img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Poljska

Evropa i braća Kačinjski

12. jul 2006, 18:29 Slobodanka Ast
Copied

Liberalni krugovi Poljske ne kriju uznemirenje, ali i Evropa strepi od bratskog dvojca na čelu države. Da li će sa Jaroslavom Kačinjskim kao premijerom Poljska postati još ekstremnija, antievropska i ksenofobična

JAROSLAV I LEH A MOŽE I OBRNUTO: Predsednik i premijer Poljske

Na prvi pogled sve izgleda kao vodvilj, a moglo bi da se završi kao ozbiljna drama: vladajuća poljska partija Pravo i pravda, smenila je premijera Kažimježa Marćinkijeviča i na njegovo mesto imenovala svog predsednika Jaroslava Kačinjskog (56), inače brata blizanca predsednika Poljske Leha Kačinjskog. Ono što je pre devet meseci proglašeno kao „neprihvatljivo“ i „smešno i besmisleno“, sada je eto, postalo stvarno i moguće.

„Odlučili smo da preuzmemo rizik i da predsednik i premijer budu dva brata. Rizik bi bio veći da bude izabran neko drugi“, objasnio je ovaj kadrovski salto mortale novoimenovani premijer koji će od brata tražiti saglasnost da formira kabinet.

Bivši premijer Marćinkijevič je otpušten, jer se pokazalo da ipak nije puka marioneta moćne braće koja su i javno i iza kulisa vukli gotovo sve konce. Marćinkijevič se otvoreno suprotstavio što je vladajuća partija Pravo i pravda formirala koaliciju sa nacionalističkom Ligom poljskih porodica i populističkom Partijom za samoodbranu. Marćinkijevič je sam imenovao svog savetnika za ministra finansija, pregovarao je sa opozicionom Građanskom platformom i to se braći Kačinjski nije dopalo. Serija kriza poljske vlade sada je izgleda kulminirala najvećom.

Liberalni krugovi Poljske ne kriju uznemirenje, ali i Evropa strepi od ovog bratskog dvojca na čelu države bez presedana u svetu. „Sa Jaroslavom Kačinjskim kao premijerom Poljska će postati još ekstremnija, antievropska i ksenofobična zemlja“, ocenio je Bronjislav Komorovski iz Građanske platforme.

Sada sve konce u najvećoj državi među novim članicama Evropske unije drže konzervativni nacionalisti, blizanci slični kao jaje jajetu koje, kažu, samo majka razlikuje. Inače, majka Jadviga, 78-godišnja profesorka glavni je politički consigliere svojih sinova i oni otvoreno priznaju da je njima njen sud najvažniji. Braća Kačinjski su u predizbornoj kampanji obećavala „moralnu revoluciju“, iskorenjivanje korupcije, pravednije društvo,

smanjenje nezaposlenosti, preraspodelu bogatstva, pomoć siromašnima i, naravno, jačanje tradicionalnih poljskih i katoličkih vrednosti. Ispunili su samo poslednje obećanje.

POLJSKI KROMPIRI: Braća Kačinjski su u Poljskoj odavno vrlo poznati, kao dečaci Jacek i Placek bili su zvezde filma Dvojica koja su uhvatila mesec. I dok su kao identični blizanci bili simpatične debeljuce, danas u tandemu deluju gotovo karikaturalno, pa su česta meta humorista. Nedavno se u berlinskom levičarskom listu „Tagescajtung“ pojavio tekst naslovljen „Novi poljski krompiri“, u kome su na šaljiv način komentarisani netrpeljivi stavovi Leha Kačinjskog o Nemačkoj i Nemcima.

Predsednik Kačinjski se duboko uvredio zbog ovog teksta, pa je poljska vlada zvanično reagovala na ovu „nečuvenu uvredu i predsednika i Poljske“, a čulo se da je ovakvo pisanje nemačkog dnevnika „slično pisanju hitlerovske štampe“. A onda je usledio krešendo: predsednik Kačinjski je u poslednjem trenutku otkazao važan sastanak sa predsednicima Nemačke i Francuske koji se tradicionalno održava u Vajmaru. Obrazloženje je bilo: „stomačne tegobe“ pana Predsednika.

Ovaj uznemirujući zvanični ton Varšave povodom epizode u berlinskim novinama nije nikakav izuzetak: ovo je samo najnoviji detalj jednog dubljeg antinemačkog sentimenta zvanične poljske politike koja učestalo upoređuje današnju nemačku vladu sa onom iz godina nacizma. Predsednik Poljske Leh Kačinjski čak se javno prostački hvalio da nijednom nemačkom političaru ne bi pružio ni nokat, da o Nemačkoj ništa ne zna, da je „na nemačko tlo kročio samo do pljuvaonice u toaletu frankfurtskog aerodroma“.

Kada je novinar „Gazeta viborča“ upitao budućeg premijera da li će popraviti odnose sa Nemačkom, on je arogantno odgovorio da Nemci treba da se poprave.

U sličnom, vrlo nediplomatskom maniru reagovao je i poljski ministar odbrane, koji je potpisivanje ugovora o izgradnji gasovoda između Rusije i Nemačke uporedio sa paktom Ribentrop–Molotov. Bio je to samo eho buke i besa Leha Kačinjskog na dogovor bivšeg nemačkog kancelara Šredera i ruskog predsednika Putina da ove dve zemlje izgrade gasovod ispod Baltičkog mora. Poljski predsednik je zaobilaženje Poljske i Litvanije video kao ucenu. Trebalo je da o tome razgovara sa kancelarkom Angelom Merkel na sastanku u Vajmaru, ali se eto, razboleo, sve zbog krompira…

PREDZNAK TEŠKIH VREMENA: Kao vrhunac ovih poljskih bubotki osetljivim antenama Evropske unije bio je govor poljskog predstavnika u Evropskom parlamentu koji je veličao diktatore Franka i Salazara, žaleći što danas na evropskoj sceni nema političara takvog formata. Govor je izazvao skandal, ali nije bilo zvaničnog reagovanja Poljske. Francuska i Nemačka pokušavaju da ovakva iskakanja iz evropskog scenarija umire i reše delikatnim diplomatskim kanalima, ali neki renomirani analitičari evropskih prilika idu tako daleko da čak tvrde da poljska vlada namerno pravi ove incidente koji direktno pogađaju Evropsku uniju.

Kao nastavak polemike sa Evropskom unijom mnogi vide i intervju budućeg poljskog premijera Jaroslava Kačinjskog listu „Gazeta viborčaj“ u kome on poručuje da će iskoristiti članstvo u EU-u da bi ojačao državu i naciju: „Naš cilj je nacionalna država… u Evropi ću voditi nacionalnu politiku, a to znači da neću prihvatati nikakva rešenja koja za nas nisu korisna…“

U trenutku kada Evropska unija s mukom uspostavlja delikatnu ravnotežu i traži zajednički jezik svojih raznorodnih članica, ovakve poruke sa vrha države mnogi dočekuju sa strepnjom i uznemirenošću jer im se čine kao predznak teških vremena. Poljska je najveća zemlja među novoprimljenim članicama EU-a, a pri tom je i najvažniji američki saveznik u srednjoj Evropi. Ne treba zaboraviti ni odnose sa Rusijom. I tu Poljska zbog svog geografskog položaja vrlo negativno utiče.

Kako će se situacija dalje odvijati, teško je prognozirati. Leh Valensa je stari poznanik braće Kačinjski, zajedno su se borili u zabranjenoj Solidarnosti, a Kačinjski je bio šef kancelarije predsednika kada je Leh Valensa trijumfalno došao na čelo Poljske. Ubrzo su se gadno posvađali i definitivno razišli. Valensa nije optimista: „Kačinjski i Kačinjski će sada sve destabilizovati i biće vrlo teško ponovo sastaviti razbijenu celinu. Mislim i na Poljsku i na Evropsku uniju.“

REMETILAČKI FAKTOR: Poljsku, sa blizancima Kačinjski na najvažnijim funkcijama u zemlji, sada neki evropski analitičari vide kao ozbiljan remetilački faktor u teško uspostavljenoj delikatnoj ravnoteži Evropske unije. Poljska je i pre dolaska famoznih blizanaca na sam politički vrh bila zahvaćena konzervativnim talasom antievropskih vetrova, ali se sa dolaskom Kačinjskih definitivno postavila kao vrlo neprijatan kamen u evropskoj cipeli: Leh Kačinjski je u svakoj prilici isticao svoja antiruska osećanja i svoju duboku netrpeljivost prema Nemačkoj, a braći nisu nimalo smetale ni opake manifestacije antisemitizma, pa i antievropskih strujanja. Kapa na svemu je tvrdi katolicizam kakvog danas više nema nigde u Evropi.

Poljski komentatori prognoziraju da će braća Kačinjski sada osnovati jednu veliku i jaku desnu partiju koja će definitivno pomeriti Poljsku udesno.

I kako neki evropski analitičari ukazuju, sve se radi sa uverenjem da su Poljaci izuzetni, da znaju sve najbolje, da su bili hrabri u ratovima, a uvek u istoriji žrtve. I da im je zato sada sve dozvoljeno, pa i oprošteno. Neki evropski listovi pišu da ova ekstremistička poljska pozicija sada dovodi do antipoljskog raspoloženja u Evropi. Uzalud evropska diplomatija pokazuje pretereno razumevanje za „poljsku preosetljivost i poljske komplekse“, sa braćom Kačinjski na čelu države izgleda ništa neće biti lako. Inače, o psihološkom i intelektualnom profilu identičnih blizanaca Kačinjski poljske novine su pune učenih eseja i rasprava dostojnih kakvog naučnog seminara.

Radio Marija

Članovi Evropskog parlamenta prošle nedelje su izrazili uznemirenost što su u Poljskoj otvoreno propagirani antisemitizam i homofobija. Od Poljske se traži da poštuje standarde i opredeljenja Evropske unije i da poštuje različitost. Martin Šulc, lider Socijalističke partije u poljskom parlamentu, javno je osudio to što partija Liga poljskih porodica, koja je ušla u vladu, otvoreno propoveda netoleranciju i nasilje. U vladu je ušla i populistička partija Samoodbrana, čija omladina na svim javnim manifestacijama obavezno nosi nacističke simbole.

Nije nimalo slučajno da je nedavno, za vreme posete pape Benedikta XVI Poljskoj, u Varšavi fizički napadnut glavni rabin Mihael Šudrič. Napadač je vikao: „Poljska Poljacima!“ Rabin Šudrič je posle u izjavama za neke evropske novine rekao da je prisustvo ekstremističkih partija u vladi ohrabrilo ekstremiste:

„Kada pravite koaliciju sa ekstremnim desničarima, sa partijom ksenofoba, onda to ohrabruje ultranacionaliste.“ Leh Kačinjski se izvinio glavnom rabinu, ali ništa nije zaustavilo slične incidente. Mnogi za ove nove-stare pojave optužuju Radio Mariju, vrlo uticajnu i popularnu katoličku radio-stanicu koja ohrabruje ove antisemitske napade. Dr Marek Edelman, 86-godišnji kardiolog i poslednji preživeli učesnik ustanka u Varšavskom getu 1943, obratio se vladi pismom u kome optužuje Radio Mariju za „ksenofobiju, šovinizam i antisemitizam“. Po njegovim rečima, Radio Marija emituje „propagandu, mržnju i lažni patriotizam, poručujući da su Poljaci superioran narod i da Poljska treba da pripada Poljacima. Vlada daje kredibilitet ovoj stanici. Njeni predstavnici ne gostuju na ovom radiju da bi se molili. Oni tamo gostuju da bi širili političku propagandu.“

Indikativno je da braća Kačinjski redovno gostuju na talasima Radio Marije koju redovno sluša oko tri miliona Poljaka.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarska

Mađarska

25.april 2026. B. B.

Peter Mađar: Neprihvatljivo da mađarski mediji u Vojvodini emituju propagandu za Fides

Budući mađarski premijer Peter Mađar istakao je da je neprihvatljivo da mađarski mediji u Vojvodini koji posluju uz podršku matice i pod kontrolom Saveza vojvođanskih Mađara „jedan na jedan emituju propagandu za Fides“

Gaza

25.april 2026. B. B.

Izbori u Gazi prvi put nakon dve decenije

Gaza se, održavanjem izbora prvi put nakon dve decenije, priprema za očekivanu tranziciju Hamasa sa vlasti

Nemačka

25.april 2026. Dijana Roščić (DW)

Nemci traže pradede po spiskovima nacista

U Nemačkoj je objavljena gotovo kompletna administrativna istorija miliona članova Nacionalsocijalističke radničke partije. Ogroman broj Nemaca sada proverava da li im je pradeda bio nacista

Vladimir Putin i Donald Tramp

Rusija

24.april 2026. M. L. J.

Posle sedam godina: Hoće li Putin otići u Majami na samit G20

Kremlj je poručio da postoji mogućnost da predsednik Rusije Vladimir Putin u decembru učestvuje u Majamiju na samitu G20

Iran

Rat na Bliskom istoku

24.april 2026. Šabnam fon Hajn / Nilofar Golami / Sara Madžidi / DW

Pomorska blokada Irana: Američki pritisak na obične ljude

Američka pomorska blokada Irana, uvedena nakon eskalacije sukoba, ima za cilj politički pritisak na vlast u Teheranu, ali njene posledice najviše pogađaju obične građane

Komentar
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure