
Hrvatska
Nekadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader pušten na slobodu
Odlukom Županijskog suda, nekadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader, koji kaznu izdržava u zatvoru u Lipovici, pušten je na uslovnu slobodu
Ruski Zakon o stranim agentima „stigmatizuje i obmanjuje” i krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, presudio je Evropski sud za ljudska prava
Evropski sud za ljudska prava presudio je da ruski zakon o „stranim agentima“ krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Zakon je „proizvoljan“ i može da se primenjuje na „prekomerno širok i nepredvidiv način“, stoji u obrazloženju, a prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).
Sudu se obratilo 107 organizacija za ljudska prava, predstavnika ruskog civilnog društva i medija, uključujući i Ruski servis Radija Slobodna Evropa (RFE/RL), kao i organizaciju Memorial.
U utorak, 22. oktobra, sud je presudio da je zakon nametnuo „stroge restrikcije“ na aktivnosti tužilaca i utvrdio da njihovo označavanje „stranim agenatima“ predstavlja „uznemiravanje.“
Dodatno je ukazao i da zakon „stigmatizuje, obmanjuje i primenjuje se na previše opsežan i nepredvidiv način“ i smatra da je cilj zakona da „kazni i zastraši, a ne da odgovori na navodnu potrebu za transparentnošću ili legitimnim imperativom nacionalne bezbednosti“.
Tim zakonom fizičkim licima koja su podnela tužbu, povređene slobode izražavanja, udruživanja i prava na poštovanje privatnog i porodičnog života, zaključio je sud.
Šta predstavlja „strani agent“
Ruski zakon, uveden 2012. i proširen 2022. godine, zahteva od organizacija koje primaju strana sredstva da se registruju kao „strani agenti“, čije su posledice inspekcije, drakonske kazne i ograničenja aktivnosti, piše RSE.
Sud je naveo da javno mnjenje u Rusiji povezuje termin „strani agent“ sa „izdajnicima“ i „špijunima“, stigmatizujući one koji su tako označeni.
Pozvivajući se na „očigledno nesrazmerne sankcije, uključujući proizvoljne novčane kazne ili čak raspuštanje“ organizacija smatrajući da „takva ograničenja imaju zastrašujući efekat na javni diskurs i građanski angažman“.
Time se „stvara atmosfera sumnje i nepoverenja prema nezavisnim glasovima i potkopavaju sami temelji demokratskog društva“, navodi Sud.
Kazne i na više od 16 miliona evra
Ruski servis RFE/RL kažnjen je sa više od 16 miliona evra zbog nepoštovanja zahteva za označavanje „stanim agnetom“.
Ruske vlasti su pojačale sprovođenje zakona, zamrznuvši bankovne račune i blokirajući web stranice Ruskog servisa RFE/RL nakon što je Rusija započela punu invaziju na Ukrajinu 2022. godine.
Evropski sud je naložio Rusiji da plati Rusom servisu RFE/RL 60.000 evra kao nadoknadu troškova i 950.000 evra na ime odštete.
Predsednik RFE Stiven Kapus pozdravio je odluku suda.
„Novinarstvo nije zločin, i zadovoljavajuće je videti da Evropski sud za ljudska prava to priznaje kao pitanje međunarodnog prava“, naveo je on u saopštenju. „Kao što je Evropski sud utvrdio u svojoj današnjoj presudi, moskovske zakone o ‘stranom agentu’ je drsko osmislila vlada da kriminalizuje slobodu govora i spreči nezavisne novinare da rade svoj posao“.
Rusi „zaslužuju pristup istinitim informacijama o svojoj zemlji“, dodao je Kapus.
Da li je Rusija obavezna da poštuje odluke Evropskog suda?
Sud je takođe kritikovao raspuštanje istaknutih organizacija kao što su Memorial i Pokret za ljudska prava pod izgovorom kršenja propisa o „stranim agentima.“ Ovi zakoni su ograničili ne samo njihove javne aktivnosti, već i učešće u izbornom procesu i pristup državnoj podršci. piše RSE.
I pored isključenja iz Saveta Evrope 2022. godine nakon početka invazije Moskve na Ukrajinu, Rusija je još uvek obavezna da poštuje odluke Evropskog suda u slučajevima koji su se dogodili pre njenog isključenja.
Međutim, Moskva je donela zakone koji sprečavaju sprovođenje odluka Evropskog suda izdatih nakon njenog isključenja, dodatno komplikujući uticaj ove presude.
RFE/RL saopštava da će nastaviti svoj rad uprkos ruskoj represiji. Biro u Moskvi je zatvoren 2022. godine, a mnogi novinari su označeni kao „strani agenti.“
U 2023. godini, moskovski sud je proglasio bankrot Ruskog servisa RFE/RL, ali organizacija i dalje pruža vesti milionima ruskih građana iz inostranstva, održavajući svoju uređivačku nezavisnost uz finansijsku podršku američkog Kongresa.
Pitanje u Srbiji
Sredinom ove godine raspravljalo se i pitanje da li je moguće da ovakav zakon stigne i do Srbije jer se u jednom trenutku pojavio i na Skupštini Republike Srpske, ali je to povučeno.
Ovim zakonom su kao „agenti stranog uticaja“ definisane neprofitne organizacije koje pomažu strani subjekti, a koje se bave političkim delovanjem ili političkim aktivnostima, uticajem na javno mnjenje, kao i one koje „narušavaju integritet i Ustav Republike Srpske“.
Politički analitičar Dragomir Anđelković je ranije za „Vreme“ rekao da oko ovakvih predloga zakona postoji mnogo mistifikacija i marketinških zloupotreba jer sam naziv „strani agenti“ nije dovoljno jasan.
Dakle, naglašava Anđelković, nije problem u takvim rešenjima koja nameću transparentnost primanja novca iz inostranstva i vrlo jasno definisanje za šta se on prima već je problem zloupotreba vlasti.
Izvor: RSE
Odlukom Županijskog suda, nekadašnji hrvatski premijer Ivo Sanader, koji kaznu izdržava u zatvoru u Lipovici, pušten je na uslovnu slobodu
U trenutku kada u Americi nema ozbiljnog odgovora opozicije, Bela kuća se našla na udaru onih koji su aktuelnog predsednika doveli na vlast i traže objavljivanje čitavog dosijea Džefrija Epstina, osramoćenog milijardera
Iako civilno društvo u Srbiji već ima značajnu ulogu u razotkrivanju manipulativnih praksi, potreban je sistemski pristup koji uključuje snažniju institucionalnu podršku, unapređenje zakonskih okvira i širu edukaciju javnosti o mehanizmima prepoznavanja i prijavljivanja obmanjujućih podataka
U životopisu tog unuka industrijalca, pionira ruskog Dalekog istoka, unuka koji je izneverio očekivanja pa postao brodvejska i holivudska ikona, istorijske drame jedne revolucije, izbeglištva, dalekoistočnog azijskog ritma Budenbrokovih dramatično se prepliću sa umetničkim dostignućima i opsenama zvezdane prašine
U Nemačkoj je vožnja bez karte krivično delo pa hiljade ljudi završava na robiji jer nemaju da plate kaznu. Tu na scenu stupa Fond slobode
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve