img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pojas Gaze

I Izrael i Hamas počinili ratne zločine

13. jun 2024, 16:47 B.B./Dojče vele (DW)
Odgovornost za ratne zločine na obe strane Foto: AP/Abed Khaled
Odgovornost za ratne zločine na obe strane
Copied

Komisija Saveta Ujedinjenih nacija za ljudska prava sastavljena od nezavsnih eksperata zaključila je da nema sumnje da su tokom terorističkog napada na izraelske gradove i muzički festival i izraelske vojne akcije protiv naoružanih grupa koja je usledila u Pojasu Gaze, i Izrael i naoružane palestinske grupe počinile ratne zločine

Komisija je predstavila svoj izveštaj u Ženevi, piše Dojče vele (DW) i podseća da je Kancelarija UN za ljudska prava takođe više puta govorila o ratnim zločinima na obe strane.

Predsednica Komisije Saveta UN za ljudska prava Navi Pilaj pozvala je na prekid napada palestinskih oružanih grupa na Izrael i oslobađanje svih talaca.

Komisija u ratne zločine ubraja napade na civile, mučenje, nehumano i okrutno postupanje i uzimanje talaca koje je počinilo vojno krilo islamističkog Hamasa i šest drugih oružanih grupa.

„Uzimanje talaca je ratni zločin“, naglasila je Pilaj i pozvala Izrael da prekine vojnu akciju u Pojasu Gaze.

Komisija smatra da ratni zločini Izraela uključuju izgladnjivanje stanovništva kao sredstvo ratovanja, namerne napade na civile i civilne objekte, seksualno nasilje, mučenje i nehumano ili okrutno postupanje.

Akcije Izraela u Pojasu Gaze kao odgovor na napad Hamasa takođe predstavljaju zločin protiv čovečnosti zbog ogromnog broja ubijenih civila.

„Imperativ je da svi oni koji su počinili zločine budu pozvani na odgovornost“, ukazala je Pilaj.

Ometanje rada komisije

Izrael je ometao rad Komisije i nije dozvolio pristup okupiranim teritorijama, navodi se u saopštenju.

Izrael takođe odbija da sarađuje s Komisijom i optužuje je da je antiizraelski nastrojena.

Prema tumačenju UN, okupirane teritorije obuhvataju i Pojas Gaze. Izraelska vlada, međutim, smatra da palestinska teritorija na Mediteranu više nije okupirana od povlačenja izraelske vojske i doseljenika 2005. godine.

Komisija UN saopštila je da je procenila hiljade verifikovanih izveštaja, forenzičkih analiza, satelitskih snimaka i medicinskih izveštaja i razgovarala sa žrtvama i svedocima u Turskoj i Egiptu.

Odbacivanje optužbi

Izrael je odbacio izveštaj. Komisija je jednostrano sagledala situaciju, navodi se u saopštenju izraelske ambasade u Ženevi. Ignorišu činjenicu da Hamas koristi ljude kao žive štitove i tako civile stavlja na vatrenu liniju. Izrael te optužbe naziva „dostojnim prezira“, „nemoralnim“ i negira ih.

Prema tamošnjim vlastima, više od 1.200 ljudi je ubijeno u terorističkom napadu u Izraelu 7. oktobra. Osim toga, palestinski teroristi su kidnapovali 250 ljudi kao taoce u Pojasu Gaze. Mnogi su i dalje u rukama Hamasa, koji Sjedinjene Američke Države (SAD), Evropska unija i druge zemlje klasifikuju kao terorističku organizaciju.

Prema palestinskim informacijama, više od 37.000 Palestinaca ubijeno je u izraelskoj vojnoj ofanzivi u Pojasu Gaze koja je usledila nakon napada Hamasa. Te informacije se međutim ne mogu nezavisno proveriti.

Upitan uspeh Bajdenovog plana o prekidu vatre

Ostaje nejasno da li će plan za prekid vatre u ratu između Izraela i Hamasa koji je pre 11 dana predstavio američki predsednik Džozef Bajden imati uspeha.

Savet bezbednosti UN podržava inicijativu rezolucijom, koja je čini obavezujućom po međunarodnom pravu, ali još nije jasno da li će se Izrael i Hamas zaista složiti.

Hamas i manja militantna grupa palestinski Islamski džihad naveli su u zajedničkom saopštenju da će se „ponašati pozitivno“. Ta izjava je prvobitno upućena posrednicima iz Katara i Egipta.

Tačan sadržaj teksta još nije javno poznat. Jednostavno je rečeno da je prioritet za Hamas i Islamski džihad potpuno okončanje rata u Gazi i da se izraelska vojska potpuno povuče.

SAD sada žele da ispitaju odgovor. Međutim, do sada nije bilo jasnog i javnog odobrenja izraelske vlade.

Borbe na libansko-izraelskoj granici

Na severnoj granici Izraela s Libanom nastavljaju se vojni sukobi. Radikalni islamski Hezbolah koji tamo deluje ispalio je nekoliko raketa na izraelsku teritoriju.
Teroristička organizacija koju podržava Iran očigledno je reagovala na smrt jednog od svojih komandanata. Prema bezbednosnim izvorima, on je ubijen u utorak uveče zajedno s još tri člana Hezbolaha u izraelskom napadu na jugu Libana.

Libanski bezbednosni izvori rekli su da je Hezbolah upotrebio više od stotinu projektila, izvodeći jedan od najvećih napada od oktobra. Prema vojsci, izraelski borbeni avioni su potom ponovo napali mete u južnom Libanu.

Još nema saopštenja izraelske vojske. Od početka rata između Izraela i Hamasa (koji podržava Iran) u oktobru redovno se sukobljavaju u pograničnom području s Libanom.

Prema novinskoj agenciji Rojters, Izrael je do sada ubio oko 300 boraca Hezbolaha i oko 80 civila. Prema izraelskim izveštajima, u napadima iz Libana u Izraelu je ubijeno 18 vojnika i deset civila.

Tagovi:

Ratni zločini Izrael Gaza Hamas
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Ratna avijacija

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. I.M.

Iran pogodio američki F‑35, avion prinudno sleteo – pilot bezbedan

Američki F‑35 prinudno je sleteo na Bliskom istoku nakon oštećenja tokom misije iznad Irana. Pilot je bezbedan, a istraga je u toku

Evropski lideri

Evropsko ne Trampu

19.mart 2026. I.M.

Evropski lideri odbili da se pridruže američko-izraelskim napadima na Iran

Na samitu u Briselu, lideri EU su jasno stavili do znanja da neće slati vojne snage SAD i Izraelu u sukobima na Bliskom istoku, ističući energetske i humanitarne posledice rata

Tankeri u magli u Ormuskom moreuzu

Rat na Bliskom istoku

19.mart 2026. A.I.

Američki general u penziji: Znalo se da je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran

Semjuel Klinton Hajnot bio je pre dve decenije glavni strateg američkog ratnog vazduhoplovtsva. On objašnjava zašto je Ormuski moreuz slaba tačka napada na Iran, zašto u ratnim uslovima ne može da se obezbedi stopostotno siguran prolaz tankera sa naftom

Naftna kriza

19.mart 2026. B. B.

Slovenija: MOL i Šel ograničili kupovinu goriva

Uz objašnjnje da bi to trebalo da obezbedi jednak tretman za sve kupce i spreči nestašice, MOL i Šel su u Sloveniji ograničili prodaju goriva

Teheran

Ekskluziva Rojtersa

19.mart 2026. I.M.

Tramp razmatra slanje dodatnih trupa: Rat sa Iranom ulazi u novu fazu

Sjedinjene Američke Države razmatraju slanje dodatnih vojnih snaga na Bliski istok dok sukob sa Iranom ulazi u potencijalno novu i opasniju fazu

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure