

Bliski istok
Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku
Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora




U razmeni vatre između Izraela i Hezbolaha uništeno više od 100 lansera raketa Hezbolaha, na Izrael ispaljeno 140 raketa. Ukoliko Izrael pokrene kopnenu ofanzivu na jug Libana, strahuje se da bi sukob mogao da preraste u širi regionalni sukob na Bliskom istoku
U izraelskom udaru iz vazduha u Bejrutu u petak ubijeno je najmanje 12 ljudi, ranjeno je 66, a najmanje devetoro hospitalizovanih je u kritičnom stanju.
Neimenovani bezbednosni izvori rekli su da su u tom izraelskom udaru ubijeni komandant Hezbolaha Ibrahim Akil i članovi Hezbolahove elitne jedinice Radvan. Oni su u trenutku udara bili na sastanku.
Akil je bio na sedam miliona dolara vrednoj poternici koje su za njim raspisale Sjedinjene Američke Države zbog sumnje da je Akil učestvovao u bombaškom napadu u Bejrutu 1983. godine u kome je poginuo 241 američki marinac.
U udaru je srušena jedna višespratnica u stambenom kvartu.
Dopisnici CNN videli su kako ljudi užurbano pokušavaju da spasu zatrpane u ruševinama. Očevici su rekli da su se zgrade tresle gotovo pola sata posle udara
Izraelski borbeni avioni bombardovali su tokom noći između četvrtka i petka, i u petak ujutro na položaje Hezbolaha u Libanu, a Hezbolah je uzvratio baražnom paljbom po naseljima na severu Izraela.
Izrael je saopštio da je pogodio više od 100 lansera raketa i nekoliko skladišta oružja.
„Ovo je početak nove faze rata“, rekao je Joav Galant, izraelski ministar odbrane.
Vazdušni napad usledio je posle eksplozije pejdžera i voki-tokija članova militantne grupe Hezbolah u Libanu, u kojima je nastradalo 36, a ranjeno više od 3.000 ljudi.
Hezbolah je eksplozije nazvao „masakrom“, „terorizmom“ i „objavom rata“, dodavši da je broj žrtava i veći od zvanično potvrđenog.
„Izrael je pokušao da ubije 5.000 ljudi za nekoliko minuta, na šta će Hezbolah odgovoriti“, rekao je Hasan Nasralah, generalni sekretar Hezbolaha.
Izraelski avioni izveli su udare na Mais al-Džabal i Kafr Kilu, a kao odgovor Hezbolah je lansirao 140 raketa na severni Izrael.
Izraelska vojska (IDF) saopštila je da su rakete pale u tri talasa, ciljajući mesta duž opustošene granice s Libanom.
IDF je saopštio da su neke od raketa presretnute i potvrdio da su dva izraelska vojnika poginula u borbama na granici sa Libanom, a da su vazdušni napadi na Liban sprovedeni u cilju „uništavanja terorističkih kapaciteta“ Hezbolaha.
IDF je saopštio da je cilj akcije da se „povrati bezbednost na severu Izraela kako bi iseljeni stanovnici mogli da se vrate u domove i kako bi se postigli ratni ciljevi“.
U međuvremenu, iz Libana je ispaljena nova baraža, koja je aktivirala sirene na severu Golanske visoravni.
Hezbolah je saopštio da je raketama „kaćuša“ gađao nekoliko mesta duž granice, uključujući više baza protivvazdušne odbrane, kao i štab izraelske oklopne brigade.
Hezbolah je naveo da su rakete bile odmazda za izraelske napade na sela i kuće u južnom Libanu.
Ukoliko Izrael pokrene kopnenu ofanzivu na jug Libana, strahuje se da bi sukob mogao da preraste u širi regionalni sukob na Bliskom istoku.
Hezbolah i Izrael razmenjivali su gotovo svakodnevnu vatru od 8. oktobra 2023. godine, dan nakon prve paljbe u ratu između Izraela i Hamasa, ali raketni baraž u petak je bio jači od uobičajenog.
Izvor: BBC/CNN/Reuters


Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora


Donald Tramp ne samo da nije uspeo da natera Teheran na kapitulaciju, već su Sjedinjene Američke Države pogoršale svoj međunarodni položaj. Najveći kolateralni gubitnik napada na Iran je Evropa, a najveći pobednici Izrael i Rusija. Za sada


Vrhunac misije dogodio se u noći između 6. i 7. aprila kad su astronauti “preleteli” iznad Meseca i zašli za njegovu “tamnu stranu”. Iste večeri su stigli do najdalje tačke, a potom obišli oko Meseca najavljujući da se sa misijom Artemis 2 nastavlja doba svemirskih heroja


Negativni efekti sukoba u Iranu su vezani za rast cena nafte i prirodnog gasa na globalnom nivou. Posledice već osećaju i krajnji potrošači – u pojedinim azijskim zemljama su već ograničene cene benzina, akcize na gorivo smanjene, zaposleni prelaze na rad od kuće, škole se zatvaraju...


Postoje trenuci u istoriji kada stvarnost toliko zaliči na književnost da postaje teško napraviti jasnu razliku između sveta koji nas okružuje i fantazmagorija zatvorenih među korice knjiga. U romanu-distopiji Atlantida, kroz priču o propasti ljudske civilizacije – poistovećene sa istoimenim mitskim ostrvom, Borislav Pekić nudi kompleksnu i nadasve pesimističnu filozofsku elaboraciju ključnih obeležja savremenog društva, koja ni skoro četiri decenije nakon objavljivanja ove knjige ne gubi na snazi. Naprotiv, haos u kome se svet danas nalazi dodatno aktuelizuje Pekićeve uvide i nudi nam ključ za bolje razumevanje sve manje razumljivih – i još manje razumnih dešavanja koja krajnje eufemistički nazivamo geopolitikom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve