
Bliski istok
Propast primirja: Novi napadi Izraela na pojas Gaze
Posle nepuna dva meseca primirja u pojasu Gaze, Izrael ponovo napada. UN povlači deo osoblja. Izraelska vojska raketirala je i položaje Hezbolaha u Libanu
Fetulah Gulen je izgradio uticajan islamski pokret u Turskoj i izvan nje. Poslednjih godina života suočavao se sa optužbama da je 2016. godine orkestrirao pokušaj državnog udara protiv nekadašnjeg saveznika Redžepa Tajipa Erdogana
Turski muslimanski propovednik Fethulah Gulen, za koga Ankara tvrdi da je organizovao neuspeli državni udar 2016. godine, preminuo je u Sjedinjenim Američkim Državama u 83. godini, objavili su u ponedeljak turski mediji.
Gulen je izgradio uticajan islamski pokret u Turskoj i izvan nje, ali je poslednje godine života proveo suočen sa optužbama da je orkestrirao pokušaj državnog udara protiv turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana.
Herkul, veb stranica koja objavljuje Gulenova predavanja, objavila je na svom X nalogu da je Gulen umro u nedelju uveče u bolnici gde je bio na lečenju.
Ko je bio Fetulah Gulen?
Rođen na severoistoku Turske u svešteničkoj porodici, Gulen vrlo rano postaje imam. Sa svega osamnaest godina počinje da drži propovedi, sa 28 je već u Izmiru najmlađi imam u Turskoj. Među vernicima stiče veliku podršku, a njegove propovedi u džamiji u tom gradu bivaju najposećenije. Razvija svoju islamsku ideologiju, u kojoj propoveda i kapitalističke vrednosti i tehnološku revoluciju. Shvata da u većinski sekularnoj Turskoj, u kojoj je vojska čuvar ideja oca turske nacije Mustafe Kemala Ataturka, sve polazi od obrazovanja. Međutim, da bi obrazovanje bilo kvalitetno, mora i da košta. A kako je prilično skupo, mogu da ga plate oni koji imaju novca, bar za početak.
I tako nastaje začetak Gulenove ideologije, zasnovane na umerenim osnovama islamske vere. Najbolje je opisuje u svojoj knjizi “Ljubav i tolerancija”. Na neki način, deluje i ekumenistički, zalažući se za dijalog i razumevanje među svetskim religijama.
Hizmet nije nikakva organizacija u formalno pravnom smislu. Niti postoji u nekakvim državnim registrima, niti ima svoje registrovano rukovodstvo i sve ono što zakoni propisuju da bi takve organizacije morale da imaju.
Međutim, Hizmet i te kako postoji, prisutan je u mnogim delovima turskog života i funkcioniše na jedinstven način, uvezujući veru, biznis, obrazovanje, zdravstvo i humanitarni rad. Na to se naravno nadovezuju i mediji, koji šire tradicionalnu islamsku kulturu i vrednosti, postepeno potiskujući dominantni sekularizam turskog društva. Za Hizmet bi se najpribližnije moglo reći da je ideologija organizovana kao specifična decentralizovana organizacija, sveprisutna i u državi i u delovima društva koje je Gulen uvezao.
Uspon i pad gulenista u Turskoj
Gulen je u Redžepu Tajipu Erdoganu prepoznao političara koji može pomoći širenje njegovih ideja i uticaja. Tako je Gulen pomogao Erdoganu da dođe na vlast 2002. godine, a Erdogan je vraćao usluge Gulenu, dovodeći guleniste na najznačajnija mesta u državi i biznisu pod kontrolom države. S vremenom su pripadnici Hizmeta zaposeli i važna mesta u vojsci i počeli da potiskuju generale odane Ataturkovom učenju.
Gulen i Erdogan su duvali u istu tikvu sve do sredine 2013. godine. Krajem maja i početkom juna diže se građanski bunt protiv sve totalitarnije Erdoganove vlasti, isprovociran rušenjem parka Gezi, koji se nalazi tik pored centralnog istanbulskog trga Taksim.
Mirni protest prerasta u žestoke okršaje sa policijom, u kojima se i potpisniku ovih redova, dok je obavljao svoj novinarski posao, nakon dužeg vremena suzavac vratio u krvotok.
Gulen ustaje protiv Erdoganovog nasilja nad demonstrantima i daje im podršku. To izaziva šok u javnosti, jer proteste organizuju građani verni Ataturkovom sekularnom organizovanju države, dok su Erdogan i Gulen dotadašnji savez zasnovali pre svega na islamu.
Nedugo zatim bliski Erdoganovi saradnici, među kojima i njegov sin Bilal, bivaju optuženi za korupciju, a Erdogan te optužbe stavlja na dušu Gulenu i Hizmetu, tako da krajem 2013. dolazi i do njihovog definitivnog razlaza.
Gulen ostatak života proveo u SAD
Erdogan je Gulena smatrao odgovornim za pokušaj državnog udara 2016. u kojem su odmetnuti vojnici podigli ratne avione i helikoptere, te pokrenuli tenkove.
Oko 250 ljudi ubijeno je u pokušaju preuzimanja vlasti.
Svi koji su protiv vlasti u Turskoj proglašavaju se za pripadnike Gulenovog Hizmeta, organizacije koju Erdogan proglašava za terorističku, i počinje da čisti državne službe od ljudi koji podržavaju Gulena i njegovu ideologiju, i onih za koje Erdogan kaže da je podržavaju.
Gulen je od 1999. godine živeo u samonametnutom egzilu u Sjedinjenim Američkim Državama, u Pensilvaniji.
Izvor: Arhiva Vremena
Posle nepuna dva meseca primirja u pojasu Gaze, Izrael ponovo napada. UN povlači deo osoblja. Izraelska vojska raketirala je i položaje Hezbolaha u Libanu
Više od 1.100 ljudi uhapšeno je od početka protesta u Turskoj zbog privođenja gradonačelnika Istanbula Ekrema Imamoglua. Iz Nemačke stižu oštre kritike,
U Rijadu je 24. marta uveče završen dvanaestočasovni sastanak američke i ruske delegacije o uslovima za okončanje rata u Ukrajini
Ekrem Imamoglu je bio jedini kandidat Republikanske narodne partije, a izabran je na stranačkom skupu koji je održan u nedelju
Iako nema konačnog sporazuma, razgovori između SAD-a i Rusije u Saudijskoj Arabiji otvaraju mogućnost za prekid vatre i obnovu Crnomorske inicijative. Ukrajina čeka rezultate pregovora Vašingtona i Moskve i najavljuje dalji dijalog sa Sjedinjenim Državama
Beograd, 15. mart 2025: Najveći protestni skup u istoriji Srbije
“15. za 15” Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve