img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpsko-evropska posla

Grad bez kupatila

10. новембар 2010, 20:46 Jelena Jorgačević
Copied

Pomislite li nekad gde mogu da se okupaju siromašni, socijalno ugroženi Beograđani, oni koji nemaju kupatilo ili oni koji su u prestonicu došli na jedan dan, a imaju tu "luksuznu" potrebu da se istuširaju

Reče mi jedan taksista, dok me je vozio u redakciju, da je nekad u Mišarskoj postojalo javno kupatilo. To me je toliko zaintrigiralo da sam zaboravila na pravilo koje mi ponavljaju pošteni pripadnici ovog esnafa – kad uđeš u kola, ako taksista krene previše da te zapričava, znaj da je veća mogućnost da ti odvlači pažnju od taksimetra nego da si mu simpatična. No, i ako smo išli malo dužim putem, za koji me je ubeđivao da je kraći, nije me skupo koštalo. Naprotiv. Pričao mi je kako davnih godina (ne tako davnih, dodao je smrtno ozbiljan, ja sam odgovorila smrtno ozbiljnim klimanjem glave u znak razumevanja) nije imao kupatilo, pa je dolazio u Mišarsku da se sredi. Cena je iznosila, recimo, današnjih 200, 300 dinara. Postojale su, po njegovim rečima, dve kabine – muška i ženska. Dođeš, dobiješ sapun, šampon i peškir, platiš i izađeš kao nov. Vremensko ograničenje je bilo oko 15 minuta. Nije znao da mi kaže šta bi se desilo ako bi prekardašio u čistoći. Čim bi izašao, zaposleni u kupatilu bi dezinfikovao tuš kabinu. Moralo se, priča mi, „imao sam devojku, nisam mogao baš neokupan da šetkam okolo“.

Onda ja pomislim da nikada u Beogradu nisam videla javno kupatilo. A videla sam ga za vreme dvodnevnog boravka u Berlinu, i sećam se da je kupanje koštalo sedam evra. Ostalo mi je upečatljivo, baš zato što u Beogradu nisam susretala ovakve higijenske pogodnosti. Na prvi mah sam pomislila „Čemu ovo“, no vrlo brzo sam se dosetila. Posle sam ga videla čak i u Podgorici, cena je bila oko pet evra. U turističkom vodiču za Budimpeštu piše „obavezno se okupajte u javnom kupatilu“. U jednom od njih je Arnold Švarceneger snimao film Red Heat. Ali da sada ne mešamo uživanje sa nuždom.

U srpskoj prestonici, međutim, doskora je postojalo jedno u Dušanovoj ulici. Stari amam je dugo bio u takvom stanju da je pre koju godinu poslužio kao vrlo upečatljiv ambijent za snimanje prvog domaćeg horora TT sindrom. Kupatilo je zatvoreno 2003. godine, a 2008. Beograđanima je saopšteno da će to biti budući kulturni centar i galerijski prostor.

A onda se nametne ono pitanje – gde se kupaju siromašni i socijalno ugroženi Beograđani, oni koji nemaju kupatilo ili oni koji su u prestonicu iz nekog razloga došli na jedan dan, a želeli bi da se istuširaju. Njima ostaje samo (ne)mogućnost da iznajme neku sobu u hotelu i plate oko 2500 dinara za dnevni boravak.

Deluje da je u Srbiji problem sa higijenom opšte mesto. Još uvek je pronalaženje javnog WC-a, koji je pritom i čist, rezervisano samo za najupornije, pa se u slučaju nužde uleće u restorane Mekdonaldsa diljem glavnog grada, može i bez računa ako se nasmešiš. Javnih kupatila, očigledno, skoro i da nema.

Jedan beogradski dnevni list objavio je sredinom godine istraživanje po kojem se polovina ljudi u Srbiji kupa dvaput nedeljno. Već je poznato kako je direktor kompanije Telegrup Milomir Gligorijević svojevremeno zaposlenima u svojoj firmi prosledio mejl u kojem ih je „motivisao“ da održavaju ličnu higijenu. „Nismo arktičke foke niti mufloni i ne živimo u ekstremnim klimatskim uslovima, pa tuširanje jednom dnevno neće ostaviti neželjene posledice na naš organizam“, napisao je tada. Kažu da je poruka urodila plodom.

Ako se vratimo u davnu prošlost, rimska javna kupatila imala su socijalnu funkciju. Koristili su ih svi, bogatiji svakodnevno, a siromašniji vikendom. Služila su kao mesta okupljanja i neka su bila toliko velika da je u jednom trenutku moglo u njima da se kupa 3000 ljudi. Po nekim izvorima, prvo korišćenje kupatila vezuje se za 3000. godinu pre nove ere.

Danas, pet hiljada godina kasnije u Beogradu se valjda zaboravlja da postoje ljudi koji nažalost nemaju privatna kupatila, kao i oni koji su u prolazu kroz grad a uhvati ih ta „luksuzna“ potreba za tuširanjem.

I kao što bi napisao Jovan Jovanović Zmaj „Ala je to divota/ kad se ko okupa!/ Što se ne bi kupali/ voda nije skupa“. Nije, samo kad je ima.

Ovaj članak je napravljen uz podršku Evropske unije. Sadržaj ovog dokumenta je isključiva odgovornost nedeljnika „Vreme“ i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenje Evropske Unije. Projekat („Vrline života u porodici evropskih naroda“) finansira Evropska unija kroz program Medijski fond u okviru evropskih integracija, kojim rukovodi Delegacija EU u Srbiji a realizuje BBC World Service Trust.

foto: Jelena Jorgačević
foto: Jelena Jorgačević
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Donald Tramp

08.јул 2025. B. B.

Netanjahu nominovao Trampa za Nobelovu nagradu za mir

Predlog za nagradu za mir dolazi nakon što je izraelski lider godinama vršio pritisak na Donalda Trampa i njegove prethodnike da preduzmu vojnu akciju protiv iranskog nuklearnog programa

Grčka

08.јул 2025. Novak Marković

Obustava rada zbog velikih vrućina

Ministarstvo rada Grčke naredilo je obavezni prekid rada zbog vrućina do 10. jula, u periodu kada će tempertura ići preko 40 stepeni Celzijusa. Kakva je situacija u Srbiji

Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure