img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Napad na Izrael

Iranski napad na Izrael: Da li je najgore prošlo ili tek dolazi?

14. april 2024, 09:25 Nemanja Rujević
Foto: AP/Vahid Salemi
Spaljivanje izraelske zastave u Teheranu.
Copied

Da li je to bilo to? U prvim komentarima na iranske vazdušne udare na Izrael mišljenja su podeljena – a sve zavisi od moći SAD da ubede Izrael da se uzdrži od oštre reakcije

Mirno je u Izraelu, nakon noći u kojoj su stotine iranskih dronova i raketa letele ka ovoj zemlji, a većina je presretnuta.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavljuje odmazdu, dok iranska misija pri UN saopštava da ovime smatra stvar završenom.

Da li to znači da neće biti dalje eskalacije?

Marina Miron, istraživačica na Odeljenju studija rata Kraljevskog koledža u Londonu, navela je da je „iznenađujuće što je Iran, znajući za moguće posledice, ipak izveo napad sa svoje teritorije“.

Do sada je Iran za to koristio svoje marionete u regionu.

„Oni mogu da delaju mnogo brže. I oduzele bi Izraelu i Sjedinjenim Državama mogućnost da lansiraju protivnapad na iransko tle“, dodala je Miron za Dojče vele.

Napad koji je trebalo da bude presretnut?

Poznati američki politikolog Jan Bremer je pak na Tviteru ocenio da je „iranski napad bio postavljen tako da može lako biti presretnut“. Po njemu, cilj je bilo podizanje letvice zastrašivanja.

Izrael je ranije saopštio da je velika većina projektila i dronova oborena, mnogi iznad teritorije Jordana i Sirije.

Bremer navode iranske misije pri UN tumači kao jasan signal da Iran ne želi direktni konflikt sa Izraelom i SAD.

„Sledeći koraci će zavisiti od sposobnosti Bajdenove administracije (i saveznika) da odgovore Izrael od direktnog vojnog odgovora na iranskom tlu“, naveo je on.

„Svet je opasnije mesto nego pre nekoliko sedmica. Ali najgore još nije došlo“, zaključuje Bremer.

Potrebne su hladne glave

Britanski Gardijan u prvom komentaru ocenjuje da su sada potrebne „hladne glave“.

„Netanjahu i njegova ekstremna koalicija nisu poznati po tom kvalitetu. Time je još važnije da Amerikanci i Britanci iskoriste svoju moć ubeđivanja i sva raspoloživa diplomatska sredstva da pokušaju da ublaže izraelsku reakciju i zaustave dalje napade Irana“, navodi londonski list.

„Netanjahuov prvi instinkt – ako Izrael bude snažno pogođen – mogao bi biti da targetira iranska nuklearna postrojenja kao što je pretio u prošlosti i, možda, mete vrha režima u Teheranu.“

„To bi značilo rizik da se ponovo zavrti spirala eskalacije, koja bi neumitno vodila totalnom ratu“, upozorava Gardijan.

Tagovi:

Sjedinjene Američke Države Ujedinjene nacije Izrael Benjamin Netanjahu Napad Irana
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

11.mart 2026. Dijana Roščić (DW)

Sunovrat nemačke autoindustrije: Prepolovljen profit Folksvagena i ostale muke

Za Folksvagen 2025. godina bila je jedna od najgorih u ovom veku. Iako je u Evropi zabeležen rast, veliki padovi u Kini i Severnoj Americi su ipak preovladali. Kao razlozi se navode američke carine i problemi u Poršeu

Iran minira Ormuski moreuz

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran postavio mine u Ormuskom moreuzu, strah od dodatnog poskupljenja nafte

Iran je počeo da postavlja pomorske mine u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svetu, kroz koju prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, tvrde izvori američkih obaveštajnih službi

Katar

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran pokrenuo raketne napade na američke baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku

Iran tvrdi da je gađao američku Petu flotu i više vojnih baza na Bliskom istoku u, kako navodi, „najrazornijoj operaciji“ od početka sukoba

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Nemačka

10.mart 2026. K. S.

Masovna otpuštanja u Folksvagenu: Do 2030. bez posla 50.000 ljudi

Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?

Snimak koji je Kremlj brzo obrisao: Vladimir Putin kašlje tokom govora

Rusija

10.mart 2026. I.M.

Zašto je Kremlj uklonio video snimak Vladimira Putina koji kašlje

Video na kojem ruski predsednik Vladimir Putin prekida govor i kašlje tokom snimanja poruke za Međunarodni dan žena kratko je bio objavljen na Telegram kanalu Kremlja pre nego što je uklonjen

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure