img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka – Kraj koalicionih pregovora

Bez uzbuđenja, molim

22. novembar 2017, 19:24 Andrej Ivanji
foto: ap photo
Copied

Nenavikli na političke krize, Nemci posle propasti koalicionih pregovora kao da se nalaze u šoku. A zapravo se ništa dramatično nije desilo. U najgorem slučaju, ponovo će da izađu na birališta na proleće. Dotle se u zemlji ništa bitno neće promeniti, a tih stotinak miliona evra, koliko izbori koštaju, Nemačka iz prepunog budžeta može da izdvoji ne trepnuvši

Završilo se pre nego što je počelo. Demohrišćanska unija (CDU), bavarska Hrišćansko-socijalna unija (CSU), Liberali (FDP) i Zeleni u pretpregovorima nisu uspeli da pronađu zajednički imenitelj, tako da konkretni pregovori o koalicionoj vladi nisu ni započeti. Jaz između prvih i četvrtih, drugih i trećih i tako dalje po pitanju izbegličkih kvota, čistih, to jest prljavih tehnologija, poreza ili izdvajanja za evropske budžete pokazao se kao prevelik. Kalkulacija i partijski interesi obavijeni u oblandu principijelnosti, prevagnuli su u odnosu na odgovornost i opšti interes. Neki komentatori uzrok propalih razgovora vide, pre svega, u velikom nepoverenju jednih u druge. Ideološki šareni kao njihove partijske boje – zbog čega je nesuđena koalicija nazvana „Jamajka“ – lideri četiri partije su se, čini se, više pribojavali da ih konkurenti ne izigraju, nego što su uložili napor da se približe jedni drugima. Na kraju je najvećim krivcem za neuspeh proglašen (pored desničarske Alternative za Nemačku) najveći pobednik parlamentarnih izbora održanih 24. septembra, šef Liberala Kristijan Lindner (vidi okvir).

I šta sada? S obzirom da Socijaldemokratska partija Nemačke (SPD) posle istorijskog izbornog neuspeha i dalje odbija da se vrati u zagrljaj kancelarke Angele Merkel, to jest u veliku koaliciju, predsednik Nemačke Frank-Valter Štajnmajer će sa liderima partija povesti razgovore o formiranju manjinske vlade ili pak raspisivanju vanrednih, odnosno ponovljenih izbora. Većina komentatora smatra da su novi izbori najverovatniji izlaz iz političke krize, sa kakvom posleratna Nemačka nema mnogo iskustva, pogotovo što su se i Štajnmajer i kancelarka skeptično izrazili po pitanju manjinske vlade.

BEZIDEJNA KANCELARKA: Dan nakon prekida pretpregovora Angela Merkel, kojoj je posle tri mandata poveren i treći da formira vladu, izjavila je da ne vidi nijedan razlog da još četiri godine ne ostane na čelu Nemačke, a ako dođe do novih izbora, spremna je da još jednom predvodi CDU.

Kritičari su podsetili da to govori kancelarka koja je pre nepuna dva meseca izgubila osam odsto podrške i kojoj su dosadašnji partner SPD i drugi partner za formiranje vlade FDP okrenuli leđa. Angela Merkel je, ipak, indirektno poručila da Nemačkoj treba stabilnost, a da je ona, takoreći, okosnica te stabilnosti.

„Zidojče cajtung“ piše da je kancelarka u svom maniru birala reči kako bi smanjila dramatiku propalih koalicionih pokušaja. Govorila je da je to nešto „nezadovoljavajuće“, te da je posle svih napora i pomaka rezultat „za žaljenje“, kao da poručuje: „Bez uzbuđenja, molim.“

Taktika Merkelove, ukoliko bi došlo do raspisivanja novih izbora, nazire se već sada: ubediti birače da su socijaldemokrate i Liberali svojim neodgovornim, sebičnim ponašanjem gurnuli Nemačku u političku nestabilnost, koja zahvaljujući njenoj dvanaestogodišnjoj vladavini ubira sjajne privredne rezultate i beleži istorijski nisku nezaposlenost.

U tom smislu piše i nemački „Cajt“ u komentaru pod naslovom „Prvo partija, pa tek onda zemlja“, u kome se obrušava na socijaldemokrate i njihovo „neodgovorno“ ponašanje, zato što neće da podmetnu leđa u novoj velikoj koaliciji. Predstavnici SPD-a to odbijaju sa obrazloženjem da je velika koalicija istrošena u protekle četiri godine, da je već došla do kraja i da su, na kraju krajeva, birači kaznili i CDU i SPD i jasno stavili do znanja da žele nešto drugo. Obaška što bi spasavanje Angele Merkel za socijaldemokrate bilo ravno političkom samoubistvu.

Sa druge strane, kolumnista nedeljnika „Špigel“ Jakob Augštajn smatra da bi kancelarka sada konačno trebalo da pokaže veličinu i da se upusti u manjinsku vladu, što bi samo oživelo demokratiju u Nemačkoj, jer bi se odluke iz partijskih centrala preselile u parlament, gde poslanici (za razliku od Srbije) nemaju nikakvu obavezu da slušaju partijske direktive.

Ipak, Augštajn smatra da ona nema ni snage ni volje da to učini i piše joj politički nekrolog: Angela Merkel je došla do kraja; ona nema većinu i nema nikakav plan; ako joj manjka snage za radikalni novi početak, može odmah da se preda. Augštajn analizira da je ovaj put zakazao njen oprobani recept – da posmatra i čeka – jer ju je neuračunljivi šef Liberala Lindner saterao u ćošak. Žena, koja je kao niko drugi simbolizovala stabilnost i uračunljivost, sama se izmanevrisala u bezizlazno nestabilnu situaciju.

NOVI IZBORI: Nemačka ne voli eksperimente, kaže politikolog Torsten Fas sa Berlinskog univerziteta. Ustav podržava stabilnu vladu sa četvorogodišnjim mandatom, izglasavanje nepoverenja je daleko komplikovanije nego u većini drugih zemalja. Posle propasti „Jamajke“ Nemačka se našla na nepoznatom terenu. Liberali su razbili tabu da koalicioni pregovori, ma koliko komplikovani bili, na kraju dovode do formiranja vlade. Torsten smatra da je potez njihovog šefa Lindnera veoma riskantan jer Liberali imaju malu bazu među biračima, vratili su se u parlament zahvaljujući „pozajmljenim“ glasovima, uglavnom od demohrišćana.

Kako god: dok se na političke krize nenavikli Nemci nalaze u nekoj vrsti šoka, a u krizama uzdrmanoj Evropskoj uniji se misle da im samo još treba nestabilna Nemačka, za sada se zapravo ništa dramatično nije dogodilo. Liberali su pokazali spremnost da se kockaju, nova, mlada politička zvezda Kristijan Lindner očigledno misli da bi mogao da se katapultira do visina Emenuela Makrona u Francuskoj ili Sebastijana Kurca u Austriji i prečicom dođe možda čak i do kancelarske fotelje; Angela Merkel je pokazala trenutnu slabost; socijaldemokrate imaju pravu da ne srljaju u propast, učešće u vlasti nije obavezujuće; bavarskoj Hrišćansko-socijalnoj uniji predstoje sledeće godine pokrajinski izbori, koji su im važniji od saveznih; Zeleni su partija čije odluke zavise od podrške baze, podeljeni su na fanatično principijelne ideologe i pragmatike spremne na kompromise koji stvari žele da menjaju sa pozicije vlasti.

Ako vanrednih izbora bude, verovatno će biti raspisani na proleće. Dotle se ništa dramatično neće desiti, a izborna kampanja bi verovatno kud i kamo bila interesantnija od prethodne, koja je bila neprimereno dosadna. Birači će imati vremena da još jednom razmisle koga u ovoj pat poziciji žele da ojačaju. Bojazan da bi ova situacija mogla dodatno da ojača desničarsku Alternativu za Nemačku nije utemeljena na činjenicama, moglo bi da se desi i suprotno. Angelu Merkel svakako ne bi trebalo prerano otpisati.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

SAD

17.mart 2026. B. B.

Ostavka šefa američke službe za borbu protiv terorizma zbog rata sa Iranom

„Iran nije predstavljao neposrednu opasnost za našu zemlju i jasno je da smo rat počeli zbog pritiska Izraela i njegovog moćnog američkog lobija”, naveo je sada već bivši direktor američkog Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Džo Kent

Nafta

17.mart 2026. Martina Švikovski (DW)

Naftna kriza: Može li Afrika da nadomesti snabdevanja sa Bliskog istoka

Mogu li afričke zemlje izvoznice nafte kratkoročno da povećaju proizvodnju i tako stabilizuju cene na svetskom tržištu koju je poremetilo zatvaranje Ormuskog moreuza

Silpb na bliskom istoku

Rat na Bliskom istoku

17.mart 2026. I.M.

Izrael tvrdi da je ubio iranskog zvaničnika Laridžanija, Iran objavio njegovo pismo

Izraelske snage tvrde da je sekretar iranskog Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Ali Laridžani ubijen u vazdušnom napadu, dok se na njegovom zvaničnom nalogu na Iksu pojavilo rukom napisano pismo

Masa ljudi sa uzdignutim pesniciama, piuškama fotografijama ajatolaha Alija Hamneija

Rat na Bliskom istoku

17.mart 2026. A.I.

Taktičko uzdržavanje ili nešto drugo: Da li su Huti adut Irana?

Jemenski Huti su do sada bili verni saveznik Teherana. Otkako su SAD i Izrael napali Iran oni su uzdržani. Zašto oklevaju i šta će biti ako se i oni uključe u rat?

Bolesno dete

Agresivna infekcija

17.mart 2026. I.M.

Meningitis u Britaniji: Dvoje mrtvih, redovi za antibiotike i veliki strah među studentima

Nakon izbijanja meningitisa među mladima u Kentu, britanske zdravstvene vlasti suočavaju se sa kritikama zbog brzine reakcije. U međuvremenu, studenti i građani pokušavaju da se zaštite u atmosferi koja podseća na početak pandemije korona virusa

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure