

Rat na Bliskom istoku
Globalni ekonomski potres: Koga najviše pogađa rat protiv Irana
Kako rat na Bliskom istoku utiče na svetsku ekonomiju i kakve su prognoze




Da li je to bilo to? U prvim komentarima na iranske vazdušne udare na Izrael mišljenja su podeljena – a sve zavisi od moći SAD da ubede Izrael da se uzdrži od oštre reakcije
Mirno je u Izraelu, nakon noći u kojoj su stotine iranskih dronova i raketa letele ka ovoj zemlji, a većina je presretnuta.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavljuje odmazdu, dok iranska misija pri UN saopštava da ovime smatra stvar završenom.
Da li to znači da neće biti dalje eskalacije?
Marina Miron, istraživačica na Odeljenju studija rata Kraljevskog koledža u Londonu, navela je da je „iznenađujuće što je Iran, znajući za moguće posledice, ipak izveo napad sa svoje teritorije“.
Do sada je Iran za to koristio svoje marionete u regionu.
„Oni mogu da delaju mnogo brže. I oduzele bi Izraelu i Sjedinjenim Državama mogućnost da lansiraju protivnapad na iransko tle“, dodala je Miron za Dojče vele.
Napad koji je trebalo da bude presretnut?
Poznati američki politikolog Jan Bremer je pak na Tviteru ocenio da je „iranski napad bio postavljen tako da može lako biti presretnut“. Po njemu, cilj je bilo podizanje letvice zastrašivanja.
Izrael je ranije saopštio da je velika većina projektila i dronova oborena, mnogi iznad teritorije Jordana i Sirije.
Bremer navode iranske misije pri UN tumači kao jasan signal da Iran ne želi direktni konflikt sa Izraelom i SAD.
„Sledeći koraci će zavisiti od sposobnosti Bajdenove administracije (i saveznika) da odgovore Izrael od direktnog vojnog odgovora na iranskom tlu“, naveo je on.
„Svet je opasnije mesto nego pre nekoliko sedmica. Ali najgore još nije došlo“, zaključuje Bremer.
Potrebne su hladne glave
Britanski Gardijan u prvom komentaru ocenjuje da su sada potrebne „hladne glave“.
„Netanjahu i njegova ekstremna koalicija nisu poznati po tom kvalitetu. Time je još važnije da Amerikanci i Britanci iskoriste svoju moć ubeđivanja i sva raspoloživa diplomatska sredstva da pokušaju da ublaže izraelsku reakciju i zaustave dalje napade Irana“, navodi londonski list.
„Netanjahuov prvi instinkt – ako Izrael bude snažno pogođen – mogao bi biti da targetira iranska nuklearna postrojenja kao što je pretio u prošlosti i, možda, mete vrha režima u Teheranu.“
„To bi značilo rizik da se ponovo zavrti spirala eskalacije, koja bi neumitno vodila totalnom ratu“, upozorava Gardijan.


Kako rat na Bliskom istoku utiče na svetsku ekonomiju i kakve su prognoze


Nakon najave predsednika SAD Donalda Trampa da će se rat sa Iranom završiti „vrlo brzo“, ministar rata Pit Hegset zatražio je od načelnika Generalštaba Rendija Džordža da podnese ostavku


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve