
Prvi slučaj
UN zvanično proglasio glad u Gazi
UN je zvanično 22. avgusta proglasio glad u gradu Gazi i naveo da je to prvi put da glad pogodi Bliski istok
Zemlje učesnice Samita BRIKS-a usvojile su završnu deklaraciju, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin. On je istakao da je planirano da deklaracija bude dostavljena UN-u kao zajednički dokument
Dokument će nositi naziv Kazanjska dekleracija, po gradu Kazanj u kome se održava ovogodišnji Samit BRIKS-a.
„Pripremljena je konačna deklaracija koja sadrži opšte ocene stanja u svetu, sumiranje rezultata ruskog predsedavanja BRIKS-om i postavlja smernice za dugoročnu saradnju“, rekao je Putin.
Ministar spoljnih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i predstavnik te zemlje na Samitu Ahmed bin Ali Al Sajeh rekao je da će deklaracija biti važan korak u jačanju saradnje, „uspostavljanjem opšte prihvaćenog okvira za suprotstavljanje budućim izazovima i postizanje naših zajedničkih ciljeva“.
Putin je prethodno predložio da se u tekst deklaracije uvrsti i spisak zemalja – partnera BRIKS-a a njegov pomoćnik Jurij Ušakov je dodao da su dogovreni kriterijumi za države – partnere, i da je prema njima usaglašen spisak na kojem se nalazi 13 zemalja, ali da on još nije objavljen.
Putin: „Stvaramo multipolarni svet”
Prilikom otvaranja ovogodišnjeg Samita, prisutnima se obratio Putin, koji je u svom govoru poručio da je „u toku formiranje multipolarnog sveta“.
„U toku je proces formiranja multipolarnog sveta, dinamičan i nepovratan“, rekao je Putin na početku samita kojim Kremlj nastoji da napravi protivtežu „zapadnoj hegemoniji“, pišu strani mediji.
Ruski predsednik je, takođe, označio tri glavne oblasti saradnje između zemalja BRIKS-a.
„Nastojali smo da ojačamo autoritet BRIKS-a, povećamo njegovu ulogu u svetskim poslovima, u rešavanju gorućih globalnih i regionalnih problema, i na svaki mogući način doprineli produbljivanju višestruke saradnje između naših država u tri glavne oblasti: u politici i bezbednosti, ekonomiji i finansijama, kulturnim i humanitarnim kontaktima“, rekao je predsednik Rusije.
Samitu prisustvovao generalni sekretar UN
Ono što je mnoge iznenadilo, te izazvalo i negativne reakcije iz Kijeva jeste dolazak generalnog sekretara UN Antonia Gutereša na Samit.
Ukrajina smatra da je ovakva odluka Gutereša pogrešna i ocenila da se tim činom „podriva reputacija UN”.
Na kritike je odgovorila potparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, koja je za Sputnjik izjavila da „Kijev nema prava da diktira volju UN”.
„Generalni sekretar je iskoristio mogućnost koja mu se pružila i učestvovao na Samitu. On učestvuje na raznim sličnim događajima, a za režim u Kijevu je to povod za histeriju”, smatra Zaharova.
Samit organizacije BRIKS trajaće do četvrtka, 24. oktobra. Na njemu učestvuju predstavnici 36 zemalja, kao i šest međunarodnih organizacija.
Grupu BRIKS-a su tokom 2006. godine osnovali Brazil, Rusija,Kina, a pet godina kasnije se u rad grupe uključila i Južna Afrika.
I delegacija Srbije u Kazanju
Potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin doputovao je u Kazanj na samit BRIKS, koji traje od 22. do 24. oktobra, javlja Sputnjik navodeći da ga je dočekao predsednik Državnog saveta Tatarstana Farid Muhametšin.
Ranije je saopšteno da predsednik Srbije Aleksandar Vučić neće moći da dođe u prestonicu Tatarstana „zbog ranije planiranih događaja“, pa je umesto njega, na samit je otputovala četvoročlana delegacija – potpredsednik Vlade Aleksandar Vulin, ministrir odbrane Bratislav Gašić, privrede Adrijana Mesarović i ministar bez portfelja Nenad Popović.
Izvor: Gardijan, CNN
UN je zvanično 22. avgusta proglasio glad u gradu Gazi i naveo da je to prvi put da glad pogodi Bliski istok
Predsednik Rusije Vladimir Putin traži da se Ukrajina odrekne istočnog Donbasa, članstva u NATO-u i prisustva zapadnih trupa na svojoj teritoriji, a u slučaju da Kijev ne pristane na te uslove, rat će biti nastavljen
Nakon što je američka vlada sankcionisala četvoro sudija MKS-a zbog istraga protiv američke i izraelske vojske, sud je poručio da će nastaviti rad u interesu žrtava međunarodnih zločina.
Trebalo je da pregovarači u Enkoridžu razreše Gordijev čvor u kome su zapletene tri decenije rusko-ukrajinskih sukoba, krvavi rat među braćom i opasni dijagram američko-ruskih odnosa, čije sinusoide oštro laviraju: raspad SSSR-a, denuklearizacija Ukrajine (1994), pregovori o Crnomorskoj floti (1991–1997), ekspanzija NATO (2004–2010), Evromajdan, Krim, pobune i antiterorističke operacije u Donbasu, Minsk I i II (2013–2015), rat u Ukrajini, propali pregovori
Američki predsednik Donald Tramp je istakao da su Francuska, Nemačka i Velika Britanija među onima koji „žele da imaju vojnike na terenu“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve