img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Auto ili prehrambena industrija

Bizaran rekord: Folksvagen prodao više kobasica nego automobila

11. mart 2025, 13:45 Nemanja Rujević
Foto: Wikimedia: Monstourz
Karivurst iz Folksvagena
Copied

Nemački automobilski div našao se u nesvakidašnjoj situaciji – umesto automobila, rekordne brojke dolaze iz sektora prehrane. Sa 8,5 miliona prodatih porcija karivursta, Folksvagen je nadmašio sopstvenu prodaju automobila

Nemački automobilski gigant objavio je da je prošle godine prodao rekordan broj kobasica. Istovremeno, prodaja automobila pada. Te dve vesti svedoče o omiljenosti karivursta i krizi najvažnije grane nemačke industrije, piše DW.

Karivurst je kultna ulična hrana u Nemačkoj – kobasica sa posebnim kečapom i mnogo karija. Uz to odlično idu luk i pomfrit.

Jednako je legendaran karivurst u radničkim kantinama automobilskog giganta Folksvagena. Nešto kao ćufte iz restorana u Ikei. Nije čudo da je Folksvagen odavno počeo da prodaje kobasicu i u supermarketima.

Ipak, vest zvuči bizarno – Folksvagen je prošle godine prodao više kobasica nego automobila. To govori o popularnosti njihovog karivursta, ali i o krizi nemačke automobilske industrije.

Kako je saopšteno, prošle godine je koncern iz Volfsburga prodao 8,5 miliona porcija kobasice u tridesetak kantina i kioska, kao i u supermarketima. To je oko dvesta hiljada više nego u 2023. godini, koja je takođe bila rekordna.

Da se bude sasvim pošten, nije sve karivurst. Rekord se pripisuje tome što je paleti pre par godina dodat hot-dog iz proizvodnje Folksvagena.

Istovremeno, prošle godine je prodato svega 5,2 miliona vozila s logotipom Folksvagena.

Ako je za utehu, kada se računaju sve marke koje pripadaju koncernu – recimo Škoda, SEAT, Audi, Porše, Lamborgini – prodato je devet miliona komada, što je ipak više od broja kobasica. Ali i ta brojka je pala za 2,3 odsto u odnosu na godinu ranije.

Žestok pad profita

Ujedno je saopšteno da je Folksvagen prošle godine zaradio 12,4 milijarde evra, što je za njih skandalozan pad od 30 procenata. I to iako se ukupni obrt povećao na 345 milijardi.

Razlog za pad profita je veliki pad na kineskom tržištu, kao i velika ulaganja, recimo u novu Audijevu fabriku u Briselu.

Zaposlene po kolektivnom ugovoru za sada može da raduje što ipak dobijaju bonuse za prošlu godinu i to po 4.800 evra. To dobija oko 120.000 zaposlenih u Nemačkoj.

Preživeće sa milionskim platama nekako i šefovski spratovi koncerna koji se, prema pisanju agencije dpa, za ovu i iduću godinu odriču oko jedanaest odsto svojih primanja.

Nevolje tek dolaze, pošto je Folksvagen krajem prošle godine, uz velike proteste zaposlenih pa i političara, najavio da će do 2030. ukinuti 35.000 radnih mesta u Nemačkoj. To je prvi put u istoriji da automobilski div otpušta ljude.

To je ujedno ceh zaposrtanje nemačke auto-industrije koja je i dalje izvozni motor cele ekonomije. Ali, konkurencija je sve jača, posebno na polju električnih automobila, a globalni poslovi trpe i zbog carinskih ratova koje sada opet inicira Donald Tramp.

Za karivurst ne brinite

Što se tiče kobasice, tu svi mogu mirno da spavaju. Najavljeno je da Folksvagen planira da uvede nove sorte kobasica u kantinama kao i u supermarketima mahom u Donjoj Saksoniji, pokrajini gde se nalazi Volfsburg.

Uostalom, s time više nema šale. Kada su pre par godini povukli karivurst iz jedne od desetina svojih kantina – digla se velika medijska prašina. Javio se čak i bivši kancelar Gerhard Šreder koji se uvek predstavljao kao čovek iz naroda da podseti kako je kobasica „radnička čokoladica za snagu“.

Folksvagen je počeo s proizvodnjom karivursta još 1973. godine. Proizvodi ga mesara koju je osnovao koncern. Karivurst čak ima i produkcioni broj, kao što ga ima svaki delić automobila. Taj broj je 199 398 500 A.

Tagovi:

Folksvagen Kobasica Kriza auto-industrije Prodaja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
U pucnjavi na plaži Bondi u Sidneju ubijeno je deset ljudi.

Australija

14.decembar 2025. B. B.

Teroristički napad na jevrejsku zajednicu: Broj poginulih na sidnejskoj plaži porastao na 16

Najpoznatija plaže Australije pretvorila se u mesto horora kada su napadači zapucali na ljude koji su se tu zatekli. Njihov cilj: jevrejska zajednica. Prema najnovijim podacima poginulo je 16 ljudi, a ranjeno 38

Rat u Ukrajini

14.decembar 2025. S. Ć.

Zelenski: Naš kompromis je da odustanemo od priključenja NATO-u

Ukrajina je na insistiranje Rusije odustala od strateškog cilja da se priključi NATO-u. "To je kompromis sa naše strane“, rekao je Volodimir Zelenski uoči mirovnih pregovora sa američkim izaslanicima u Berlinu

Prema istraživanju fondacije Scelles i najnovijim podacima Ujedinjenih nacija, u svetu postoji između 40 i 52 miliona osoba zaposlenih u sekualnoj industriji.

Trgovima ljudima

14.decembar 2025. Dragan Radovančević

Mapa bola i siromaštva: Globalna prostitucija obrće 150 milijadri dolara godišnje

Američka Filmska akademija je, svesno ili ne, nagradivši sa pet Oskara film „Anora“ otvorila diskusiju: šta znamo o prostituciji u svetu? Odakle i zašto dolazi oko 50 miliona, često maloletnih žena i dece prinuđenih na seksualnu eksploataciju? Kako taj problem može da se reši?

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda.

SAD

14.decembar 2025. B. B.

U pucnjavi na američkom univerzitetu dvoje ubijenih

U grozničavoj potrazi za napadačem koji je ubio dvoje studenata, a devetoro njih ranio učestvuje više od 400 pripadnika snaga reda

Trampova bezbednosna strategija

13.decembar 2025. Astrid Benelken / DW

Rasturanje Evrope: Da li postoji američki tajni plan?

SAD navodno planiraju da „izdvoje“ iz EU - Italiju, Austriju, Poljsku i Mađarsku. Da li je to tačno i koliko je to realno? I zašto su baš ove četiri zemlje meta navodnog američkog plana?

Komentar
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure