img
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Auto ili prehrambena industrija

Bizaran rekord: Folksvagen prodao više kobasica nego automobila

11. mart 2025, 13:45 Nemanja Rujević
Foto: Wikimedia: Monstourz
Karivurst iz Folksvagena
Copied

Nemački automobilski div našao se u nesvakidašnjoj situaciji – umesto automobila, rekordne brojke dolaze iz sektora prehrane. Sa 8,5 miliona prodatih porcija karivursta, Folksvagen je nadmašio sopstvenu prodaju automobila

Nemački automobilski gigant objavio je da je prošle godine prodao rekordan broj kobasica. Istovremeno, prodaja automobila pada. Te dve vesti svedoče o omiljenosti karivursta i krizi najvažnije grane nemačke industrije, piše DW.

Karivurst je kultna ulična hrana u Nemačkoj – kobasica sa posebnim kečapom i mnogo karija. Uz to odlično idu luk i pomfrit.

Jednako je legendaran karivurst u radničkim kantinama automobilskog giganta Folksvagena. Nešto kao ćufte iz restorana u Ikei. Nije čudo da je Folksvagen odavno počeo da prodaje kobasicu i u supermarketima.

Ipak, vest zvuči bizarno – Folksvagen je prošle godine prodao više kobasica nego automobila. To govori o popularnosti njihovog karivursta, ali i o krizi nemačke automobilske industrije.

Kako je saopšteno, prošle godine je koncern iz Volfsburga prodao 8,5 miliona porcija kobasice u tridesetak kantina i kioska, kao i u supermarketima. To je oko dvesta hiljada više nego u 2023. godini, koja je takođe bila rekordna.

Da se bude sasvim pošten, nije sve karivurst. Rekord se pripisuje tome što je paleti pre par godina dodat hot-dog iz proizvodnje Folksvagena.

Istovremeno, prošle godine je prodato svega 5,2 miliona vozila s logotipom Folksvagena.

Ako je za utehu, kada se računaju sve marke koje pripadaju koncernu – recimo Škoda, SEAT, Audi, Porše, Lamborgini – prodato je devet miliona komada, što je ipak više od broja kobasica. Ali i ta brojka je pala za 2,3 odsto u odnosu na godinu ranije.

Žestok pad profita

Ujedno je saopšteno da je Folksvagen prošle godine zaradio 12,4 milijarde evra, što je za njih skandalozan pad od 30 procenata. I to iako se ukupni obrt povećao na 345 milijardi.

Razlog za pad profita je veliki pad na kineskom tržištu, kao i velika ulaganja, recimo u novu Audijevu fabriku u Briselu.

Zaposlene po kolektivnom ugovoru za sada može da raduje što ipak dobijaju bonuse za prošlu godinu i to po 4.800 evra. To dobija oko 120.000 zaposlenih u Nemačkoj.

Preživeće sa milionskim platama nekako i šefovski spratovi koncerna koji se, prema pisanju agencije dpa, za ovu i iduću godinu odriču oko jedanaest odsto svojih primanja.

Nevolje tek dolaze, pošto je Folksvagen krajem prošle godine, uz velike proteste zaposlenih pa i političara, najavio da će do 2030. ukinuti 35.000 radnih mesta u Nemačkoj. To je prvi put u istoriji da automobilski div otpušta ljude.

To je ujedno ceh zaposrtanje nemačke auto-industrije koja je i dalje izvozni motor cele ekonomije. Ali, konkurencija je sve jača, posebno na polju električnih automobila, a globalni poslovi trpe i zbog carinskih ratova koje sada opet inicira Donald Tramp.

Za karivurst ne brinite

Što se tiče kobasice, tu svi mogu mirno da spavaju. Najavljeno je da Folksvagen planira da uvede nove sorte kobasica u kantinama kao i u supermarketima mahom u Donjoj Saksoniji, pokrajini gde se nalazi Volfsburg.

Uostalom, s time više nema šale. Kada su pre par godini povukli karivurst iz jedne od desetina svojih kantina – digla se velika medijska prašina. Javio se čak i bivši kancelar Gerhard Šreder koji se uvek predstavljao kao čovek iz naroda da podseti kako je kobasica „radnička čokoladica za snagu“.

Folksvagen je počeo s proizvodnjom karivursta još 1973. godine. Proizvodi ga mesara koju je osnovao koncern. Karivurst čak ima i produkcioni broj, kao što ga ima svaki delić automobila. Taj broj je 199 398 500 A.

Tagovi:

Folksvagen Prodaja Kobasica Kriza auto-industrije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Zima, sneg

Zahlađenje

22.septembar 2026. I.M.

Prvi sneg pao na Goliji: Pahulje u septembru

Meštani golijskih sela kažu da su navikli na duge i hladne zime, ali ih sneg u septembru ipak iznenađuje

Nemačka

22.septembar 2026. M.L.J.

Državljanin Srbije poginuo na Oktoberfestu u Minhenu

Radnik obezbeđenja iz Srbije poginuo je na Oktoberfestu u Minhenu, piše nemački "Bild"

Tramp, mediji

Mediji u SAD

22.septembar 2026. I.M.

CNN, Politiko i MSNOW tuže Trampa zbog napada na slobodu medija

Medijske kuće traže hitnu sudsku zaštitu nakon odluke administracije da im uskrati pristup Beloj kući

Donald Tramp

Mediji

21.septembar 2026. B. B.

Velike američke televizije bojkotuju Trampove nastupe

Bojkot je reakcija na odluku Donalda Trampa da zabrani ulazak CNN-u i drugim medijima u Belu kuću

Vojnici Južne Koreje na granici sa Severnom Korejom

Eksplozija

21.septembar 2026. B. B.

Eksplozija u demilitarizovanoj zoni Koreje, trojica povređenih

Eksplozija u zapadnom delu demilitarizovane zone između Severne i Južne Koreje se dogodila tokom redovnih vojnih aktivnosti

Komentar
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure