img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Velika Britanija

Budžet ljulja vladu

07. јул 2010, 20:04 Marko Milovanović
NEPOPULARNE MERE: Ministar finansija Džordž Ozborn / foto: reuters
Copied

Od januara sledeće godine porez na dodatu vrednost biće povećan sa 17,5 na 20 odsto. Opozicija upozorava da će rigorozne mere štednje dovesti do gubitka hiljada radnih mesta

Za „Vreme“ iz Londona

Nije nikakva novost da Britanija ima velikih finansijskih problema. Međutim, Institut za finansijske studije je predstojeće mere štednje označio kao „najduži i najdublji trajni period štednje u javnom sektoru od Drugog svetskog rata“.

Ministar finansija Džordž Ozborn predstavio je protekle nedelje novi budžet, što je ozbiljno uzburkalo političke strasti. Pored toga što će se po novom, koalicionom budžetu porez na dodatu vrednost od 4. januara sledeće godine povećati sa 17,5 na čak 20 odsto, i niz drugih mera za prevazilaženje budžetskog deficita naišao je na najoštrije kritike opozicije. Laburisti napominju da će nove mere vlade dovesti do gubitka hiljada radnih mesta i da će se tako naneti jak udarac javnom sektoru. „Gardijan“ se na svom veb-sajtu poziva na neobjavljene podatke ministarstva finansija, na osnovu kojih se predviđa da će se brisati oko 600.000 radnih mesta u javnom sektoru, a da će u privatnom biznisu preko 700.000 ljudi izgubiti posao. Ipak, vlada navodno računa da će se ukupna zaposlenost povećati nakon očekivanog privrednog rasta. Džordž Ozborn brani svoje odluke, tvrdeći da, ako se pomenute mere ne sprovedu sada, ekonomska situacija može postati znatno lošija, pa „svoj prvi budžet“ označava kao „fer, neizbežan i progresivan“.

RAST TENZIJA: Što je budžet više prisutan u javnosti, tenzije iz dana u dan sve više rastu. Tako je poslanik vladajuće koalicije, liberalni demokrata Sajmon Hjuz, najavio mogućnost cepanja istorijske koalicione vlade, ukoliko torijevci ne održe reč po pitanju visine penzija. Londonski „Gardijan“ je odmah dolio ulje na vatru pitanjem: Do kada će ova koalicija trajati? Na to je vlada odmah odgovorila demantima, optužujući medije za lošu interpretaciju, a premijer se oglasio da koalicionu saradnju treba dovesti na viši nivo, pa je najavljeno da bi i on mogao da govori na predstojećoj konferenciji Liberalnih demokrata. I pored toga pojedini komentatori smatraju da problema među koalicionim partnerima ima, posebno kada je reč o novom budžetu.

Ne preterano optimistični signali dolaze i iz Toronta, gde se održavaju samiti G8 i G20, a odakle je američki predsednik Barak Obama Evropi poručio da se čuva još težeg recesijskog talasa. Britanski premijer Dejvid Kamerun, koji takođe boravi na samitu, poručio je da je rizik da se ništa ne preduzima. Pokušavajući da iz Kanade podrži novi budžet, Kamerun je rekao: „Mislim da će G8 zaključiti da one zemlje sa najvećim problemima treba da pređu u akciju, kao što smo mi to učinili.“

SUPROTNI STAVOVI: Kada je reč o akciji, Kamerunov dolazak na mesto premijera promenio je i atmosferu po pitanju „pumpanja ekonomije za vreme krize“, koju je, čak i na međunarodnom nivou, ozbiljno zagovarao bivši premijer Gordon Braun. Nova britanska vlada je sa merama štednje krenula odmah nakon izbora, dok su laburisti upozoravali da ekonomiju ne treba ostavljati na cedilu kada joj je najteže.

Ne treba zanemariti ni činjenicu da su, po svim istraživanjima, pomenute mere doprinele padu rejtinga vladajuće koalicije, ali ima logike u tome što se rigorozna štednja sprovodi baš sada, na početku mandata. Naravno, bolje je da nepopularne mere vlada čini sada nego kasnije, kada se približe sledeći izbori, a kada bi sa još većim deficitom i spoljnim dugom Britaniju verovatno zadesio grčki scenario (što mnogi ekonomski stručnjaci i dalje prognoziraju). Kako bi vlast zadržala poverenje (glasove) siromašnih, budžet za njih predviđa pomoć i smanjenje poreza na plate.

S druge strane, ekonomski stručnjaci tvrde da će krizne mere najteže podneti srednji sloj stanovništva, kako štednja neće preterano uznemiriti najbogatije Britance i najmoćnije britanske banke.

I pored toga neće svi koji su navikli da žive na visokoj nozi biti bezbrižni: kako stvari stoje, kraljica Elizabeta će biti jedna od onih koji će krizne mere osetiti na sopstvenoj koži. Novac predviđen za kraljičino domaćinstvo biće zaleđen na prošlogodišnjoj vrednosti, pa će iznositi svega 7,9 miliona funti (9,5 miliona evra). S vremena na vreme pokreće se i pitanje finansiranja kraljevske porodice novcem poreskih obveznika. Možda je zato kraljica prošle sedmice, da povrati simpatije Britanaca, skoknula do Vimbldona nakon 33 godine.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Marko Perković Tompson

Hrvatska

05.јул 2025. M.S.

Tompsonov koncert: Selfi sa premijerom i ministrom policije i, opasnost od ustaških simbola

Koncert Marka Perkovića Tompsona, koji je prema mišljenju mnogih hrvatskih istoričara i političara trebalo zabraniti, ipak se održava na zagrebačkom Hipodromu. Kakve su reakcije?

Rusija

05.јул 2025. B. B.

Rusija prva zemlja koja je priznala talibansku vladu

„Zvanično priznanje vlade Avganistana daće podsticaj razvoju produktivne bilateralne saradnje između naših zemalja“, navelo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure