img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Špansko leto

„Finansiranje“ Franka

28. август 2003, 00:10 Vladimir Stanković
Copied

Odluka Ministarstva kulture da sa 26.690 evra pomogne privatnu Fondaciju "Fransisko Franko" izazvala je polemiku i najoštrije zamerke opozicije

SPORNA REHABILITACIJA: Španski premijer Asnar…

(Pre)vruće špansko leto, u najklasičnijem smislu reči, dobija ovih dana i dodatno političko zagrevanje uoči vruće jeseni i još toplijeg proleća koje će u martu iduće godine kulminirati parlamentarnim izborima na kojima će birači odlučiti ko nasleđuje Hosea Mariju Asnara. Ako optužbe opozicije o „instruiranju 19 oficira od strane vlade o tome šta treba da kažu o Iraku“ ili frontalni napad Asnara na PSOE na mitingu na Menorki u ponedeljak kojim je otvorio „političku jesen“ spadaju u uobičajene političke čarke između vlasti i opozicije, slučaj javnog finansiranja od strane vlade privatne fondacije koja nosi ime bivšeg diktatora Fransiska Franka izazvao je popriličan skandal koji prevazilazi odnose PP–PSOE.

Španska javnost, ili bar njen veći deo, ostao je, blago rečeno, zbunjen pred činjenicom da je Ministarstvo kulture izdvojilo 26.690 evra za Fondaciju „Fransisko Franko“, kojom predsedava njegova ćerka Karmen. Uprkos protivljenju svih parlamentarnih grupa osim, naravno, vladajućeg PP-a, vlada je odobrila subvenciju privatnoj organizaciji koja u svom Statutu kaže da ima za cilj „očuvanje ljudskih, političkih i vojnih dimenzija Fransiska Franka“. Ministarka kulture Pilar de Kastiljo obrazložila je državnu pomoć činjenicom da „Fondacija ne deluje protivustavno“.

…i Generalisimus dok je bio na vrhuncu moći

IZGOVOR: Odluka je objavljena prošle nedelje u državnom biltenu. U obrazloženju stoji da je 4500 evra dato za obnavljanje informativne strukture kako bi se bolje sačuvali brojni dokumenti, dok je 22.190 evra predviđeno za plate personala i razne spoljne servise u funkciji Fondacije. Zanimljivo je da Fondacija prima državnu pomoć još od 2000, a prošle godine je čak bila prva na listi institucija koje se bave očuvanjem arhivske građe dok je ove godine na istoj listi druga, sa samo 200 evra manje od Fondacije „Largo Kabaljero“. Nadležna ministarka tvrdi da Fondacija „nema nikakve veze s politikom“ i da je reč isključivo o očuvanju „arhivske i istorijske građe iz privatne dokumentacije familije Franko“. Između Ministarstva kulture i Fondacije „Fransisko Franko“ postoji ugovor o saradnji potpisan 4. oktobra 2001, ali ono što mnogima bode oči jeste činjenica da je suma od 41.080 evra bila uplaćena na račun Fondacije 13 meseci pre nego što je sporazum formalizovan potpisom. Sporazum predviđa slobodan pristup dokumentima, ali neki istoričari već su se žalili tvrdeći da imaju mnogo problema da dođu do željenih arhiva.

SLUČAJ U PARLAMENTU: Fondacija ima oko 27.000 dokumenata, koje mnogi istoričari smatraju „javnom svojinom“, odnosno državnim vlasništvom jer (logično) misle da Franko, iako je 40 godina bio šeg države, kao takav nije je mogao prisvojiti i pretvoriti u privatnu, državnu dokumentaciju. Slučaj je stigao u parlament 15. oktobra 2002, ali se većina iz PP-a (Narodna partija) oglušila o jedinstven zahtev svih opozicionih grupa da se subvencija ukine jer predstavlja „veličanje diktature“. Čak je i Đozep Pike, ministar nauke i tehnologije, priznao da bi bilo bolje da arhiv pređe u državno vlasništvo, ali sve je ostalo po starom.

Špancima ne smeta postojanje Fondacije „Fransisko Franko“. Naprotiv, vrlo su zainteresovani da što više dokumenata izađe na svetlost dana, ali im smeta da ona bude privatna, u rukama njegovih naslednika. U nastaloj polemici navode se primeri iz Nemačke, Italije i Portugala, zemalja u kojima postoje slične institucije koje se bave očuvanjem arhiva Hitlera, Musolinija i Salazara, ali tamo je reč o javnim, državnim, a ne privatnim institucijama.

Istoričar Manel Riskes oglasio se ovih dana u „El Periodiku“ veoma oštrim komentarom u kome kaže da je „demokratija PP-a podržala Fondaciju koja veliča diktatora i državni udar iz 1936“. Uz konstataciju da je to učinjeno „noću i u tišini, usred avgusta“, Riskes nastavlja: „Baš kao Frankova policija koja je obično hapsila u zoru i potom terorisala hiljade istinskih demokrata.“ Na kraju zaključuje: „Nema nijedne fondacije na svetu koja se sa državnim parama posvećuje glorifikovanju Hitlera, Videle, Staljina ili bilo kog drugog počinioca genocida. Španska Narodna partija je drugačija.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Marin Le Pen

Francuska

07.јул 2026. Anja Mihić

Sud potvrdio presudu protiv Le Pen: Šta to znači za krajnju desnicu u Francuskoj

Sudije Apelacionog suda u Parizu proglasile su Marin Le Pen krivom za zloupotrebu evropskih fondova, osuđujući je na tri godine zatvora. Ipak, ona potencijalno može da učestvuje na predsedničkim izborima

Vrućina

Vremenske nepogode

07.јул 2026. I.M.

SZO: Evropu čekaju novi smrtonosni toplotni talasi, mnoge zemlje nespremne

Evropu će u narednim nedeljama pogoditi novi smrtonosni toplotni talasi, upozorila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO), navodeći da manje od polovine evropskih zemalja ima nacionalne planove za zaštitu stanovništva od ekstremnih vrućina

Kuba

Kriza

06.јул 2026. I.M.

Potpuni kolaps na Kubi: Celo ostrvo ponovo ostalo bez struje

Kuba je ponovo pogođena velikim energetskim kolapsom nakon što je danas nestala struja na celom ostrvu. Vlasti istražuju uzrok, dok se zemlja suočava sa ozbiljnom nestašicom goriva i sve većim problemima u elektroenergetskom sistemu.

Rafinerija u Omsku

Rusko-ukrajinski sukob

06.јул 2026. I.M.

Napad Ukrajinaca dronovima na Omsk, najveću rusku naftnu rafineriju

Najveća ruska naftna rafinerija u Omsku našla se na meti napada dronovima, a prema navodima ukrajinskih vlasti, pogođen je jedan od ključnih energetskih objekata u Rusiji. Omsk je udaljen više od 2.500 kilometara od ukrajinske granice

Zastava Crne Gore uz zastavu EU

Crna Gora

06.јул 2026. B. B.

Parlamentarna većina za promenu Ustava: Crnogorci preskaču poslednje prepreke ka članstvu u EU

Vlast i opozicija u Crnoj Gori imaju dogovor o o izmenama Ustava koje će biti korak u ispunjavanju obaveza iz evropske agende te zemlje

Komentar
Predsednik stranke SRCE

Pregled nedelje

Režimski jad, beda i Zdravko Ponoš

Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo

Filip Švarm
Vidvdasnki protest, transparent na natpisom

Komentar

S Kosovom u srcu u ime onih koji ne znaju

U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo

Ivan Milenković
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1852
Poslednje izdanje

Klimatske promene i Srbija

Globalni scenario, lokalni pakao Pretplati se
Fenomen: Miloš Medenica Medeni

Kako je influenser iz podzemlja stekao poverenje

Crna Gora

Sin svoje majke

Politički život i smrt

Svi skupa, svako za sebe i rizici

Velika Britanija

Trijumfalni pad Kira Starmera

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure