img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Strazbur

Evropski sud: Ruski zakon o „stranim agentima“ krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima

23. октобар 2024, 09:58 M.S.
Evropski sud za ljudska prava Foto: AP Photo/Jean-Francois Badias
Evropski sud za ljudska prava
Copied

Ruski Zakon o stranim agentima „stigmatizuje i obmanjuje” i krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, presudio je Evropski sud za ljudska prava

Evropski sud za ljudska prava presudio je da ruski zakon o „stranim agentima“ krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Zakon je „proizvoljan“ i može da se primenjuje na „prekomerno širok i nepredvidiv način“, stoji u obrazloženju, a prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

Sudu se obratilo 107 organizacija za ljudska prava, predstavnika ruskog civilnog društva i medija, uključujući i Ruski servis Radija Slobodna Evropa (RFE/RL), kao i organizaciju Memorial.

U utorak, 22. oktobra, sud je presudio da je zakon nametnuo „stroge restrikcije“ na aktivnosti tužilaca i utvrdio da njihovo označavanje „stranim agenatima“ predstavlja „uznemiravanje.“

Dodatno je ukazao i da zakon „stigmatizuje, obmanjuje i primenjuje se na previše opsežan i nepredvidiv način“ i smatra da je cilj zakona da „kazni i zastraši, a ne da odgovori na navodnu potrebu za transparentnošću ili legitimnim imperativom nacionalne bezbednosti“.

Tim zakonom fizičkim licima koja su podnela tužbu, povređene slobode izražavanja, udruživanja i prava na poštovanje privatnog i porodičnog života, zaključio je sud.

Šta predstavlja „strani agent“

Ruski zakon, uveden 2012. i proširen 2022. godine, zahteva od organizacija koje primaju strana sredstva da se registruju kao „strani agenti“, čije su posledice inspekcije, drakonske kazne i ograničenja aktivnosti, piše RSE.

Sud je naveo da javno mnjenje u Rusiji povezuje termin „strani agent“ sa „izdajnicima“ i „špijunima“, stigmatizujući one koji su tako označeni.

Pozvivajući se na „očigledno nesrazmerne sankcije, uključujući proizvoljne novčane kazne ili čak raspuštanje“ organizacija smatrajući da „takva ograničenja imaju zastrašujući efekat na javni diskurs i građanski angažman“.

Time se „stvara atmosfera sumnje i nepoverenja prema nezavisnim glasovima i potkopavaju sami temelji demokratskog društva“, navodi Sud.

Kazne i na više od 16 miliona evra

Ruski servis RFE/RL kažnjen je sa više od 16 miliona evra zbog nepoštovanja zahteva za označavanje „stanim agnetom“.

Ruske vlasti su pojačale sprovođenje zakona, zamrznuvši bankovne račune i blokirajući web stranice Ruskog servisa RFE/RL nakon što je Rusija započela punu invaziju na Ukrajinu 2022. godine.

Evropski sud je naložio Rusiji da plati Rusom servisu RFE/RL 60.000 evra kao nadoknadu troškova i 950.000 evra na ime odštete.

Predsednik RFE Stiven Kapus pozdravio je odluku suda.

„Novinarstvo nije zločin, i zadovoljavajuće je videti da Evropski sud za ljudska prava to priznaje kao pitanje međunarodnog prava“, naveo je on u saopštenju. „Kao što je Evropski sud utvrdio u svojoj današnjoj presudi, moskovske zakone o ‘stranom agentu’ je drsko osmislila vlada da kriminalizuje slobodu govora i spreči nezavisne novinare da rade svoj posao“.

Rusi „zaslužuju pristup istinitim informacijama o svojoj zemlji“, dodao je Kapus.

Da li je Rusija obavezna da poštuje odluke Evropskog suda?

Sud je takođe kritikovao raspuštanje istaknutih organizacija kao što su Memorial i Pokret za ljudska prava pod izgovorom kršenja propisa o „stranim agentima.“ Ovi zakoni su ograničili ne samo njihove javne aktivnosti, već i učešće u izbornom procesu i pristup državnoj podršci. piše RSE.

I pored isključenja iz Saveta Evrope 2022. godine nakon početka invazije Moskve na Ukrajinu, Rusija je još uvek obavezna da poštuje odluke Evropskog suda u slučajevima koji su se dogodili pre njenog isključenja.

Međutim, Moskva je donela zakone koji sprečavaju sprovođenje odluka Evropskog suda izdatih nakon njenog isključenja, dodatno komplikujući uticaj ove presude.

RFE/RL saopštava da će nastaviti svoj rad uprkos ruskoj represiji. Biro u Moskvi je zatvoren 2022. godine, a mnogi novinari su označeni kao „strani agenti.“

U 2023. godini, moskovski sud je proglasio bankrot Ruskog servisa RFE/RL, ali organizacija i dalje pruža vesti milionima ruskih građana iz inostranstva, održavajući svoju uređivačku nezavisnost uz finansijsku podršku američkog Kongresa.

Pitanje u Srbiji

Sredinom ove godine raspravljalo se i pitanje da li je moguće da ovakav zakon stigne i do Srbije jer se u jednom trenutku pojavio i na Skupštini Republike Srpske, ali je to povučeno.

Ovim zakonom su kao „agenti stranog uticaja“ definisane neprofitne organizacije koje pomažu strani subjekti, a koje se bave političkim delovanjem ili političkim aktivnostima, uticajem na javno mnjenje, kao i one koje „narušavaju integritet i Ustav Republike Srpske“.

Politički analitičar Dragomir Anđelković je ranije za „Vreme“ rekao da oko ovakvih predloga zakona postoji mnogo mistifikacija i marketinških zloupotreba jer sam naziv „strani agenti“ nije dovoljno jasan.

Dakle, naglašava Anđelković, nije problem u takvim rešenjima koja nameću transparentnost primanja novca iz inostranstva i vrlo jasno definisanje za šta se on prima već je problem zloupotreba vlasti.

Izvor: RSE

Tagovi:

Evropski sud za ljudska prava Rusija Zakon o stranim agentima
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Rusija

02.јун 2025. S.Ć.

Proterivanje dečjih junaka: Zašto Putinu smeta Šrek?

Popularni dečji junaci Šrek i Grinč proterani su iz Rusije zato što su "sredstva preko kojih zapadne zemlje indoktriniraju rusku decu"

Izbori u Poljskoj

02.јун 2025. I.M.

Navrocki pobedio u Poljskoj: između prošlosti huligana i budućnosti države

Karol Navrocki pobedio je u drugom krugu predsedničkih izbora u Poljskoj tesnom razlikom, osvojivši 50,89 odsto glasova. Iako ga je pratila senka kontroverzi iz prošlosti, uključujući priznanje o učešću u navijačkim tučama,

Ukrajina

01.јун 2025. B. B.

Ukrajina tvrdi da je uništila desetine ruskih bombardera

Ukrajina tvrdi da je pogodila vazduhoplovne baze u severnoj Murmanskoj i centralnoj Rjazanjskoj regiji, kao i baza u sibirskoj regiji Irkutsk

Pripreme za sukob

01.јун 2025. I.M.

Zbog straha od Rusije, Holandija planira vanrednu mobilizaciju

Holandske vlasti traže pomoć transportnih firmi kako bi obezbedile vozila za prevoz tenkova i municije. Ugovori sa privatnicima deo su strategije za brzu reakciju u slučaju krize u Istočnoj Evropi

Liga šampiona

01.јун 2025. I.M.

Proslava PSŽ-a u Parizu prerasla u nerede: Dvoje mrtvih više od 400 uhapšenih

Dok je PSŽ sa ubedljivih 5:0 savladao Inter i osvojio Ligu šampiona, u Parizu je proslava rezultirala haotičnim scenama. Demonstranti su probijali kordone, palili automobile i sukobili se sa policijom, što je dovelo do skoro 300 privedenih.

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure