img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Strazbur

Evropski sud: Ruski zakon o „stranim agentima“ krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima

23. oktobar 2024, 09:58 M.S.
Evropski sud za ljudska prava Foto: AP Photo/Jean-Francois Badias
Evropski sud za ljudska prava
Copied

Ruski Zakon o stranim agentima „stigmatizuje i obmanjuje” i krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, presudio je Evropski sud za ljudska prava

Evropski sud za ljudska prava presudio je da ruski zakon o „stranim agentima“ krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. Zakon je „proizvoljan“ i može da se primenjuje na „prekomerno širok i nepredvidiv način“, stoji u obrazloženju, a prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

Sudu se obratilo 107 organizacija za ljudska prava, predstavnika ruskog civilnog društva i medija, uključujući i Ruski servis Radija Slobodna Evropa (RFE/RL), kao i organizaciju Memorial.

U utorak, 22. oktobra, sud je presudio da je zakon nametnuo „stroge restrikcije“ na aktivnosti tužilaca i utvrdio da njihovo označavanje „stranim agenatima“ predstavlja „uznemiravanje.“

Dodatno je ukazao i da zakon „stigmatizuje, obmanjuje i primenjuje se na previše opsežan i nepredvidiv način“ i smatra da je cilj zakona da „kazni i zastraši, a ne da odgovori na navodnu potrebu za transparentnošću ili legitimnim imperativom nacionalne bezbednosti“.

Tim zakonom fizičkim licima koja su podnela tužbu, povređene slobode izražavanja, udruživanja i prava na poštovanje privatnog i porodičnog života, zaključio je sud.

Šta predstavlja „strani agent“

Ruski zakon, uveden 2012. i proširen 2022. godine, zahteva od organizacija koje primaju strana sredstva da se registruju kao „strani agenti“, čije su posledice inspekcije, drakonske kazne i ograničenja aktivnosti, piše RSE.

Sud je naveo da javno mnjenje u Rusiji povezuje termin „strani agent“ sa „izdajnicima“ i „špijunima“, stigmatizujući one koji su tako označeni.

Pozvivajući se na „očigledno nesrazmerne sankcije, uključujući proizvoljne novčane kazne ili čak raspuštanje“ organizacija smatrajući da „takva ograničenja imaju zastrašujući efekat na javni diskurs i građanski angažman“.

Time se „stvara atmosfera sumnje i nepoverenja prema nezavisnim glasovima i potkopavaju sami temelji demokratskog društva“, navodi Sud.

Kazne i na više od 16 miliona evra

Ruski servis RFE/RL kažnjen je sa više od 16 miliona evra zbog nepoštovanja zahteva za označavanje „stanim agnetom“.

Ruske vlasti su pojačale sprovođenje zakona, zamrznuvši bankovne račune i blokirajući web stranice Ruskog servisa RFE/RL nakon što je Rusija započela punu invaziju na Ukrajinu 2022. godine.

Evropski sud je naložio Rusiji da plati Rusom servisu RFE/RL 60.000 evra kao nadoknadu troškova i 950.000 evra na ime odštete.

Predsednik RFE Stiven Kapus pozdravio je odluku suda.

„Novinarstvo nije zločin, i zadovoljavajuće je videti da Evropski sud za ljudska prava to priznaje kao pitanje međunarodnog prava“, naveo je on u saopštenju. „Kao što je Evropski sud utvrdio u svojoj današnjoj presudi, moskovske zakone o ‘stranom agentu’ je drsko osmislila vlada da kriminalizuje slobodu govora i spreči nezavisne novinare da rade svoj posao“.

Rusi „zaslužuju pristup istinitim informacijama o svojoj zemlji“, dodao je Kapus.

Da li je Rusija obavezna da poštuje odluke Evropskog suda?

Sud je takođe kritikovao raspuštanje istaknutih organizacija kao što su Memorial i Pokret za ljudska prava pod izgovorom kršenja propisa o „stranim agentima.“ Ovi zakoni su ograničili ne samo njihove javne aktivnosti, već i učešće u izbornom procesu i pristup državnoj podršci. piše RSE.

I pored isključenja iz Saveta Evrope 2022. godine nakon početka invazije Moskve na Ukrajinu, Rusija je još uvek obavezna da poštuje odluke Evropskog suda u slučajevima koji su se dogodili pre njenog isključenja.

Međutim, Moskva je donela zakone koji sprečavaju sprovođenje odluka Evropskog suda izdatih nakon njenog isključenja, dodatno komplikujući uticaj ove presude.

RFE/RL saopštava da će nastaviti svoj rad uprkos ruskoj represiji. Biro u Moskvi je zatvoren 2022. godine, a mnogi novinari su označeni kao „strani agenti.“

U 2023. godini, moskovski sud je proglasio bankrot Ruskog servisa RFE/RL, ali organizacija i dalje pruža vesti milionima ruskih građana iz inostranstva, održavajući svoju uređivačku nezavisnost uz finansijsku podršku američkog Kongresa.

Pitanje u Srbiji

Sredinom ove godine raspravljalo se i pitanje da li je moguće da ovakav zakon stigne i do Srbije jer se u jednom trenutku pojavio i na Skupštini Republike Srpske, ali je to povučeno.

Ovim zakonom su kao „agenti stranog uticaja“ definisane neprofitne organizacije koje pomažu strani subjekti, a koje se bave političkim delovanjem ili političkim aktivnostima, uticajem na javno mnjenje, kao i one koje „narušavaju integritet i Ustav Republike Srpske“.

Politički analitičar Dragomir Anđelković je ranije za „Vreme“ rekao da oko ovakvih predloga zakona postoji mnogo mistifikacija i marketinških zloupotreba jer sam naziv „strani agenti“ nije dovoljno jasan.

Dakle, naglašava Anđelković, nije problem u takvim rešenjima koja nameću transparentnost primanja novca iz inostranstva i vrlo jasno definisanje za šta se on prima već je problem zloupotreba vlasti.

Izvor: RSE

Tagovi:

Evropski sud za ljudska prava Rusija Zakon o stranim agentima
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. S.Ć.

SAD: Operacija „Ponoćni čekić“ postigla cilj

Najavljena je sednica Saveta bezbednosti UN. Pentagon ocenjuje da je Operacija „Ponoćni čekić“ uspela, a iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da vazduh nije zagađen

Oružje

22.jun 2025. Zoran Arbutina/DW

Pet činjenica o američkoj superbombi GBU-57

Američka GBU-57 smatra se najjačom bombom za probijanje bunkera na svetu. Jedino ona može da uništi zaštićena iranska nuklearna postrojenja. Sada je američki predsednik Tramp izdao naredbu za napad

Oružje

22.jun 2025. M. L. J.

Najveća nenuklearna bomba: Čime su SAD bombardovale Iran

Bombu od 15 tona, koju samo Amerika poseduje, bacile su SAD na poslednji netaknuti nuklearni objekat u Iranu

Iran

22.jun 2025. M. L. J.

Reakcije iz sveta na američki napad na Iran: Koga se najviše plaše

Mnogi su zabrinuti, ali većina zapadnih zemalja šalje reči podrške američkoj odluci, dok muslimanske zemlje ne gaje ni približno oduševljenje američkih zvaničnika

Bombardovanje Irana

22.jun 2025. M. L. J.

Pretnje Irana posle američkog napada: Biće trajnih posledica

Prve reakcije iz Irana, nakon borbardovanja njihovih nuklearnih postrojenja od strane Amerike, su između kontrapretnji i tvrdnji o malim štetama

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure