

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




U razmeni vatre između Izraela i Hezbolaha uništeno više od 100 lansera raketa Hezbolaha, na Izrael ispaljeno 140 raketa. Ukoliko Izrael pokrene kopnenu ofanzivu na jug Libana, strahuje se da bi sukob mogao da preraste u širi regionalni sukob na Bliskom istoku
U izraelskom udaru iz vazduha u Bejrutu u petak ubijeno je najmanje 12 ljudi, ranjeno je 66, a najmanje devetoro hospitalizovanih je u kritičnom stanju.
Neimenovani bezbednosni izvori rekli su da su u tom izraelskom udaru ubijeni komandant Hezbolaha Ibrahim Akil i članovi Hezbolahove elitne jedinice Radvan. Oni su u trenutku udara bili na sastanku.
Akil je bio na sedam miliona dolara vrednoj poternici koje su za njim raspisale Sjedinjene Američke Države zbog sumnje da je Akil učestvovao u bombaškom napadu u Bejrutu 1983. godine u kome je poginuo 241 američki marinac.
U udaru je srušena jedna višespratnica u stambenom kvartu.
Dopisnici CNN videli su kako ljudi užurbano pokušavaju da spasu zatrpane u ruševinama. Očevici su rekli da su se zgrade tresle gotovo pola sata posle udara
Izraelski borbeni avioni bombardovali su tokom noći između četvrtka i petka, i u petak ujutro na položaje Hezbolaha u Libanu, a Hezbolah je uzvratio baražnom paljbom po naseljima na severu Izraela.
Izrael je saopštio da je pogodio više od 100 lansera raketa i nekoliko skladišta oružja.
„Ovo je početak nove faze rata“, rekao je Joav Galant, izraelski ministar odbrane.
Vazdušni napad usledio je posle eksplozije pejdžera i voki-tokija članova militantne grupe Hezbolah u Libanu, u kojima je nastradalo 36, a ranjeno više od 3.000 ljudi.
Hezbolah je eksplozije nazvao „masakrom“, „terorizmom“ i „objavom rata“, dodavši da je broj žrtava i veći od zvanično potvrđenog.
„Izrael je pokušao da ubije 5.000 ljudi za nekoliko minuta, na šta će Hezbolah odgovoriti“, rekao je Hasan Nasralah, generalni sekretar Hezbolaha.
Izraelski avioni izveli su udare na Mais al-Džabal i Kafr Kilu, a kao odgovor Hezbolah je lansirao 140 raketa na severni Izrael.
Izraelska vojska (IDF) saopštila je da su rakete pale u tri talasa, ciljajući mesta duž opustošene granice s Libanom.
IDF je saopštio da su neke od raketa presretnute i potvrdio da su dva izraelska vojnika poginula u borbama na granici sa Libanom, a da su vazdušni napadi na Liban sprovedeni u cilju „uništavanja terorističkih kapaciteta“ Hezbolaha.
IDF je saopštio da je cilj akcije da se „povrati bezbednost na severu Izraela kako bi iseljeni stanovnici mogli da se vrate u domove i kako bi se postigli ratni ciljevi“.
U međuvremenu, iz Libana je ispaljena nova baraža, koja je aktivirala sirene na severu Golanske visoravni.
Hezbolah je saopštio da je raketama „kaćuša“ gađao nekoliko mesta duž granice, uključujući više baza protivvazdušne odbrane, kao i štab izraelske oklopne brigade.
Hezbolah je naveo da su rakete bile odmazda za izraelske napade na sela i kuće u južnom Libanu.
Ukoliko Izrael pokrene kopnenu ofanzivu na jug Libana, strahuje se da bi sukob mogao da preraste u širi regionalni sukob na Bliskom istoku.
Hezbolah i Izrael razmenjivali su gotovo svakodnevnu vatru od 8. oktobra 2023. godine, dan nakon prve paljbe u ratu između Izraela i Hamasa, ali raketni baraž u petak je bio jači od uobičajenog.
Izvor: BBC/CNN/Reuters


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve