img
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusko-ukrajinski sukob

Fondovi presušili: Nemačka prekinula finansijsku pomoć Ukrajini

18. avgust 2024, 08:46 Dijana Roščić / DW
Vojnik u ratu u Ukrajini Foto: AP Photo/Libkos
Rusija tvrdi da Srbija i dalje izvozi naoružanje Ukrajini
Copied

Nemačka je jedan od najvažnijih saveznika Ukrajine u ratu protiv Rusije – i jedan od najvećih donatora vojne pomoći. Ali, prema izveštaju Frankfurter Alegemajne Zontagscajtunga, to se sada menja

Prema izveštaju medija fond Nemačke za pomoć Ukrajini je potrošen pa je zaustavljeno odobravanje nove vojne pomoći. Nemačka ove i naredne godine već daje oko 12 milijardi Ukrajini – a tolika je i rupa u bužetu, prenosi Dojče vele.

Nemačka je jedan od najvažnijih saveznika Ukrajine u ratu protiv Rusije – i jedan od najvećih donatora vojne pomoći. Ali, prema izveštaju Frankfurter Alegemajne Zontagscajtunga (FAS), to se sada menja: prema aktuelnom planiranju budžeta, zbog štednje – nemačka vlada neće Ukrajini odobravati bilo kakvu novu pomoć.

Nemačka vlada je upravo, na jedvite jade, dogovorila novi budžet za 2025. Ali u njemu je rupa od preko 12 milijardi evra, koje bi onda trebalo uštedeti iz tekućeg budžeta.

Kako piše FAS, pozivajući se na dokumente i mejlove, kao i na razgovore iz više izvora savezne vlade, Kijevu može biti isporučena samo vojna pomoć koja je već odobrena. Međutim, po želji saveznog kancelara Olafa Šolca, novi zahtevi više neće biti odobravani.

Ministar finansija Kristijan Lindner uputio je 5. avgusta pismo ministru odbrane Borisu Pistorijusu i ministarski inostranih poslova Analeni Berbok u kojem se se navodi da se „nove mere” mogu preduzeti samo ako je „finansiranje obezbeđeno” u budžetskim planovima za ovu i naredne godine. Pritom treba osigurati da se poštuju gornje granice.

Potvrda iz Odbora za budžet u Bundestagu

Stopiranje nove pomoći je već na snazi, jer su za tekuću godinu već planirana sredstva u iznosu od oko osam milijardi evra. Maksimalni limit za sledeću godinu je četiri milijarde evra i to je već prebukirano. To znači da se jedan raspoloživi sistem protivvazdušne odbrane IRIS-T ne može finansirati, piše FAS.

Kako piše FAS, potvrda o tome stigla je iz Odbora za budžet u Bundestagu. Andreas Švarc (SPD) stručnjak za budžet i odbrambenu politiku rekao je za list da se u ovom trenutku za Ukrajinu „ne izdaju nove porudžbine“ jer se one više ne finansiraju. Ograničenje pomoći Ukrajini potvrdio je i budžetski političar CDU Ingo Gedešens:

„Olaf Šolc i njegova vlada preko noći su zamrzli finansijsku, a time i vojnu podršku Ukrajini“.

Lindner se oslanja na prihod od ruskih kamata

Međutim, Lindner ne očekuje nagli prekid finansijsko-vojne pomoći Ukrajini. Prema pisanju FAS-a, umesto iz budžeta Nemačke, novac će ubuduće dolaziti iz profita od zamrznute ruske imovine.

Prema vladi SAD, od ruskog napada na Ukrajinu u zapadnim zemljama zamrznuto je oko 280 milijardi američkih dolara (oko 260 milijardi evra) sredstava ruske centralne banke, od čega veliki deo – prema podacima Komisije EU oko 210 milijardi evra – u Evropskoj uniji.

Na samitu G7 u junu u Italiji dogovreno je da se kredit od 50 milijardi dolara za Ukrajinu finansira od kamata na ovaj zamrznuti ruski novac.

Iako ostaje nejasno kada odluka G7 može biti sprovedena – zbog velikih birokratskih i pravnih problema – EU je saopštila da je krajem jula Ukrajini već uplatila prvu tranšu od 1,5 milijardi evra od ruskih kamata.

Novinska agencija AFP citirala je izvore iz nemačkog ministarstva finansija koji su rekli da savezna vlada radi „unutar G7 i EU na otvaranju kratkoročnog instrumenta finansiranja Ukrajine u vrednosti od 50 milijardi dolara korišćenjem zamrznute ruske imovine“. „Bilateralna nemačka pomoć ostaje na najvišem nivou, ali se oslanja na efikasnost ovog instrumenta“.

Tagovi:

Nemačka Ukrajina pomoć rusko-ukrajinski konflikt
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Emanuel Makron i giljotina, u pozadini zgrada koja gori

Analiza

20.oktobar 2026. I.B.

Makron je obećao revoluciju, a Marin le Pen kuca na vrata

Masovni protesti, provala nasilja, socijalno nezadovoljstvo i rekordno niska popularnost predsednika – Emanuel Makron je svojevremeno obećao revoluciju, a sada pubuna na ulicama širom otvara vrata za Marin le Pen

Alberta, Kvebek

Svet

19.oktobar 2026. Martin Ganslmajer / DW

Da li će se Alberta otcepiti od Kanade?

Dok se Kanada suočava sa posledicama američkih carina, separatistički pokret u naftom bogatoj Alberti dobija na snazi. Premijer Mark Karni pokušava da očuva jedinstvo zemlje novim ekonomskim obećanjima

Pariz

Svet

19.oktobar 2026. I. M.

Francuska u haosu nakon masovnih nereda: Krizni sastanak Vlade, Makron odbio ostavku ministra

Posle nasilnih protesta u više francuskih gradova, predsednik Emanuel Makron odbio je ostavku ministra unutrašnjih poslova Lorana Nunjeza. Premijer Sebastijan Lekornu saziva krizni sastanak, dok se policija i lokalne vlasti suočavaju sa posledicama nereda

Albanija

Svet

19.oktobar 2026. I. M.

Nasilje na protestima u Tirani: Zapaljene zgrade, policija upotrebila suzavac

Protesti u Albaniji traju danima, uz sukobe sa policijom u Tirani. Demonstranti traže ostavku Edija Rame, koji odbija da se povuče.

Svet

18.oktobar 2026. S. Ć.

Makron: Zabrinutost zbog troškova života i rasta cena goriva je opravdana

Predsednik Francuske Makron poručio je javnosti da će biti beskompromisan prema učesnicima nereda, i da razume zabrinutost naroda zbog rasta cena

Komentar
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Miting SNS-a u Novom Sadu

Komentar

Vučićev novosadski miting: Demonstracija sile i strateški uzmak

Cilj novosadskog mitinga bio je jasan: zastrašivanje, demonstracija masovnosti i dominacije, kao i pokazivanje snažnih kapaciteta za prinudu i nasilje

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Studenti pobeđuju

Komentar

Zakazan sastanak sa slobodom

"Ljudi ne žele slobodu i to iz, čini se, jednog jedinog razloga: ako bi je poželeli imali bi je". Ovako je pisao Etjen de la Boesi pre 500 godina. A građani Srbije su se trgli i zakazali sastanak sa slobodom, spremni da odbace „dobrovoljno ropstvo“

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1867
Poslednje izdanje

Intervju: Dejan Šoškić, ekonomista

Narod ili korupcija Pretplati se
IZBORI 2026: Izlaznost

Svaki birač više glas je protiv režima

Izbori 2026 (II)

Šta nas čeka posle 25. oktobra

Politički marketing 2026.

Šta govore i pokazuju predizborne kampanje

Fenomen Zafranović

Hronika zla, surovosti i bezumlja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure