog tih udara kasnije bili izloženi radijaciji.
Osnovni cilj Nihon Hidankjo je bio da izvrši pritisak na japansku vladu da poboljša podršku žrtvama i lobira vlade za ukidanje nuklearnog oružja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Avion kompanije Angara erlajns srušio se tokom leta iz Habarovska ka Tindi. Među 49 poginulih su i šestoro dece. Letelica je pronađena u plamenu u planinskoj oblasti Amurske oblasti
Ukrajinska delegacija na mirovnim pregovorima u Istanbulu predložila je direktni susret predsednika Zelenskog i Putina. Rusija zasad ćuti, dok Kijev ističe važnost uključivanja međunarodnih lidera
Ovaj poklič kojim počinje refren Marseljeze – za mnoge, pa i same Francuze, jedne od najkrvoločnijih himni na svetu – možda najbolje odražava stanje duha francuskog političkog i vojnog rukovodstva od kada je rat u Ukrajini ukazao ne samo na izvesne manjkavosti francuskog odbrambenog modela, nego i na potencijalne pukotine u koheziji na nivou NATO i EU (nepredvidivi Tramp). I sve to usred radikalno izmenjenih neposrednih pretnji po mir na evropskom kontinentu (nepredvidivi Putin)
Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera
U životopisu tog unuka industrijalca, pionira ruskog Dalekog istoka, koji je izneverio očekivanja, pa postao brodvejska i holivudska ikona, dramatično se prepliću istorijske drame jedne revolucije, izbeglištva, dalekoistočnog azijskog ritma Budenbrokovih sa umetničkim dostignućima i opsenama zvezdane prašine
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!