img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Špansko leto

„Finansiranje“ Franka

28. avgust 2003, 00:10 Vladimir Stanković
Copied

Odluka Ministarstva kulture da sa 26.690 evra pomogne privatnu Fondaciju "Fransisko Franko" izazvala je polemiku i najoštrije zamerke opozicije

SPORNA REHABILITACIJA: Španski premijer Asnar…

(Pre)vruće špansko leto, u najklasičnijem smislu reči, dobija ovih dana i dodatno političko zagrevanje uoči vruće jeseni i još toplijeg proleća koje će u martu iduće godine kulminirati parlamentarnim izborima na kojima će birači odlučiti ko nasleđuje Hosea Mariju Asnara. Ako optužbe opozicije o „instruiranju 19 oficira od strane vlade o tome šta treba da kažu o Iraku“ ili frontalni napad Asnara na PSOE na mitingu na Menorki u ponedeljak kojim je otvorio „političku jesen“ spadaju u uobičajene političke čarke između vlasti i opozicije, slučaj javnog finansiranja od strane vlade privatne fondacije koja nosi ime bivšeg diktatora Fransiska Franka izazvao je popriličan skandal koji prevazilazi odnose PP–PSOE.

Španska javnost, ili bar njen veći deo, ostao je, blago rečeno, zbunjen pred činjenicom da je Ministarstvo kulture izdvojilo 26.690 evra za Fondaciju „Fransisko Franko“, kojom predsedava njegova ćerka Karmen. Uprkos protivljenju svih parlamentarnih grupa osim, naravno, vladajućeg PP-a, vlada je odobrila subvenciju privatnoj organizaciji koja u svom Statutu kaže da ima za cilj „očuvanje ljudskih, političkih i vojnih dimenzija Fransiska Franka“. Ministarka kulture Pilar de Kastiljo obrazložila je državnu pomoć činjenicom da „Fondacija ne deluje protivustavno“.

…i Generalisimus dok je bio na vrhuncu moći

IZGOVOR: Odluka je objavljena prošle nedelje u državnom biltenu. U obrazloženju stoji da je 4500 evra dato za obnavljanje informativne strukture kako bi se bolje sačuvali brojni dokumenti, dok je 22.190 evra predviđeno za plate personala i razne spoljne servise u funkciji Fondacije. Zanimljivo je da Fondacija prima državnu pomoć još od 2000, a prošle godine je čak bila prva na listi institucija koje se bave očuvanjem arhivske građe dok je ove godine na istoj listi druga, sa samo 200 evra manje od Fondacije „Largo Kabaljero“. Nadležna ministarka tvrdi da Fondacija „nema nikakve veze s politikom“ i da je reč isključivo o očuvanju „arhivske i istorijske građe iz privatne dokumentacije familije Franko“. Između Ministarstva kulture i Fondacije „Fransisko Franko“ postoji ugovor o saradnji potpisan 4. oktobra 2001, ali ono što mnogima bode oči jeste činjenica da je suma od 41.080 evra bila uplaćena na račun Fondacije 13 meseci pre nego što je sporazum formalizovan potpisom. Sporazum predviđa slobodan pristup dokumentima, ali neki istoričari već su se žalili tvrdeći da imaju mnogo problema da dođu do željenih arhiva.

SLUČAJ U PARLAMENTU: Fondacija ima oko 27.000 dokumenata, koje mnogi istoričari smatraju „javnom svojinom“, odnosno državnim vlasništvom jer (logično) misle da Franko, iako je 40 godina bio šeg države, kao takav nije je mogao prisvojiti i pretvoriti u privatnu, državnu dokumentaciju. Slučaj je stigao u parlament 15. oktobra 2002, ali se većina iz PP-a (Narodna partija) oglušila o jedinstven zahtev svih opozicionih grupa da se subvencija ukine jer predstavlja „veličanje diktature“. Čak je i Đozep Pike, ministar nauke i tehnologije, priznao da bi bilo bolje da arhiv pređe u državno vlasništvo, ali sve je ostalo po starom.

Špancima ne smeta postojanje Fondacije „Fransisko Franko“. Naprotiv, vrlo su zainteresovani da što više dokumenata izađe na svetlost dana, ali im smeta da ona bude privatna, u rukama njegovih naslednika. U nastaloj polemici navode se primeri iz Nemačke, Italije i Portugala, zemalja u kojima postoje slične institucije koje se bave očuvanjem arhiva Hitlera, Musolinija i Salazara, ali tamo je reč o javnim, državnim, a ne privatnim institucijama.

Istoričar Manel Riskes oglasio se ovih dana u „El Periodiku“ veoma oštrim komentarom u kome kaže da je „demokratija PP-a podržala Fondaciju koja veliča diktatora i državni udar iz 1936“. Uz konstataciju da je to učinjeno „noću i u tišini, usred avgusta“, Riskes nastavlja: „Baš kao Frankova policija koja je obično hapsila u zoru i potom terorisala hiljade istinskih demokrata.“ Na kraju zaključuje: „Nema nijedne fondacije na svetu koja se sa državnim parama posvećuje glorifikovanju Hitlera, Videle, Staljina ili bilo kog drugog počinioca genocida. Španska Narodna partija je drugačija.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Donald Tramp

Mediji

21.septembar 2026. B. B.

Velike američke televizije bojkotuju Trampove nastupe

Bojkot je reakcija na odluku Donalda Trampa da zabrani ulazak CNN-u i drugim medijima u Belu kuću

Vojnici Južne Koreje na granici sa Severnom Korejom

Eksplozija

21.septembar 2026. B. B.

Eksplozija u demilitarizovanoj zoni Koreje, trojica povređenih

Eksplozija u zapadnom delu demilitarizovane zone između Severne i Južne Koreje se dogodila tokom redovnih vojnih aktivnosti

Izbori bez izbora, u parlament ušle stranke iz prošlog saziva ruske Dume, koje podržavaju rat u Ukraijini

Parlamentarni izbori u Rusiji

21.septembar 2026. A.P.

Svi za rat do pobede: Nova ubedljiva pobeda Putinove Jedinstvene Rusije

Jedinstvena Rusija ubedljivo je pobedila na parlamentarnim izborima. Sve partije koje ulaze u Dumu podržavaju nastavak rata u Ukrajini

Alternativa za Nemačku

Nemačka

21.septembar 2026. Hans Fajfer / Nemanja Rujević

Pobednički marš Alternative za Nemačku: Da li iko može da zaustavi desne ekstremiste?

AfD je više nego udvostručila rezultat u još dve nemačke pokrajine. Stranka jača, ali ostaje pitanje kada želi u vlast

Putin

Rusko-ukrajinski sukob

21.septembar 2026. I.M.

Evropski obaveštajci: Moskva planira odlučnije akcije protiv NATO-a

Evropski obaveštajci upozoravaju da bi Rusija u narednim mesecima mogla da testira NATO ograničenim upadom na teritoriju neke članice Alijanse. Baltički zvaničnici istovremeno ne vide znakove neposrednog napada

Komentar
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure