img
Loader
Beograd, -4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In memoriam

Fethulah Gulen (1941-2024): Moćni imam mekog srca

21. oktobar 2024, 09:45 S.Z.
Foto: Chris Post/AP
Imam Fetulah Gulen
Copied

Fetulah Gulen je izgradio uticajan islamski pokret u Turskoj i izvan nje. Poslednjih godina života suočavao se sa optužbama da je 2016. godine orkestrirao pokušaj državnog udara protiv nekadašnjeg saveznika Redžepa Tajipa Erdogana

Turski muslimanski propovednik Fethulah Gulen, za koga Ankara tvrdi da je organizovao neuspeli državni udar 2016. godine, preminuo je u Sjedinjenim Američkim Državama u 83. godini, objavili su u ponedeljak turski mediji.

Gulen je izgradio uticajan islamski pokret u Turskoj i izvan nje, ali je poslednje godine života proveo suočen sa optužbama da je orkestrirao pokušaj državnog udara protiv turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana.

Herkul, veb stranica koja objavljuje Gulenova predavanja, objavila je na svom X nalogu da je Gulen umro u nedelju uveče u bolnici gde je bio na lečenju.

Ko je bio Fetulah Gulen?

Rođen na severoistoku Turske u svešteničkoj porodici, Gulen vrlo rano postaje imam. Sa svega osamnaest godina počinje da drži propovedi, sa 28 je već u Izmiru najmlađi imam u Turskoj. Među vernicima stiče veliku podršku, a njegove propovedi u džamiji u tom gradu bivaju najposećenije. Razvija svoju islamsku ideologiju, u kojoj propoveda i kapitalističke vrednosti i tehnološku revoluciju. Shvata da u većinski sekularnoj Turskoj, u kojoj je vojska čuvar ideja oca turske nacije Mustafe Kemala Ataturka, sve polazi od obrazovanja. Međutim, da bi obrazovanje bilo kvalitetno, mora i da košta. A kako je prilično skupo, mogu da ga plate oni koji imaju novca, bar za početak.

I tako nastaje začetak Gulenove ideologije, zasnovane na umerenim osnovama islamske vere. Najbolje je opisuje u svojoj knjizi “Ljubav i tolerancija”. Na neki način, deluje i ekumenistički, zalažući se za dijalog i razumevanje među svetskim religijama.

Hizmet nije nikakva organizacija u formalno pravnom smislu. Niti postoji u nekakvim državnim registrima, niti ima svoje registrovano rukovodstvo i sve ono što zakoni propisuju da bi takve organizacije morale da imaju.

Međutim, Hizmet i te kako postoji, prisutan je u mnogim delovima turskog života i funkcioniše na jedinstven način, uvezujući veru, biznis, obrazovanje, zdravstvo i humanitarni rad. Na to se naravno nadovezuju i mediji, koji šire tradicionalnu islamsku kulturu i vrednosti, postepeno potiskujući dominantni sekularizam turskog društva. Za Hizmet bi se najpribližnije moglo reći da je ideologija organizovana kao specifična decentralizovana organizacija, sveprisutna i u državi i u delovima društva koje je Gulen uvezao.

Uspon i pad gulenista u Turskoj

Gulen je u Redžepu Tajipu Erdoganu prepoznao političara koji može pomoći širenje njegovih ideja i uticaja. Tako je Gulen pomogao Erdoganu da dođe na vlast 2002. godine, a Erdogan je vraćao usluge Gulenu, dovodeći guleniste na najznačajnija mesta u državi i biznisu pod kontrolom države. S vremenom su pripadnici Hizmeta zaposeli i važna mesta u vojsci i počeli da potiskuju generale odane Ataturkovom učenju.

Gulen i Erdogan su duvali u istu tikvu sve do sredine 2013. godine. Krajem maja i početkom juna diže se građanski bunt protiv sve totalitarnije Erdoganove vlasti, isprovociran rušenjem parka Gezi, koji se nalazi tik pored centralnog istanbulskog trga Taksim.

Mirni protest prerasta u žestoke okršaje sa policijom, u kojima se i potpisniku ovih redova, dok je obavljao svoj novinarski posao, nakon dužeg vremena suzavac vratio u krvotok.

Gulen ustaje protiv Erdoganovog nasilja nad demonstrantima i daje im podršku. To izaziva šok u javnosti, jer proteste organizuju građani verni Ataturkovom sekularnom organizovanju države, dok su Erdogan i Gulen dotadašnji savez zasnovali pre svega na islamu.

Nedugo zatim bliski Erdoganovi saradnici, među kojima i njegov sin Bilal, bivaju optuženi za korupciju, a Erdogan te optužbe stavlja na dušu Gulenu i Hizmetu, tako da krajem 2013. dolazi i do njihovog definitivnog razlaza.

Gulen ostatak života proveo u SAD

Erdogan  je Gulena smatrao odgovornim za pokušaj državnog udara 2016. u kojem su odmetnuti vojnici podigli ratne avione i helikoptere, te pokrenuli tenkove.

Oko 250 ljudi ubijeno je u pokušaju preuzimanja vlasti.

Svi koji su protiv vlasti u Turskoj proglašavaju se za pripadnike Gulenovog Hizmeta, organizacije koju Erdogan proglašava za terorističku, i počinje da čisti državne službe od ljudi koji podržavaju Gulena i njegovu ideologiju, i onih za koje Erdogan kaže da je podržavaju.

Gulen je od 1999. godine živeo u samonametnutom egzilu u Sjedinjenim Američkim Državama, u Pensilvaniji.

Izvor: Arhiva Vremena

Tagovi:

Erdogan Fetulah Gulen Turska
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Reza Pahlavi, sin svrgnutog iranskog šaha Mohameda Reze Pahlavija

Iran

12.januar 2026. Metju Vard Agius (DW)

Reza Pahlavi i njegove šanse u Iranu

Nakon gotovo pola veka u egzilu sin poslednjeg iranskog šaha, Reza Pahlavi i njegova porodica, i dalje uživaju podršku delova iranske dijaspore

Žene sa zastavama Venecuele

Venecuela

12.januar 2026. Ane Demer (DW)

Koja žena će vladati Venecuelom?

Nikolasa Madura na čelu Venecuele po svemu sudeći naslediće ili Delsi Rodrigez ili Marija Korina Mačado

Vlasnici bara Žak Moreti i njegova supruga Džesika u pratnji advokata dolaze na saslušanje.

Tragedija u Kran-Montani

12.januar 2026. B. B.

Sporedna vrata bila zaključana: Vlasniku švajcarskog bara 30 dana pritvora

Vlasniku bara u Kran-Montani u kome je u novogodišnjoj noći u požaru stradalo 40 ljudi određen je pritvor do 30 dana

Ajnhorn, Vučićev savetnik iz Izraela, biće ispitan u Beogradu

Izrael

12.januar 2026. I.M.

Bivši savetnik Netanjahua i Vučića proglašen kriminalcem u bekstvu

Policija u Izraelu je izdala nalog za hapšenje nekadašnjeg Vučićevog savetnika Srulika Ajnhorna, osumnjičenog u aferi „Katargejt".

65. mehanizovana brigada ukrajinske vojske

Rusko-ukrajinski sukob

12.januar 2026. Anhal Vohra / DW

Pariz i London najavljuju mirovne trupe u Ukrajini: Evropa bez američke podrške?

Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo prvi put su zvanično potvrdili planove za raspoređivanje mirovnih snaga u Ukrajini po okončanju rata. Ipak, bez angažovanja američkih vojnih kapaciteta, stručnjaci upozoravaju da bi evropski kontingent mogao biti nedovoljno efikasan u slučaju ruskog napada

Komentar
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure