img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bog, vera i – abortus

Brazil – slobodni pad

17. maj 2007, 10:02 Sonja Kovacs
Copied

Više od milion Brazilki godišnje ilegalno abortira, oko 200.000 zbog komplikacija završi u bolnicama a nekoliko hiljada umre

USLOVNO POŠTOVANJE: Benedikt XVI u Brazilu

Nora je, kako kaže, imala sreće – njen bivši partner zaposlen je kao pomoćni radnik u jednoj od mnogobrojnih apoteka u Rio de Žaneiru. Da nije bilo tako, smejući se dodaje 40-godišnja tamnoputa Brazilka, skočila bi zajedno sa svoje troje dece u okean. I kraj. Četvrto dete je bilo na putu, a hrane u kući nije bilo dovoljno ni za jedno. Pedro, Norin bivši momak, nabavio je „sitotaki“, kako se popularno naziva misoprostol, cytotec u Brazilu, lek koji sadrži prostaglandine i između ostalog stimulira kontrakcije materice, a u većim dozama izaziva pobačaj. „Popila sam dve tablete, a treću sam stavila u matericu za svaki slučaj… To se inače uvek radi pred zoru. Neko bi trebalo da je pored tebe, jer ako se iskomplikuje, moraš hitno u bolnicu.“

Pored Nore su bile njena najstarija ćerka i komšinica koje su joj pomagale da, kako objašnjava Nora, sve uradi po uputstvima. „Najbolje je da se legne na krevet sa nogama uvis, naslonjenim na zid, glavu treba zabaciti unazad, opustiti se i što dublje gurnuti.

Na pitanje odakle su uputstva, Nora, koja zarađuje jedva 200 evra spremajući po kućama, kaže da to svi znaju. Svi znaju i da je opasno, ali ni blizu opasno kao recimo igle za štrikanje, otrovi za pacove ili metalne žice.

Prodaja leka cytotec, koji se prvi put pojavio sedamdesetih godina kao deo tretmana u lečenju gastritisa, u Brazilu je od pre nekoliko godina zabranjena. Ipak se može pronaći u apotekama, ili na ulici gde se prodaje za oko 100 reala ili 35 evra.

Ako se iskomplikuje, Nora, šta onda? „Onda odeš, ako imaš snage i hrabrosti, do prve bolnice. I čekaš dok ne padneš u nesvest. Niko ti neće pomoći ako ne padneš u nesvest. Obično kažu… mi pomažemo ženama koje žele decu, a ne onima koje ih ubijaju.“ Drugim rečima, padanje u nesvest je jedna od situacija u kojoj je neposredno ugrožen život majke. U tom slučaju brazilski zakon dozvoljava abortus. Inače je zabranjen kao i u većini latinoameričkih zemalja.

Više od milion Brazilki godišnje ilegalno abortira, oko 200.000 zbog komplikacija završi u bolnicama a nekoliko hiljada umre. Bogatim Brazilkama poznati ginekolozi izlaze u susret, srednja klasa odlazi u ilegalne klinike, gde se za abortus plaća između 250 i 350 evra, siromašniji na crnom tržištu nabave cytotec, a najsiromašniji koriste samoubilačke metode ili, kako Nora kaže, „imaš dečka koji radi u apoteci ili ti ni Bog ne može pomoći“.

Nora je katolikinja i veruje u Boga, u „onog jedinog“, kao i više od 125 miliona Brazilaca koji veruju, ali ne veruju mnogo papi Benediktu XVI, koji se uputio preko okeana prvi put, otkako je izabran za papu 2005. U najveću katoličku zemlju na svetu.

BIO JEDNOM JEDAN PAPA: … I zvali su ga Žoao de Deus, Jovan Božiji ili Jovan Pavle Drugi, koji je Brazil posetio četiri puta. Tog papu su nakon njegove smrti svi latinoamerički levičari oplakivali, dok to brazilski navijači čine i danas, prizivajući ga u pomoć čim zagusti na fudbalskom terenu.

Papa Benedikt XVI ipak ne oduševljava Brazilce previše. Najčitaniji brazilski nedeljnik, na dan dolaska pape je naslovnu stranu i trećinu izdanja posvetio Darvinu, dok drugi nedeljnik analizira šta znači biti katolik u Brazilu. „Papu će dočekati mladi koji koriste kondome, imaju seksualne odnose pre braka i ne vide šta je nekorektno ako ne poštuju doktrine“, piše ovaj nedeljnik.

Upravo su ti mladi glavni razlog papine posete Brazilu. „Duhovno se pripremam za susret za latinoameričkim potkontinentom, gde živi gotovo polovina katolika u svetu, većinom mladih“, izjavio je papa pred put u Brazil i dodao da Latinsku Ameriku smatra „kontinentom nade“.

CRVENI KARTON: Papa, čiji je cilj između ostalog obnavljanje tradicionalnih crkvenih doktrina koje uključuju i protivljenje kontroli rađanja i pravima homoseksualaca, prema najnovijem ispitivanju Instituta za geografiju i statistiku (Ibope), dobio je „crveni karton“ i to upravo od onih zbog kojih je došao: 96 odsto mladih katolika koristi kondome, 81 odsto smatra da se upotreba kontraceptivnih sredstava mora obezbediti i maloletnicima – bez dozvole roditelja, 79 odsto je imalo seksualne odnose pre braka, 62 odsto Brazilaca smatra da je zbog tradicionalnih doktrina Katolička crkva nazadna.

Brazil jeste najveća katolička zemlja na svetu, ali i zemlja koja svojim životom pobija dobar deo tradicionalnih crkvenih doktrina. Brazil je zemlja zaljubljenih, razvedenih i ponovo zaljubljenih, zemlja „pačvork“ porodica koje funkcionišu na zavidnom nivou, samohrani roditelji su svakodnevica, a seksualni odnosi u bilo kojim varijantama normalnost.

LULA VC. CRKVA: Katoličkoj crkvi u Brazilu ne ide naruku ni brazilska vlada, koja svake godine pred početak karnevala besplatno podeli nekoliko miliona kondoma. Ako se Brazilci kojim slučajem ne obezbede kondomima uoči karnevala, postoje državne ambulante koje ih takođe dele besplatno. Ako ni to ne uspe, kondomi se mogu veoma jeftino kupiti na svakom mogućem mestu – u bioskopu, poslastičarnici, noćnom baru, na plaži, u apoteci.

Otkako je umereni levičar Luis Inacio Lula da Silva pre pet godina prvi put postao predsednik Brazila, vlada i crkva se razilaze na svakom koraku. Dok nadbiskup Angelo Amato brakove homoseksualaca naziva đavoljim, ilegalne klinike za abortus klanicama, a sam čin kiretaže terorizmom, a kardinal Rio de Žaneira, Euzebio Oskar Šeid, dodaje da je abortus masakr, Lulino ministarstvo zdravlja finansira programe planiranja porodice, šakom i kapom deli pilule za kontracepciju i odobrava istraživanje na matičnim (stem) ćelijama zamrznutih embriona. Homoseksualni brakovi su mogući u nekoliko brazilskih saveznih država, a veći karneval i od tradicionalnog karnevala jeste Love Gay Parade u Sao Paulu na kojem svake godine učestvuje oko dva miliona ljudi.

Između protestantizma i sekularizma, bez obzira na to što ima 74 odsto vernika, katolicizam u Brazilu nalazi se u slobodnom padu. Uprkos svom trudu, od brazilske katoličke crkve na kraju može ostati samo ono što je stanovnicima najmnogoljudnije zemlje na kontinentu uvek bilo blisko – Bog, ali na brazilski način.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Mađarska

Mađarska

25.april 2026. B. B.

Peter Mađar: Neprihvatljivo da mađarski mediji u Vojvodini emituju propagandu za Fides

Budući mađarski premijer Peter Mađar istakao je da je neprihvatljivo da mađarski mediji u Vojvodini koji posluju uz podršku matice i pod kontrolom Saveza vojvođanskih Mađara „jedan na jedan emituju propagandu za Fides“

Gaza

25.april 2026. B. B.

Izbori u Gazi prvi put nakon dve decenije

Gaza se, održavanjem izbora prvi put nakon dve decenije, priprema za očekivanu tranziciju Hamasa sa vlasti

Nemačka

25.april 2026. Dijana Roščić (DW)

Nemci traže pradede po spiskovima nacista

U Nemačkoj je objavljena gotovo kompletna administrativna istorija miliona članova Nacionalsocijalističke radničke partije. Ogroman broj Nemaca sada proverava da li im je pradeda bio nacista

Vladimir Putin i Donald Tramp

Rusija

24.april 2026. M. L. J.

Posle sedam godina: Hoće li Putin otići u Majami na samit G20

Kremlj je poručio da postoji mogućnost da predsednik Rusije Vladimir Putin u decembru učestvuje u Majamiju na samitu G20

Iran

Rat na Bliskom istoku

24.april 2026. Šabnam fon Hajn / Nilofar Golami / Sara Madžidi / DW

Pomorska blokada Irana: Američki pritisak na obične ljude

Američka pomorska blokada Irana, uvedena nakon eskalacije sukoba, ima za cilj politički pritisak na vlast u Teheranu, ali njene posledice najviše pogađaju obične građane

Komentar
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure