img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Severna Makedonija

Feminiziranje politike i prst u oko susedu – Novoizabrana predsednica položila zakletvu

12. maj 2024, 16:27 M.P. / Kathimerini / FoNet
Foto: FoNet/AP/Boris Grdanoski
Nova predsednica Severne Makedonije Gordana Siljanovska Davkova već je na naslovnicama grčkih medija.
Copied

Novoizabrana predsednica Severne Makedonije Gordana Siljanovska Davkova pri polaganju zakletve izgovorila je samo Makedonija umesto punog naziva države na čije čelo je stupila, te je pokrenula lavinu naizgled ugašenog vulkana

Novoizabrana predsednica Severne Makedonije Gordana Siljanovska Davkova položila je danas u parlamentu svečanu zakletvu, čime je preuzela dužnost, a u govoru je istakla važnost jedinstva i ženskog principa, poručivši i da će biti predsednica i levice i desnice, ali je i pokrenula stare, naizgled rešene komšijske probleme.

Prilikom polaganja zakletve, ponavljajući reči za predsednikom Sobranja Jovanom Mitreskim, koji je koristio ustavni naziv države Republika Severna Makedonija, Siljanovska-Davkova je koristila samo naziv Makedonija.

Time se tek izabrana prva žena Severne Makedonije našla na naslovnicama grčkih medija, otvorivši „stare rane”, a ambasadorka Grčke u toj zemlji Sofija Filipidu u znak protesta napustila je skupštinsku salu.

Biće problema

Odmah nakon diplomatskog incidenta grčko Ministarstvo spoljnih poslova izdalo je saopštenje u kome konstatuje da se „krši Prespanski sporazum”, naglašavajući da je „dalji napredak u njegegovom bilateralnom odnosu sa Severnom Makedonijom, kao i njen evropski kurs zavise od pune primene Prespanskog sporazuma i pre svega od upotrebe ustavnog imena zemlje“.

Premijer Grčke Kirioakos Micotakis još juče je napomenuo da se pribojava šta će se čuti posle izbora, kao i da bi moglo biti novih problema u odnosima dveju zemalja.

„Sa zabrinutošću gledam neke od izjava funkcionera VMRO i sačekaću zvaničan stav v.d.premijera da vidim kako će se odnositi na ime svoje zemlje. Ja se lično nisam slagao sa Prespanskim sporazumom. Ali prihvatio sam sporazum u kontekstu kontinuiteta države i priznao da, uprkos svom neslaganju, moram da ga poštujem. Isti zahtevi sada postoje i za rukovodstvo Severne Makedonije. Želim da se nadam da se ono što se čulo pre izbora neće čuti posle izbora. Ako se to desi, imaćemo problema“, rekao je premijer.

Istorija „Države Skoplje“

Nakon Prvog balkanskog rata kada je ovo poluostrvo oslobođeno od poslednjih uporišta Osmanlija, usledio je Drugi Balkanski rat usled nezadovoljstva Bugarske podelom geografskog područja Makedonije. Tada je ova celina podeljena između Srbije, Grčke i Bugarske.

Predeo nekada poznat kao Stara Srbija ili Vardarska Makedonije posle Drugog svetskog rata i osnivanja SFRJ postala je zasebna celina unutar Jugoslavije, što tada nikome nije smetalo.

Stvar je eskalirala nakon raspada Jugoslavije i osamostaljenja takozvane Republike Makedonije, kada je Grčka odbila da prizna novu državu pod njenim ustavnim imenom i izdejstvovala da ona u UN i sve međunarodne organizacije bude primljena pod privremenim i prilično ponižavajućim imenom „Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija“ , te je u startu blokirala pristup „Republici Skoplje“ prema Evropskoj uniji i NATO-u.

Dogovorom, koji je sklopljen 17. juna 2018. godine u Prespi, rešen je spor o imenu koji je započeo po osamostaljenju Makedonije i njenog prijema u Ujedinjene nacije 1993. godine. Tada je stavljena i tačka da dodatne procedure na graničnim prelazima Grčke, kao što je bilo prekrivanje znaka „MKD“ na tablicama, popunjavanje posebnih formulara usled neprihvatanja pasoša zbog naziva države koji na koricama piše i slično.

Ipak, mnogi građani Grčke, pogotovo njenog severnog područja koje se zove Makedonija, a čiji je glavni grad Solun, i dalje čitavu državu nazivaju „Skoplje“.

Potpisivanje Prespanskog sporazuma promenilo je i naziv auto-puta koji prolazi kroz Severnu Makedoniju iz Aleksandar Makedonski u Prijateljstvo, ali ne i naziv aerodroma u  glavnom gradu, čiji centar i dalje krasi spomenik grčkog vladara.

I leva i desna strana

Predsednička kandidatkinja dosad opozicione VMRO-DPMNE, Gordana Silijanovska-Davkova rekla je da će opravdati poverenje više od 500.000 birača a ne zbog odgovornosti ili duga prema stranci ili politici.

Ona je obećala da će biti predsednica i leve i desne strane u parlamentu i svih građana, te da neće praviti razliku po bilo kojem osnovu.

„Vreme je za jedinstvo. Jedini može značiti i žensku filozofiju, žensku autentičnost. Kao žene, znamo kako da brinemo ne samo o sebi, već pre svega o svima ostalima“, rekla je ona.

Feminiziranje politike

Prema njenim rečima, žene su na pozicijama na kojima se ceni stručnost i stručnost, ali nažalost nisu u politici, pa do sada nije bilo predsednice vlade, predsednice države, predsednice parlamenta.

„Patrijarhat je i dalje živ na Zapadnom Balkanu. Jake žene mogu rešiti probleme na drugačiji način. Ja čvrsto verujem u to“, rekla je ona, dodajući da iza svih uspešnih žena stoje „divni muškarci, poput njenog supruga.

Naglasila je da su u njenom timu bili Albanci, Turci, Romi, Srbi, Vlasi, te da će takav biti i njen kabinet, ali je kao prvi i osnovni kriterijum izbora saradnika naglasila stručnost, a zatim pripadnost.

„Ne samo da moramo feminizirati politiku, već i pomoći muškarcima da shvate da ne smemo odustati. Treba da pratimo ritam prirode, ona je savršeni stvaralac. Ne znam tačan odnos muškaraca i žena u skupštinskom sazivu, ali želim da od tih 42 odsto napravimo korak napred. Bilo je ovde divnih trenutaka, bilo je i okršaja. Ali mi žene ovde i u poslaničkom klubu i kada smo izašle napolje, uspele smo da predstavimo Makedoniju kao pametnu, jaku, dostojanstvenu ženu“, rekla je Siljanovska-Davkova, pominjući i da su država, politika, demokratija i Makedonija u ženskom rodu.

 

Tagovi:

feminizam Gordana Siljanovska Davkova Grčka Severna Makedonija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Iran

23.jun 2025. B. B.

Iran ispalio rakete prema američkim bazama u Kataru i Iraku

Iran je, kao odgovor na američko bombardovanje nuklearnih postrojenja, lansirao rakete na američke baze u Iraku i Kataru

Plastika

23.jun 2025. Anđelko Šubić (DW)

Čepovi pričvršćeni na flaše svima idu na živce

Plastične flaše sada imaju pričvršćeni čep – tako je smislila Evropska unija. Taj čep mnogo nervira potrošače, a i nema baš dokaza da je problem ikad postojao…

Bombarovanje Irana

23.jun 2025. Marija L. Janković

Iran: Da li je nuklearni pogon zaista uništen

Iako Donald Tramp tvrdi da je SAD uništio tri nuklearna postrojenja u Iranu, stručnjaci upozoravaju da ne postoje čvrsti dokazi za to. Izostala je i odluka američkog Kongresa ili rezolucija UN-a o napadu

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. S.Ć.

SAD: Operacija „Ponoćni čekić“ postigla cilj

Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen

Oružje

22.jun 2025. Zoran Arbutina/DW

Pet činjenica o američkoj superbombi GBU-57

Američka GBU-57 smatra se najjačom bombom za probijanje bunkera na svetu. Jedino ona može da uništi zaštićena iranska nuklearna postrojenja. Sada je američki predsednik Tramp izdao naredbu za napad

Komentar

Komentar

Osnivanje ANS-a: Medijski ćacilend

Zaposleni u prorežimskim propagandnim glasilima osnovali su svoje udruženje – Asocijaciju novinara Srbije, još jednu tvorevinu paralelnog kosmosa odlazećeg režima

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure