img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Pojas Gaze

I Izrael i Hamas počinili ratne zločine

13. jun 2024, 16:47 B.B./Dojče vele (DW)
Odgovornost za ratne zločine na obe strane Foto: AP/Abed Khaled
Odgovornost za ratne zločine na obe strane
Copied

Komisija Saveta Ujedinjenih nacija za ljudska prava sastavljena od nezavsnih eksperata zaključila je da nema sumnje da su tokom terorističkog napada na izraelske gradove i muzički festival i izraelske vojne akcije protiv naoružanih grupa koja je usledila u Pojasu Gaze, i Izrael i naoružane palestinske grupe počinile ratne zločine

Komisija je predstavila svoj izveštaj u Ženevi, piše Dojče vele (DW) i podseća da je Kancelarija UN za ljudska prava takođe više puta govorila o ratnim zločinima na obe strane.

Predsednica Komisije Saveta UN za ljudska prava Navi Pilaj pozvala je na prekid napada palestinskih oružanih grupa na Izrael i oslobađanje svih talaca.

Komisija u ratne zločine ubraja napade na civile, mučenje, nehumano i okrutno postupanje i uzimanje talaca koje je počinilo vojno krilo islamističkog Hamasa i šest drugih oružanih grupa.

„Uzimanje talaca je ratni zločin“, naglasila je Pilaj i pozvala Izrael da prekine vojnu akciju u Pojasu Gaze.

Komisija smatra da ratni zločini Izraela uključuju izgladnjivanje stanovništva kao sredstvo ratovanja, namerne napade na civile i civilne objekte, seksualno nasilje, mučenje i nehumano ili okrutno postupanje.

Akcije Izraela u Pojasu Gaze kao odgovor na napad Hamasa takođe predstavljaju zločin protiv čovečnosti zbog ogromnog broja ubijenih civila.

„Imperativ je da svi oni koji su počinili zločine budu pozvani na odgovornost“, ukazala je Pilaj.

Ometanje rada komisije

Izrael je ometao rad Komisije i nije dozvolio pristup okupiranim teritorijama, navodi se u saopštenju.

Izrael takođe odbija da sarađuje s Komisijom i optužuje je da je antiizraelski nastrojena.

Prema tumačenju UN, okupirane teritorije obuhvataju i Pojas Gaze. Izraelska vlada, međutim, smatra da palestinska teritorija na Mediteranu više nije okupirana od povlačenja izraelske vojske i doseljenika 2005. godine.

Komisija UN saopštila je da je procenila hiljade verifikovanih izveštaja, forenzičkih analiza, satelitskih snimaka i medicinskih izveštaja i razgovarala sa žrtvama i svedocima u Turskoj i Egiptu.

Odbacivanje optužbi

Izrael je odbacio izveštaj. Komisija je jednostrano sagledala situaciju, navodi se u saopštenju izraelske ambasade u Ženevi. Ignorišu činjenicu da Hamas koristi ljude kao žive štitove i tako civile stavlja na vatrenu liniju. Izrael te optužbe naziva „dostojnim prezira“, „nemoralnim“ i negira ih.

Prema tamošnjim vlastima, više od 1.200 ljudi je ubijeno u terorističkom napadu u Izraelu 7. oktobra. Osim toga, palestinski teroristi su kidnapovali 250 ljudi kao taoce u Pojasu Gaze. Mnogi su i dalje u rukama Hamasa, koji Sjedinjene Američke Države (SAD), Evropska unija i druge zemlje klasifikuju kao terorističku organizaciju.

Prema palestinskim informacijama, više od 37.000 Palestinaca ubijeno je u izraelskoj vojnoj ofanzivi u Pojasu Gaze koja je usledila nakon napada Hamasa. Te informacije se međutim ne mogu nezavisno proveriti.

Upitan uspeh Bajdenovog plana o prekidu vatre

Ostaje nejasno da li će plan za prekid vatre u ratu između Izraela i Hamasa koji je pre 11 dana predstavio američki predsednik Džozef Bajden imati uspeha.

Savet bezbednosti UN podržava inicijativu rezolucijom, koja je čini obavezujućom po međunarodnom pravu, ali još nije jasno da li će se Izrael i Hamas zaista složiti.

Hamas i manja militantna grupa palestinski Islamski džihad naveli su u zajedničkom saopštenju da će se „ponašati pozitivno“. Ta izjava je prvobitno upućena posrednicima iz Katara i Egipta.

Tačan sadržaj teksta još nije javno poznat. Jednostavno je rečeno da je prioritet za Hamas i Islamski džihad potpuno okončanje rata u Gazi i da se izraelska vojska potpuno povuče.

SAD sada žele da ispitaju odgovor. Međutim, do sada nije bilo jasnog i javnog odobrenja izraelske vlade.

Borbe na libansko-izraelskoj granici

Na severnoj granici Izraela s Libanom nastavljaju se vojni sukobi. Radikalni islamski Hezbolah koji tamo deluje ispalio je nekoliko raketa na izraelsku teritoriju.
Teroristička organizacija koju podržava Iran očigledno je reagovala na smrt jednog od svojih komandanata. Prema bezbednosnim izvorima, on je ubijen u utorak uveče zajedno s još tri člana Hezbolaha u izraelskom napadu na jugu Libana.

Libanski bezbednosni izvori rekli su da je Hezbolah upotrebio više od stotinu projektila, izvodeći jedan od najvećih napada od oktobra. Prema vojsci, izraelski borbeni avioni su potom ponovo napali mete u južnom Libanu.

Još nema saopštenja izraelske vojske. Od početka rata između Izraela i Hamasa (koji podržava Iran) u oktobru redovno se sukobljavaju u pograničnom području s Libanom.

Prema novinskoj agenciji Rojters, Izrael je do sada ubio oko 300 boraca Hezbolaha i oko 80 civila. Prema izraelskim izveštajima, u napadima iz Libana u Izraelu je ubijeno 18 vojnika i deset civila.

Tagovi:

Ratni zločini Izrael Gaza Hamas
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Policajac ispred bilborda sa zastavama

Rat na Bliskom istoku

11.april 2026. K. S.

Mir ili „uništenje civilizacije“: Koje su sporne tačke pregovora između SAD i Irana

Islamabad, glavni grad Pakistana, domaćin je mirovnih pregovora između SAD i Irana. A koja su pitanja koja bi mogla da budu sporna

Predizborni miting, Mađarska

Izbori u Mađarskoj

11.april 2026. Keno Fersek / DW

Usijanje pred glasanje: Da li Orban broji poslednje sate na vlasti

Predizborna kampanja u Mađarskoj bila je usijana, a mnogi se nadaju da bi na izborima u nedelju 12. aprila mogla da se okonča era Viktora Orbana koja traje već 16 godina

Viktor Orban i Aleksandar Vučić pozdravljaju građane

Izbori u Mađarskoj

10.april 2026. Ivica Petrović / DW

Braća po autokratiji: Šta bi Orbanov pad značio za Vučića

Izbori u Mađarskoj, zakazani za 12. april, se bliže. Beograd sa nestrpljenjem prati – Orbanov poraz mogao bi uticati na spoljnopolitički položaj Srbije

Melanija Tramp stoji na konferenciji za štampu

Epstinov dosije

10.april 2026. Anja Mihić

Melanija Tramp o odnosu sa Epstinom: „Nikada nisam imala nikakva saznanja o zlostavljanju žrtava”

Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Malanija Tramp negirala je da je ikada imala veze sa osuđenim američkim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom. Pozvala je Kongres da održi javna saslušanja na kojima bi njegove žrtve mogle da svedoče

Napad na Liban

Bliski istok

09.april 2026. K. S.

Nova eskalacija uprkos primirju: Napadi na Liban produbljuju krizu na Bliskom istoku

Uprkos primirju, nastavljeni su napadi na Bliskom istoku, a čeka se i nastavak pregovora

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure