img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Italija

Devojčice, rasizam i korupcija

03. jun 2009, 10:54 Enzo Mangini
GLAVOBOLJA: Silvio Berluskoni; foto: reuters
Copied

Kancelarija javnog tužioca u Rimu naredila je prošle subote da se od paparaca zaplene sve fotografije sa jedne od raskalašnih žurki premijera Italije Silvija Berluskonija. Berluskonijevi advokati tvrde da su paparaci nameravali da ucenjuju premijera, čiju vlast sve više potresaju korupcionaški i švalerski skandali

Za „Vreme“ iz Rima

Kontroverzni italijanski premijer Silvio Berluskoni je u iščekivanju. Rezultati izbora za Evropski parlament 6. i 7. juna mogli bi da mu udahnu svež vetar u jedra, jer će se u Italiji istovremeno održati i lokalni izbori. Biraće se novi opštinski i pokrajinski odbornici, dok će se u nekim većim gradovima, poput Bolonje i Firence, birati gradonačelnici. Berluskoni je još od osnivanja svoje partije desnog centra Narod slobode (Popolo della Liberta – PdL) od građana tražio da glasaju „politički“, tj. da se na lokalnim izborima izjasne o tome kako je on vodio zemlju tokom prve godine novog mandata. Danas, nekoliko dana pred glasanje, mogao bi da zažali zbog takvog apela.

UVESELJAVANJE NARODA: Premijer i njegove žene

RASKALAŠNE ZABAVE: Na plavo nebo koje koristi na svojim bilbordima navukli su se teški oblaci. Za početak, tu su porodični problemi. Berluskonijeva supruga Veronika Lario zatražila je razvod nakon trideset godina braka. Problemi u italijanskoj „kraljevskoj porodici“ nisu od juče. Gospođa Lario se s vremena na vreme oglašavala u novinama (najčešće u levici naklonjenoj „Republici“) žaleći se na suprugovo ponašanje. Razvod je zvanično zatražila pre nekoliko nedelja. Povod je bio proslava 18. rođendana izvesne Noemi Leticije koja je, do tada, bila nepoznata italijanskoj javnosti. Rođendansko slavlje održano je u Kazoriji, nedaleko od Napulja. „Republika“ i drugi listovi dali su se u istraživanje porekla Berluskonijeve veze sa porodicom Leticija i otkrili da je Noemi najmanje jednom bila na jednoj od Berluskonijevih raskalašnih zabava u vili na Sardiniji, dok je još bila maloletna. Njen bivši verenik ispričao je novinarima da mu je Noemi pominjala kako je tamo uvek vrvelo od mladih devojaka.

Kancelarija javnog tužioca u Rimu je prošle subote naredila da se od paparaca zaplene sve fotografije sa jedne od takvih žurki. Berluskonijevi advokati tvrde da su paparaci nameravali da ucenjuju premijera. List „Korijere dela sera“ je u svom internet izdanju tvrdio da se na njima može videti i češki premijer Mirek Topolanek. Poznato je da Berluskoni često voli da ugosti svetske velikodostojnike. U vili na Sardiniji boravili su, između ostalih, i Toni Bler i Vladimir Putin.

Najnoviji obrt u ovoj sapunskoj operi koja traje gotovo mesec dana dogodio se kada je otkriveno da su se Berluskonijevi gosti do Sardinije vozili službenim avionima italijanske vlade o trošku poreskih obveznika. Istovremeno, novine u Berluskonijevom vlasništvu upinju se da uzvrate udarac tvrdnjama kako je premijerova supruga bila u vezi sa jednim od njegovih telohranitelja, dok Veronika Lario to odlučno demantuje. Svoje kontraoptužbe ona je začinila i brigom za suprugovo „loše zdravlje“: „Pokušavala sam da zamolim njemu bliske ljude da mu pomognu, ali uzalud.“ „Republika“ je sažela sve političke probleme koji proističu iz Berluskonijevih afera u deset pitanja za premijera, na koja on uporno odbija da odgovori, naročito na ona koja se tiču njegovog zdravlja. Umesto toga, premijer je uzvratio optužbama na račun sudija i novinara za zlonamernost. Za to vreme, opozicione stranke poput Demokratske partije (PD) pokušavaju da iskoriste činjenicu da je imidž premijera ozbiljno uzdrman, ne bi li uvećale svoj politički uticaj i izvršile pritisak na vladu.

PUCAJU ŠAVOVI: Iako je „slučaj Noemi“ najvidljiviji dokaz da je Berluskonijeva imperija puna pukotina, olujama tu nije kraj. Sudije u Napulju naložile su nove istrage povodom problema oko odvoženja gradskog smeća od pre godinu dana, kada su slike napuljskih ulica zatrpane đubretom i protesti građana tim povodom obišle svet. Kada je Berluskoni ponovo osvojio vlast aprila prošle godine, prvi zadatak mu je bio da reši „krizu smeća“ u Napulju. Pre nešto više od mesec dana svečano je pustio u rad veliki kontejner za odlaganje smeća koji je trebalo da ovaj problem reši jednom za svagda. Sudije sada ispituju tendere i ugovore koje su sklapali vladini nameštenici imenovani u posebnu radnu grupu za rešavanje ovog problema. Neki od advokata koji rade na slučaju nagovestili su da bi tragovi mogli da vode i do samog premijera.

Da stvari budu gore, na Siciliji se raspala vladajuća koalicija koju predvodi Berluskonijeva partija. Razlozi još nisu poznati, ali se nagađa da je reč o međusobnim trvenjima koalicionih partnera. Guverner ove regije Rafaele Lombardo, čija je partija Pokret za autonomiju (MpA) bila od ključne važnosti za uspeh Berluskonjeve koalicije na Siciliji i drugim delovima južne Italije, založio se za preraspodelu snaga ukoliko se pokaže da je novu koaliciju nemoguće oformiti. Ova pukotina mogla bi da ugrozi vladajuću koaliciju i na nacionalnom nivou, ukoliko Berluskonijev PdL ne nađe zajednički jezik sa svojim partnerima.

Treća oluja odvija se u Lakvili, prestonici regije Abruzo. Nakon zemljotresa koji je pogodio ovu oblast pre gotovo dva meseca, stanje se neprekidno pogoršava. Građani i gradonačelnici obližnjih gradova, predvođeni predsednicom pokrajine Stefanijom Pecopane, sve snažnije negoduju zbog vladinog plana obnove. Oni optužuju Berluskonijevog ministra privrede Đulija Tremontija da nije obezbedio dovoljno novca za obnovu ruševina i sanaciju štete i da će mehanizam po kome se novac uliva u regiju, utvrđen vladinom uredbom, a o kome raspravlja parlament, izazvati pravi egzodus brojnih građana koji nisu obuhvaćeni merama pomoći.

Prošle subote je na stotine građana pokušalo da probije policijske i vojne barikade oko prelepog starog jezgra grada kome je pristup zabranjen od zemljotresa. Oni tvrde da ništa nije učinjeno da se spreči dalje propadanje istorijskih spomenika koje su prouzrokovali manji potresi posle onog razornog. Blizu polovine stanovništva Lakvile, njih oko 25.000 nalazi se u improvizovanom prihvatnom centru u kojem su životni uslovi veoma loši. Uz to, policija ograničava i slobodu kretanja u okviru priprema za Samit G8 koji će tu biti održan od 8. do 10. jula. Samit je prethodno trebalo da bude na ostrvu Madalena kraj Sardinije, ali je Berluskoni odlučio da ga premesti u Lakvilu „iz solidarnosti sa ljudima“ iz zemljotresom pogođene regije. Jedan od razloga može biti i taj da je Berluskoni želeo da izbegne masovne proteste koji prate ovakve skupove još od samita održanog u Đenovi 2001. godine.

PROTIV RASIZMA: Bilo kako bilo, sve skupove na visokom nivou koji prethode Samitu G8 održane tokom poslednja dva meseca prate bučni, ali mirni protesti. Poslednji sastanak, održan prošle nedelje u Rimu, bio je posvećen „kriminalu i bezbednosti“ i okupio je ministre policije zemalja članica Grupe 8 u dobro čuvanom zdanju na severu grada. Protesti su bacili u zasenak zaključke samita jer su razne levičarske grupe i one koje se bore za prava imigranata protestovale u različitim delovima grada, a protesti su kulminirali maršom koji je okupio preko sedam hiljada ljudi. Demonstranti su optužili ministra unutrašnjih poslova Roberta Maronija (iz Lige za Sever, koalicionog partnera u Berluskonijevoj vladi) za rasističku i ksenofobičnu politiku i kršenje prava azilanata koji stupaju na italijansko tle. U svom poslednjem godišnjem izveštaju, slične optužbe iznela je i organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International (AI).

U izveštaju je navedeno da se italijanska politika prema imigrantima koji stižu na sicilijansko ostrvo Lampeduza pogoršava. Osim toga, AI izražava zabrinutost zbog sve bližih veza Italije sa Libijom, čiji će lider Moamer Gadafi posetiti Italiju 10. juna, a očekuje se da bude prisutan i tokom Samita G8 u julu. Pošto je dokazano da u Libiji ima zlostavljanja migranata i kršenja ljudskih prava njenih građana, „mogla bi da se preispita i odgovornost Italije za sudbinu migranata koji su vraćeni u Libiju“, stoji u izveštaju AI-ja, u kome je od EU zatraženo da osudi ovakvo ponašanje.

Liga za Sever, Berluskonijev ključni partner u vladi, vrlo često igra na kartu širenja straha od imigranata i pretnje po bezbednost Italije koji oni navodno predstavljaju. Međutim, paket zakona iz ove oblasti trebalo je da bude usvojen pre izbora, ali je zakočen u parlamentu jer su mu se pored opozicije suprotstavili i katolička crkva, sindikati, čak i policijski, i brojne organizacije za zaštitu ljudskih prava, a kojima smetaju „građanski odredi“ koji bi po novom zakonu imali pravo da patroliraju i tako sprečavaju kriminal. Lider Lige za Sever Umberto Bosi nedavno je izjavio da bi se koalicija mogla raspasti ukoliko Berluskoni podlegne međunarodnim i unutrašnjim pritiscima po pitanjima važnim za bezbednost zemlje.

EKONOMSKI PROBLEMI: Naposletku, ali ne i kao najmanje važno treba reći da se ekonomska situacija ne popravlja. Doduše, to zavisi od ugla gledanja. Ako je verovati Berluskonijevoj vladi, nakon završetka krize Italija će se oporaviti brže nego druge evropske zemlje. Činjenica je da su italijanske banke manje pogođene kreditnom krizom nego u drugim zemljama, ali je takođe tačno da su MMF i OECD predvideli da će kriza trajati zasigurno do kraja ove godine i da se blagi oporavak može očekivati tek 2010, a i to je pod znakom pitanja. Istina je i da je sve više firmi koje traže pomoć od banaka i reformu penzionog sistema.

Ekonomski pokazatelji ukazuju na to da nedostaju investicije, a na vladine programe javnih radova se još čeka. Ekonomisti tvrde da oni ionako ne bi doneli poboljšanje na kraći rok jer su mnogi od tih projekata dugoročni, poput izgradnje mosta koji bi Siciliju povezao sa kopnom ili novih nuklearnih centrala. Liga za Sever prinudila je vladu da novac za obnovu Lakvile uzme iz fondova namenjenih nerazvijenim regijama, pa će se ekonomski potresi nakon zemljotresa još snažnije osetiti na nerazvijenom jugu zemlje, gde su usluge ispod nivoa, a infrastruktura dotrajala i na mnogim mestima ne zadovoljava standarde EU.

Za poslednjih 15 godina Berluskoniju je politička smrt mnogo puta proreknuta, pa se predviđanja treba kloniti. No, raspoloženje u njegovoj vladi, u svetlu nedavnih skandala, uključujući i presudu za korupciju jednom od njegovih advokata, Britancu Milsu, svakako se promenilo. Njegov poslovični optimizam ustupio je mesto sve većoj nervozi i osetljivosti na svaku vrstu kritike. Ankete pokazuju da i dalje uživa poverenje Italijana. Ali, koliko još dugo, pokazaće izbori u junu. Odanost Italijana nije zagarantovana. A čini se da Berluskoni na nju polaže najveće nade.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Nemačka

11.mart 2026. Dijana Roščić (DW)

Sunovrat nemačke autoindustrije: Prepolovljen profit Folksvagena i ostale muke

Za Folksvagen 2025. godina bila je jedna od najgorih u ovom veku. Iako je u Evropi zabeležen rast, veliki padovi u Kini i Severnoj Americi su ipak preovladali. Kao razlozi se navode američke carine i problemi u Poršeu

Iran minira Ormuski moreuz

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran postavio mine u Ormuskom moreuzu, strah od dodatnog poskupljenja nafte

Iran je počeo da postavlja pomorske mine u Ormuski moreuz, jednu od najvažnijih energetskih tačaka na svetu, kroz koju prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, tvrde izvori američkih obaveštajnih službi

Katar

Rat na Bliskom istoku

11.mart 2026. I.M.

Iran pokrenuo raketne napade na američke baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku

Iran tvrdi da je gađao američku Petu flotu i više vojnih baza na Bliskom istoku u, kako navodi, „najrazornijoj operaciji“ od početka sukoba

Folksvagen znak, vozila u pozadini

Nemačka

10.mart 2026. K. S.

Masovna otpuštanja u Folksvagenu: Do 2030. bez posla 50.000 ljudi

Prvobitno najavljeno masovno otpuštanje zaposlenih u Folksvagenu sad je još masovnije. Zašto jedna od najvećih autokompanija na svetu otpušta desetine hiljada ljudi?

Snimak koji je Kremlj brzo obrisao: Vladimir Putin kašlje tokom govora

Rusija

10.mart 2026. I.M.

Zašto je Kremlj uklonio video snimak Vladimira Putina koji kašlje

Video na kojem ruski predsednik Vladimir Putin prekida govor i kašlje tokom snimanja poruke za Međunarodni dan žena kratko je bio objavljen na Telegram kanalu Kremlja pre nego što je uklonjen

Komentar

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vukašin Đinović

Pregled nedelje

Da li ste građanin drugog reda

Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1835
Poslednje izdanje

Američko-izraelski napad na Iran

Apokalipsa na Bliskom istoku Pretplati se
Intervju: Dušan Lj. Milenković, politički konsultant

Režim puca po svim šavovima

Projekti Grada Beograda

Beograđani u prašini i lažima

"Svadba" i hrvatsko društvo danas

Ima li razloga za smeh

Priča iz života

Zašto je empatija selektivna

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure