img
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Strazbur

Evropski sud: Ruski zakon o „stranim agentima“ krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima

23. oktobar 2024, 09:58 M.S.
Evropski sud za ljudska prava Foto: AP Photo/Jean-Francois Badias
Evropski sud za ljudska prava
Copied

Ruski Zakon o stranim agentima „stigmatizuje i obmanjuje” i krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, presudio je Evropski sud za ljudska prava

Evropski sud za ljudska prava presudio je da ruski zakon o „stranim agentima“ krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Zakon je „proizvoljan“ i može da se primenjuje na „prekomerno širok i nepredvidiv način“, stoji u obrazloženju, a prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

Sudu se obratilo 107 organizacija za ljudska prava, predstavnika ruskog civilnog društva i medija, uključujući i Ruski servis Radija Slobodna Evropa (RFE/RL), kao i organizaciju Memorial.

U utorak, 22. oktobra, sud je presudio da je zakon nametnuo „stroge restrikcije“ na aktivnosti tužilaca i utvrdio da njihovo označavanje „stranim agenatima“ predstavlja „uznemiravanje.“

Dodatno je ukazao i da zakon „stigmatizuje, obmanjuje i primenjuje se na previše opsežan i nepredvidiv način“ i smatra da je cilj zakona da „kazni i zastraši, a ne da odgovori na navodnu potrebu za transparentnošću ili legitimnim imperativom nacionalne bezbednosti“.

Tim zakonom fizičkim licima koja su podnela tužbu, povređene slobode izražavanja, udruživanja i prava na poštovanje privatnog i porodičnog života, zaključio je sud.

Šta predstavlja „strani agent“

Ruski zakon, uveden 2012. i proširen 2022. godine, zahteva od organizacija koje primaju strana sredstva da se registruju kao „strani agenti“, čije su posledice inspekcije, drakonske kazne i ograničenja aktivnosti, piše RSE.

Sud je naveo da javno mnjenje u Rusiji povezuje termin „strani agent“ sa „izdajnicima“ i „špijunima“, stigmatizujući one koji su tako označeni.

Pozvivajući se na „očigledno nesrazmerne sankcije, uključujući proizvoljne novčane kazne ili čak raspuštanje“ organizacija smatrajući da „takva ograničenja imaju zastrašujući efekat na javni diskurs i građanski angažman“.

Time se „stvara atmosfera sumnje i nepoverenja prema nezavisnim glasovima i potkopavaju sami temelji demokratskog društva“, navodi Sud.

Kazne i na više od 16 miliona evra

Ruski servis RFE/RL kažnjen je sa više od 16 miliona evra zbog nepoštovanja zahteva za označavanje „stanim agnetom“.

Ruske vlasti su pojačale sprovođenje zakona, zamrznuvši bankovne račune i blokirajući web stranice Ruskog servisa RFE/RL nakon što je Rusija započela punu invaziju na Ukrajinu 2022. godine.

Evropski sud je naložio Rusiji da plati Rusom servisu RFE/RL 60.000 evra kao nadoknadu troškova i 950.000 evra na ime odštete.

Predsednik RFE Stiven Kapus pozdravio je odluku suda.

„Novinarstvo nije zločin, i zadovoljavajuće je videti da Evropski sud za ljudska prava to priznaje kao pitanje međunarodnog prava“, naveo je on u saopštenju. „Kao što je Evropski sud utvrdio u svojoj današnjoj presudi, moskovske zakone o ‘stranom agentu’ je drsko osmislila vlada da kriminalizuje slobodu govora i spreči nezavisne novinare da rade svoj posao“.

Rusi „zaslužuju pristup istinitim informacijama o svojoj zemlji“, dodao je Kapus.

Da li je Rusija obavezna da poštuje odluke Evropskog suda?

Sud je takođe kritikovao raspuštanje istaknutih organizacija kao što su Memorial i Pokret za ljudska prava pod izgovorom kršenja propisa o „stranim agentima.“ Ovi zakoni su ograničili ne samo njihove javne aktivnosti, već i učešće u izbornom procesu i pristup državnoj podršci. piše RSE.

I pored isključenja iz Saveta Evrope 2022. godine nakon početka invazije Moskve na Ukrajinu, Rusija je još uvek obavezna da poštuje odluke Evropskog suda u slučajevima koji su se dogodili pre njenog isključenja.

Međutim, Moskva je donela zakone koji sprečavaju sprovođenje odluka Evropskog suda izdatih nakon njenog isključenja, dodatno komplikujući uticaj ove presude.

RFE/RL saopštava da će nastaviti svoj rad uprkos ruskoj represiji. Biro u Moskvi je zatvoren 2022. godine, a mnogi novinari su označeni kao „strani agenti.“

U 2023. godini, moskovski sud je proglasio bankrot Ruskog servisa RFE/RL, ali organizacija i dalje pruža vesti milionima ruskih građana iz inostranstva, održavajući svoju uređivačku nezavisnost uz finansijsku podršku američkog Kongresa.

Pitanje u Srbiji

Sredinom ove godine raspravljalo se i pitanje da li je moguće da ovakav zakon stigne i do Srbije jer se u jednom trenutku pojavio i na Skupštini Republike Srpske, ali je to povučeno.

Ovim zakonom su kao „agenti stranog uticaja“ definisane neprofitne organizacije koje pomažu strani subjekti, a koje se bave političkim delovanjem ili političkim aktivnostima, uticajem na javno mnjenje, kao i one koje „narušavaju integritet i Ustav Republike Srpske“.

Politički analitičar Dragomir Anđelković je ranije za „Vreme“ rekao da oko ovakvih predloga zakona postoji mnogo mistifikacija i marketinških zloupotreba jer sam naziv „strani agenti“ nije dovoljno jasan.

Dakle, naglašava Anđelković, nije problem u takvim rešenjima koja nameću transparentnost primanja novca iz inostranstva i vrlo jasno definisanje za šta se on prima već je problem zloupotreba vlasti.

Izvor: RSE

Tagovi:

Evropski sud za ljudska prava Zakon o stranim agentima Rusija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Drugi napad na američku bazu u Bahreinu

Iranska Revolucionarna garda je gađala američki radarski sistem u vazduhoplovnoj bazi u Bahreinu, što je drugi napad u poslednja tri dana

Svet

15.novembar 2026. S. Ć.

Studentkinja iz Srbije na protestu u Pragu: Srbija je dokaz da je promena moguća

Oko 400.000 Čeha protestuje u znak podrške javnom servisu. "Studenti u Srbiji su pobedili, došao je red na vas", poručila im je studentkinja Natalija Petrović

Energetika

15.novembar 2026. M. L. J.

Nafta pojeftinjuje prvi put od početka rata

Kako je moguće da nafta pojeftinjuje, ali da benzin ostaje skup?

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Deo Orbanovog novca bio zakopan u šumi: U Mađarskoj zaplenjeno oko 19,5 miliona dolara

Oko 17,5 miliona evra skrivene gotovine pronađeno je tokom pretresa u Budimpešti i još tri mađarske županije. Istraga se vodi protiv bivšeg ministra za nacionalni razvoj Mikloša Šestaka, osumnjičenog za primanje mita i nezakonitih provizija

Prizemljenje

Svet

14.novembar 2026. I. M.

Prizemljivanje hiljada aviona širom SAD: Šta se za sada zna

Kvar komunikacione opreme doveo je do nacionalnog prekida aviosaobraćaja kakav nije zabeležen od neposredno posle terorističkih napada 11. septembra 2001. godine.

Komentar
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure