img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Špansko leto

„Finansiranje“ Franka

28. avgust 2003, 00:10 Vladimir Stanković
Copied

Odluka Ministarstva kulture da sa 26.690 evra pomogne privatnu Fondaciju "Fransisko Franko" izazvala je polemiku i najoštrije zamerke opozicije

SPORNA REHABILITACIJA: Španski premijer Asnar…

(Pre)vruće špansko leto, u najklasičnijem smislu reči, dobija ovih dana i dodatno političko zagrevanje uoči vruće jeseni i još toplijeg proleća koje će u martu iduće godine kulminirati parlamentarnim izborima na kojima će birači odlučiti ko nasleđuje Hosea Mariju Asnara. Ako optužbe opozicije o „instruiranju 19 oficira od strane vlade o tome šta treba da kažu o Iraku“ ili frontalni napad Asnara na PSOE na mitingu na Menorki u ponedeljak kojim je otvorio „političku jesen“ spadaju u uobičajene političke čarke između vlasti i opozicije, slučaj javnog finansiranja od strane vlade privatne fondacije koja nosi ime bivšeg diktatora Fransiska Franka izazvao je popriličan skandal koji prevazilazi odnose PP–PSOE.

Španska javnost, ili bar njen veći deo, ostao je, blago rečeno, zbunjen pred činjenicom da je Ministarstvo kulture izdvojilo 26.690 evra za Fondaciju „Fransisko Franko“, kojom predsedava njegova ćerka Karmen. Uprkos protivljenju svih parlamentarnih grupa osim, naravno, vladajućeg PP-a, vlada je odobrila subvenciju privatnoj organizaciji koja u svom Statutu kaže da ima za cilj „očuvanje ljudskih, političkih i vojnih dimenzija Fransiska Franka“. Ministarka kulture Pilar de Kastiljo obrazložila je državnu pomoć činjenicom da „Fondacija ne deluje protivustavno“.

…i Generalisimus dok je bio na vrhuncu moći

IZGOVOR: Odluka je objavljena prošle nedelje u državnom biltenu. U obrazloženju stoji da je 4500 evra dato za obnavljanje informativne strukture kako bi se bolje sačuvali brojni dokumenti, dok je 22.190 evra predviđeno za plate personala i razne spoljne servise u funkciji Fondacije. Zanimljivo je da Fondacija prima državnu pomoć još od 2000, a prošle godine je čak bila prva na listi institucija koje se bave očuvanjem arhivske građe dok je ove godine na istoj listi druga, sa samo 200 evra manje od Fondacije „Largo Kabaljero“. Nadležna ministarka tvrdi da Fondacija „nema nikakve veze s politikom“ i da je reč isključivo o očuvanju „arhivske i istorijske građe iz privatne dokumentacije familije Franko“. Između Ministarstva kulture i Fondacije „Fransisko Franko“ postoji ugovor o saradnji potpisan 4. oktobra 2001, ali ono što mnogima bode oči jeste činjenica da je suma od 41.080 evra bila uplaćena na račun Fondacije 13 meseci pre nego što je sporazum formalizovan potpisom. Sporazum predviđa slobodan pristup dokumentima, ali neki istoričari već su se žalili tvrdeći da imaju mnogo problema da dođu do željenih arhiva.

SLUČAJ U PARLAMENTU: Fondacija ima oko 27.000 dokumenata, koje mnogi istoričari smatraju „javnom svojinom“, odnosno državnim vlasništvom jer (logično) misle da Franko, iako je 40 godina bio šeg države, kao takav nije je mogao prisvojiti i pretvoriti u privatnu, državnu dokumentaciju. Slučaj je stigao u parlament 15. oktobra 2002, ali se većina iz PP-a (Narodna partija) oglušila o jedinstven zahtev svih opozicionih grupa da se subvencija ukine jer predstavlja „veličanje diktature“. Čak je i Đozep Pike, ministar nauke i tehnologije, priznao da bi bilo bolje da arhiv pređe u državno vlasništvo, ali sve je ostalo po starom.

Špancima ne smeta postojanje Fondacije „Fransisko Franko“. Naprotiv, vrlo su zainteresovani da što više dokumenata izađe na svetlost dana, ali im smeta da ona bude privatna, u rukama njegovih naslednika. U nastaloj polemici navode se primeri iz Nemačke, Italije i Portugala, zemalja u kojima postoje slične institucije koje se bave očuvanjem arhiva Hitlera, Musolinija i Salazara, ali tamo je reč o javnim, državnim, a ne privatnim institucijama.

Istoričar Manel Riskes oglasio se ovih dana u „El Periodiku“ veoma oštrim komentarom u kome kaže da je „demokratija PP-a podržala Fondaciju koja veliča diktatora i državni udar iz 1936“. Uz konstataciju da je to učinjeno „noću i u tišini, usred avgusta“, Riskes nastavlja: „Baš kao Frankova policija koja je obično hapsila u zoru i potom terorisala hiljade istinskih demokrata.“ Na kraju zaključuje: „Nema nijedne fondacije na svetu koja se sa državnim parama posvećuje glorifikovanju Hitlera, Videle, Staljina ili bilo kog drugog počinioca genocida. Španska Narodna partija je drugačija.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Mađarska

27.april 2026. B. B.

Panika među Orbanovim tajkunima: Pakuj avione, spasavaj šta se spasiti može

Od kako je odlazeći premijer Mađarske Viktor Orban izgubio izbore, među njegovim bliskim saradnicama vlada panika. Oni koji su se obogatili krenuli su u bežaniju, piše "Gardijan", prebacuju ubrzano svoju imovinu u inostranstvo

Jagma za oružjem

27.april 2026. Peter Hile (DW)

Vrli novi svet: Naoružavanje do zuba

Uporedo sa razbuktalim sukobima i porastom globalne nestabilnost padaju istorijski rekordi u trci u naoružavanju

SAD

27.april 2026. B. B.

Pucnjava, panika, hapšenje: Ko je atentator na Donalda Trampa

Kol Tomas Alen (31) iz Kalifornije, osumjičen da je pokušao da ubije predsednika SAD Donalda Trampa, je mašinski inženjer, programer igara i nastavnik. Koji je motiv imao

Amerika

26.april 2026. M. L. J.

Donald Tramp: Čovek koji je izbegao smrt četiri puta

Donald Tramp je ranjen je 2024, tokom predizbornog mitinga u Pensilvaniji, ali je za nekoliko godina čak četiri puta izbegao ubistvo od kako je u političkom životu Amerike

Žrtve masovnog ubistva u Osnovnoj školi Vladislav RIbnikar

Zločini

26.april 2026. Ričard Konor/DW

Kako nastaje masovni ubica u školi

Kako se postaje masovni ubica? Ubice često imaju istorijat frustracija i niz propuštenih prilika da se neko umeša pre nego što bude prekasno, kažu stručnjaci

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure