img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

"Ka obali plovi – strategološka razmatranja"

Globalni paradoks regionalizacije

25. oktobar 2017, 16:33 Časlav Ocić
Copied

"Daj bože da naša koza uhvati vuka" (gruzijska poslovica)

U odnosu na SAD i Japan, Kinu, Rusiju… Evropa (tačnije EU) u geoekonomskoj vizuri pati od jedne slabosti; naime, za razliku od drugih nacionalnih kapitalizama, ona nema državu. Stoga se, gotovo bez prestanka, vode debate o njenoj definiciji, tj. o odnosu ekonomskih i političkih integracionih procesa: da li je Evropa „Evropa građana“, „Evropa nacionalnih država“ ili „Evropa regiona“.

Da li sve snažnija afirmacija Evrope regiona treba da relativizuje značaj evropskih nacionalnih država i poveća koheziju Evropske unije, uz istovremeno jačanje evropskih transnacionalnih struktura koje bi eventualno trebalo da igraju ulogu države (konkurencije) u odnosu na druge „nacionalne kapitalizme“.

U svakom slučaju, nagli procvat rasprave o principu supsidijarnosti u EU, u mnogim (pre svega, bogatim) regionima probudio je nadu u podelu vlasti između EU i regiona, a na uštrb nacionalne države (devolucija).

Ti regionalistički zahtevi rastu uporedo s produbljavanjem i proširivanjem evropskih integracija, ne samo zbog povećanih mogućnosti komunikacije i artikulacije koje pruža moderni svet, nego isto toliko i zbog tzv. nove „ekonomizacije“ (suprotne kejnzovskoj socijalizaciji) državne moći (država konkurencije versus država blagostanja). Država se sve više posmatra kao ekonomski regulator, funkcionalan u odnosu na ekonomske snage. Problem je u tome što je njena legitimnost kao izvršioca vlasti smanjena, jer su kulturne, ideološke i teritorijalne dimenzije vlasti prigušene.

U tim izmenjenim prilikama nastaje nova teritorijalizacija političkih zahteva, ovoga puta na regionalnom nivou, jer se parlamentarizam reprezentativne centralne vlasti uglavnom tretira kao „funkcionalno prilagođavanje“.

Čak i sami supranacionalni integracioni procesi izazivaju snažnu reakciju regiona koji su po svim apsolutnim merilima prosperitetni, ali su, uslovno govoreći, bili lišeni uticaja i prosperiteta u nedavnoj prošlosti. Ne treba posebno napominjati da su ti zahtevi stroži u slučajevima kada je njihova artikulacija „obogaćena“ etničkom dimenzijom (nacionalizam manjina!)…

Integracioni procesi u zapadnoj Evropi dodatno su naelektrisali raspravu o tome kako rešavati pitanja „demokratskog deficita“, odnosno birokratskog okoštavanja i otuđenosti evrokratije: Koje su institucije u budućoj EU nužne i moguće? Koje regionalne efekte može da ima evropska integracija? Koji od njih su poželjni?

PLANSKA EVROPSKA REGIONALIZACIJA: Prva debata o regionalizaciji i prva planska evropska regionalizacija otpočele su krajem šezdesetih godina s velikim talasom integracije u EZ. Regionalna politika na nivou EZ, u toj prvoj fazi, težila je jačanju nacionalnih centara moći. Ekonomska (energetska) kriza posle 1973. zaustavila je ovu težnju. Zahtevi za regionalnom autonomijom i dalje su se čuli iz „radikalnih“ – i siromašnih – regiona (kao što su Alster, Korzika i baskijske pokrajine).

Osamdesetih i devedesetih godina regionalistička problematika postala je aktuelnija možda više nego ikad pre, ali ovoga puta pretežno u vidu zahteva za identitetom uspešnih, bogatih i moćnih – „buržoaskih“, kako ih je nazvao Harvi (škotski istoričar, autor studije o usponu regionalne Evrope: Harvie Christopher, Rise of regional Europe, prim. red.) – a ne, kao ranije, proleterskih regiona…

BOGATE REGIJE I KORPORACIJE: Četiri motora: Baden Virtenberg, Rona–Alpe, Katalonija, Lombardija, a od 1990. i Vels kao pridruženi region, uspešno primenjuju direktne sporazume o ekonomskoj saradnji i tehnološkoj, kulturnoj i obrazovnoj razmeni, uspevajući da svoju strategiju visoko plasiraju u okvirima EU.

Ovde nije reč o čvrsto i duboko ukorenjenom identitetu koji pokušava da se izrazi i afirmiše, nego o lokalnim elitama koje sarađujući s globalnim korporacijama, kao što su Kodak, Porše i Boš, traže nove puteve u globalizovanoj privredi gde je njihova pozicija jača nego što je njihov uticaj u okviru nacionalne države…

Kristofer Harvi je još pre dve decenije primetio da su novi buržoaski regionalizam, koji se pojavio u 80-im prošlog veka, najjače zastupali oni koji su tražili druge, nove jedinice različite od starih, nacionalnih, a u cilju razvoja saradnje zarad povećanja imetka i moći. S tim u vezi, regioni se ne smatraju samo alternativom državi, kao male i bolje države, nego oni razvijaju i različitu organizaciju i etos smatrajući sebe izrazom „civilnog društva“ koje je u opoziciji s državom…

Time je indirektno (ili polusvesno) i regionalni problem bio tretiran kao socijalni problem (a regionalna politika kao svojevrsna socijalna politika – danas: koheziona politika). S obzirom na to da u postkejnzovskoj eri „socijala“ ustupa mesto „konkurentnosti“, tako tradicionalno koncipirana (a i uopšte svaka) regionalna problematika odlazi na marginu, sve do njenog redefinisanja – u novom političkom, ekonomskom i tehnološkom kontekstu…

PROBLEM MODERNITETA I IDENTITETA: Danas se svet menja sve bržim tempom: promene su prvenstveno uzrokovane razvojem nauke i tehnologije. Tehnološke promene vode krupnim i korenitim promenama u svim sferama života. Raste međuzavisnost zemalja i naroda, ali istovremeno i decentralizacija društava i instituta unutar zemalja…

S povećanjem globalne međuzavisnosti i sve veće zavisnosti od brzih i korenitih promena u okruženju raste i značaj nacionalne, regionalne, lokalne i lične inicijative. Ta inicijativa i omogućava strukturno prilagođavanje globalnim promenama, ali istovremeno predstavlja izvor autentičnog dinamizma na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj ravni koji, opet, nesumnjivo utiče i na globalnu scenu. Mnogi žele da se uključe u globalne svetske ekonomske i društvene procese, ali i da zadrže svoje nacionalne, verske i kulturne osobenosti: Problem moderniteta i identiteta otvara se u novom kontekstu još dramatičnije nego ranije…¶

(Odlomci iz studije akademika Časlava Ocića „Ka obali plovi – strategološka razmatranja“, u izdanju Društva za privrednu istoriju, Beograd 2017. Izbor delova teksta, naslov i međunaslovi redakcijski)

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

30.jul 2025. Nemanja Rujević

Leonard i drugovi otkupljuju ljude iz zatvora

U Nemačkoj je vožnja bez karte krivično delo pa hiljade ljudi završava na robiji jer nemaju da plate kaznu. Tu na scenu stupa Fond slobode

Šta donosi novi zakon o cenzuri u Rusiji?

Cenzura interneta

29.jul 2025. Olga Tihomirova / Sergej Satanovski / DW

Pazi šta pretražuješ na netu, da te Putin ne strpa u zatvor

Zanima te šta je prebegli oficir Savezne bezbednosne službe (FSB) Aleksandar Litvinjenko napisao u knjizi „Ljubljanka – kriminalna grupa“? Ili šta su Jehovini svedoci? Ukucaš pojam za pretragu i – na vrata ti zakuca policija

Izbori u Mađarskoj

29.jul 2025. Keno Fersek / DW

Vetar promena: Da li je odzvonilo Viktoru Orbanu?

Veliki deo mađarskog stanovništva priželjkuje smenu vlasti i promenu sistema. Viktor Orban, najbolji Vučićev politički prijatelj, i njegova vlada odgovaraju turbo kampanjama koje dodatno parališu društvo

Njujork

29.jul 2025. I.M.

Pucnjava na Menhetnu: Najmanje četvoro mrtvih – napadač izvršio samoubistvo

U pucnjavi koja se dogodila u poslovnoj zgradi u centru Menhetna život su izgubile najmanje četiri osobe, uključujući i pripadnika policije. Napadač, identifikovan kao 27-godišnji Šejn Tamura iz Las Vegasa, pucao je iz automatske puške, a zatim sebi oduzeo život

Pojas Gaze

Rat u Gazi

28.jul 2025. K. S.

Izraelske NVO optužuju državu za genocid u Gazi

Dve izraelske nevladine organizacije optužile su Izrael za genocid nad Palestincima u Gazi

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure