

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Istraživanje među demokratama govori da jedan od troje članova stranke ima stav da predsednik SAD Džo Bajden treba da prekine svoju kampanju za reizbor nakon prošlonedeljne debate protiv republikanca Donalda Trampa
Pojedini demokratski zvaničnici, lojalni predsedniku Džou Bajdenu, u utorak su pokrenuli pitanje o tome da li bi on trebalo da ostane u izbornoj trci za novi mandat, dok ga je jedan kongresmen direktno pozvao da odustane od kandidature. Prethodno su ga mnogi branili posle neubedljivog nastupa na debati sa republikanskim kandidatom Donaldom Trampom.
Bajden je na mitingu u Virdžiniji priznao da mu nastup na debati nije bio najbolji, ali je za to okrivio neispavanost i rekao da je njegova kampanja prikupila 38 miliona dolara od sučeljavanja.
„Činjenica je da nisam bio veoma pametan. Odlučio sam da putujem širom sveta nekoliko puta, da prolazim kroz 100 vremenskih zona pre debate. Nisam slušao svoje savetnike i vratio sam se i gotovo zaspao na podijumu. To nije izgovor, ali jeste objašnjenje“, rekao je Bajden.
Tu je predsednik SAD malo preterao. On jeste prošlog meseca posetio u roku od dve nedelje Francusku i Italiju, ali se sredinom Juna vratio u Vašington, a Rojrters piše da se šest dana u Kemp Dejvidu spremao za prvu debatu sa Trampom.
Činovnici Bele kuće su Bajdenov slab nastup objašnjavali „prehladom“, ali se on sam o nekakvom obolenju nije izjasnio.
Tramp i Bajden sa po 40 odsto podrške
Poslednje istraživanje među domokratama govori da jedan od troje članova stranke ima stav da predsednik SAD Džo Bajden treba da prekine svoju kampanju za reizbor nakon prošlonedeljne debate protiv republikanca Donalda Trampa, ali nijedan istaknuti izabrani demokrata ne stoji bolje od Bajdena u hipotetičkom sukobu protiv Trampa, prema anketi Reuters/Ipsos koja je završena u utorak.
Dvodnevna anketa je pokazala da i Tramp i Bajden imaju podršku 40 odsto registrovanih glasača, što sugeriše da Bajden nije izgubio podršku od debate. Dan izbora je 5. novembar.
Među imenima vodećih demokrata predstavljenim ispitanicima, jedino je Mišel Obama, supruga bivšeg demokratskog predsednika Baraka Obame, nadmašila Bajdena i vodila u istraživanju protiv Trampa sa 50 prema 39 odsto u hipotetičkom sukobu. Mišel Obama, autorka bestselera iz 2018. godine „Becoming“, više puta je izjavila da ne namerava da se kandiduje za predsednika.
Oko 32 odsto demokrata u anketi je reklo da Bajden treba da odustane od svoje kampanje za reizbor nakon debate u kojoj je mucao tokom celog događaja i nije energično odgovarao na Trampove napade, koji su uključivali brojne lažne tvrdnje.
Tramp se suočava sa sopstvenim političkim problemima, iako su krivični slučajevi povezani sa njegovim pokušajima da poništi poraz iz 2020. poništeni. U tesnom nadmetanju, nijedan kandidat ne može da priušti da izgubi podršku značajnog dela svoje političke baze.
Demokratski glasači već dugo gaje sumnje u vezi sa Bajdenovom kandidaturom. U anketi Rojters/Ipsos sprovedenoj u januaru, dok je trka za partijsku nominaciju još bila u toku, 49 odsto demokrata je reklo da on ne bi trebalo ponovo da se kandiduje 2024. godine.
Bajden je obećao da će ostati u trci. Međutim, ukoliko bi se povukao, demokrate čija se imena pojavljuju kao mogući naslednici ostvaruju jednake ili lošije rezultate od Bajdena protiv Trampa u hipotetičkim sukobima, prema anketi.
Ostali kandidati
Na primer, potpredsednica Kamala Haris zaostajala je za Trampom za jedan procenat, 42 prema 43 odsto.
Haris je u poslednjih nekoliko meseci izašla iz Bajdenove senke, postavši ključni glas u administraciji za prava na abortus. Anketa je pokazala da 81 odsto demokratskih glasača ima pozitivan stav o Haris, u poređenju sa 78 odsto koji isto misle o Bajdenu.
Značajno je da 18 odsto demokrata u anketi misli da bi Bajdenova kandidatura bila privlačnija ukoliko bi Haris bila zamenjena kao potpredsednički kandidat, dok se 71 odsto ne slaže, a ostali nisu sigurni.
59 odsto demokrata smatra Bajdena previše starim za rad u vladi, što je slično rezultatima ankete iz januara. Guverner Kalifornije Gevin Njusom, zvezda u usponu u Demokratskoj stranci za kojeg mnogi posmatrači očekuju da bi mogao da se kandiduje za predsednika na nekom budućem izboru, ostvario je nešto lošiji rezultat, zaostajući za Trampom sa 39 prema 42 odsto.
Nijedan od izabranih demokrata testiranih u direktnim sukobima protiv Trampa nije formalno objavio svoju kandidaturu, a nekoliko njih je jedva prepoznato na nacionalnom nivou. Oko 70 odsto demokrata u anketi reklo je da nikada nije čulo za guvernera Kentakija Endija Bešira, koga neki demokratski donatori smatraju dobrim kandidatom nakon njegovih pobeda na izborima za guvernera u njegovoj pretežno republikanskoj državi. Bešir, relativno nepoznat, zaostajao je za Trampom sa samo uskom razlikom u anketi Rojters/Ipsos – 36 prema 40 odsto – što ilustruje koliko duboko demokrate protive Trampu.
Guverner Mičigena Gretčen Vitmer zaostajala je za Trampom sa 36 odsto prema 41 odsto, dok je guverner Ilinoisa Dž.B. Pricker imao 34 odsto podrške u poređenju sa Trampovih 40 odsto.
Anketa, koja je sprovedena putem interneta, obuhvatila je 1.070 odraslih osoba širom SAD.
Izvor: Rojters


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve