

SAD – Evropa
Mesec, to je kad se vratiš
Kao priprema za let prve žene koja će sleteti na Zemljin satelit, u programu Artemis povratka na Mesec, sledi misija u kojoj će četiri astronauta leteti ukrug, tamo i nazad. Ali, nikako da polete




Da li je to bilo to? U prvim komentarima na iranske vazdušne udare na Izrael mišljenja su podeljena – a sve zavisi od moći SAD da ubede Izrael da se uzdrži od oštre reakcije
Mirno je u Izraelu, nakon noći u kojoj su stotine iranskih dronova i raketa letele ka ovoj zemlji, a većina je presretnuta.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavljuje odmazdu, dok iranska misija pri UN saopštava da ovime smatra stvar završenom.
Da li to znači da neće biti dalje eskalacije?
Marina Miron, istraživačica na Odeljenju studija rata Kraljevskog koledža u Londonu, navela je da je „iznenađujuće što je Iran, znajući za moguće posledice, ipak izveo napad sa svoje teritorije“.
Do sada je Iran za to koristio svoje marionete u regionu.
„Oni mogu da delaju mnogo brže. I oduzele bi Izraelu i Sjedinjenim Državama mogućnost da lansiraju protivnapad na iransko tle“, dodala je Miron za Dojče vele.
Napad koji je trebalo da bude presretnut?
Poznati američki politikolog Jan Bremer je pak na Tviteru ocenio da je „iranski napad bio postavljen tako da može lako biti presretnut“. Po njemu, cilj je bilo podizanje letvice zastrašivanja.
Izrael je ranije saopštio da je velika većina projektila i dronova oborena, mnogi iznad teritorije Jordana i Sirije.
Bremer navode iranske misije pri UN tumači kao jasan signal da Iran ne želi direktni konflikt sa Izraelom i SAD.
„Sledeći koraci će zavisiti od sposobnosti Bajdenove administracije (i saveznika) da odgovore Izrael od direktnog vojnog odgovora na iranskom tlu“, naveo je on.
„Svet je opasnije mesto nego pre nekoliko sedmica. Ali najgore još nije došlo“, zaključuje Bremer.
Potrebne su hladne glave
Britanski Gardijan u prvom komentaru ocenjuje da su sada potrebne „hladne glave“.
„Netanjahu i njegova ekstremna koalicija nisu poznati po tom kvalitetu. Time je još važnije da Amerikanci i Britanci iskoriste svoju moć ubeđivanja i sva raspoloživa diplomatska sredstva da pokušaju da ublaže izraelsku reakciju i zaustave dalje napade Irana“, navodi londonski list.
„Netanjahuov prvi instinkt – ako Izrael bude snažno pogođen – mogao bi biti da targetira iranska nuklearna postrojenja kao što je pretio u prošlosti i, možda, mete vrha režima u Teheranu.“
„To bi značilo rizik da se ponovo zavrti spirala eskalacije, koja bi neumitno vodila totalnom ratu“, upozorava Gardijan.


Kao priprema za let prve žene koja će sleteti na Zemljin satelit, u programu Artemis povratka na Mesec, sledi misija u kojoj će četiri astronauta leteti ukrug, tamo i nazad. Ali, nikako da polete


Kongres je u istoriji samo pet puta usvojio odluku o objavi rata, a vojno angažovanje izvan granica SAD prevazilazi broj 200. No, moja namera ne leži u istraživanju pravno-političkih tehnika prilagođavanja i upodobljavanja ustavnog okvira, već u predočavanju neizbežnog ishoda do koga priroda Ustava dovodi: neprekidne borbe za preimućstvo koju vode zakonodavna i izvršna vlast


Feljton o jednoj pesmi od 106 reči koja je pre šest decenija najavila današnju epidemiju usamljenosti, o samoći u ritmu lake muzike, o biznisu usamljenosti, o klasnom jazu usamljenika, beskućnicima i usamljenicima, o posesivnom individualizmu, o ekonomiji usamljenosti, o “neameričkoj samoći” i krizi muškog prijateljstva, o umreženim zumerima samotnjacima, o staračkoj čamotinji, o američkim samcima, o 40 odsto ruskih jednočlanih domaćinstava i o dva odsto ljudi bez igde ikoga u staračkoj samotinji u Srbiji, o netačnom imenu svakodnevne jadikovke


Počev od 1. maja ove godine na ulicama glavnog grada Holandije stanovnici i turisti više neće viđati reklame za ugalj i naftu, avionske letove, krstarenja i mesne delikatese


Slovačka je obustavila isporuku električne energije Ukrajini, dok ministri inostranih poslova Evropske unije zbog protivljenja Mađarske nisu postigli dogovor ni o 20. paketu sankcija Rusiji, ni o kreditu od 90 milijardi evra
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve