img
Loader
Beograd, 0°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka – Kraj koalicionih pregovora

Bez uzbuđenja, molim

22. novembar 2017, 19:24 Andrej Ivanji
foto: ap photo
Copied

Nenavikli na političke krize, Nemci posle propasti koalicionih pregovora kao da se nalaze u šoku. A zapravo se ništa dramatično nije desilo. U najgorem slučaju, ponovo će da izađu na birališta na proleće. Dotle se u zemlji ništa bitno neće promeniti, a tih stotinak miliona evra, koliko izbori koštaju, Nemačka iz prepunog budžeta može da izdvoji ne trepnuvši

Završilo se pre nego što je počelo. Demohrišćanska unija (CDU), bavarska Hrišćansko-socijalna unija (CSU), Liberali (FDP) i Zeleni u pretpregovorima nisu uspeli da pronađu zajednički imenitelj, tako da konkretni pregovori o koalicionoj vladi nisu ni započeti. Jaz između prvih i četvrtih, drugih i trećih i tako dalje po pitanju izbegličkih kvota, čistih, to jest prljavih tehnologija, poreza ili izdvajanja za evropske budžete pokazao se kao prevelik. Kalkulacija i partijski interesi obavijeni u oblandu principijelnosti, prevagnuli su u odnosu na odgovornost i opšti interes. Neki komentatori uzrok propalih razgovora vide, pre svega, u velikom nepoverenju jednih u druge. Ideološki šareni kao njihove partijske boje – zbog čega je nesuđena koalicija nazvana „Jamajka“ – lideri četiri partije su se, čini se, više pribojavali da ih konkurenti ne izigraju, nego što su uložili napor da se približe jedni drugima. Na kraju je najvećim krivcem za neuspeh proglašen (pored desničarske Alternative za Nemačku) najveći pobednik parlamentarnih izbora održanih 24. septembra, šef Liberala Kristijan Lindner (vidi okvir).

I šta sada? S obzirom da Socijaldemokratska partija Nemačke (SPD) posle istorijskog izbornog neuspeha i dalje odbija da se vrati u zagrljaj kancelarke Angele Merkel, to jest u veliku koaliciju, predsednik Nemačke Frank-Valter Štajnmajer će sa liderima partija povesti razgovore o formiranju manjinske vlade ili pak raspisivanju vanrednih, odnosno ponovljenih izbora. Većina komentatora smatra da su novi izbori najverovatniji izlaz iz političke krize, sa kakvom posleratna Nemačka nema mnogo iskustva, pogotovo što su se i Štajnmajer i kancelarka skeptično izrazili po pitanju manjinske vlade.

BEZIDEJNA KANCELARKA: Dan nakon prekida pretpregovora Angela Merkel, kojoj je posle tri mandata poveren i treći da formira vladu, izjavila je da ne vidi nijedan razlog da još četiri godine ne ostane na čelu Nemačke, a ako dođe do novih izbora, spremna je da još jednom predvodi CDU.

Kritičari su podsetili da to govori kancelarka koja je pre nepuna dva meseca izgubila osam odsto podrške i kojoj su dosadašnji partner SPD i drugi partner za formiranje vlade FDP okrenuli leđa. Angela Merkel je, ipak, indirektno poručila da Nemačkoj treba stabilnost, a da je ona, takoreći, okosnica te stabilnosti.

„Zidojče cajtung“ piše da je kancelarka u svom maniru birala reči kako bi smanjila dramatiku propalih koalicionih pokušaja. Govorila je da je to nešto „nezadovoljavajuće“, te da je posle svih napora i pomaka rezultat „za žaljenje“, kao da poručuje: „Bez uzbuđenja, molim.“

Taktika Merkelove, ukoliko bi došlo do raspisivanja novih izbora, nazire se već sada: ubediti birače da su socijaldemokrate i Liberali svojim neodgovornim, sebičnim ponašanjem gurnuli Nemačku u političku nestabilnost, koja zahvaljujući njenoj dvanaestogodišnjoj vladavini ubira sjajne privredne rezultate i beleži istorijski nisku nezaposlenost.

U tom smislu piše i nemački „Cajt“ u komentaru pod naslovom „Prvo partija, pa tek onda zemlja“, u kome se obrušava na socijaldemokrate i njihovo „neodgovorno“ ponašanje, zato što neće da podmetnu leđa u novoj velikoj koaliciji. Predstavnici SPD-a to odbijaju sa obrazloženjem da je velika koalicija istrošena u protekle četiri godine, da je već došla do kraja i da su, na kraju krajeva, birači kaznili i CDU i SPD i jasno stavili do znanja da žele nešto drugo. Obaška što bi spasavanje Angele Merkel za socijaldemokrate bilo ravno političkom samoubistvu.

Sa druge strane, kolumnista nedeljnika „Špigel“ Jakob Augštajn smatra da bi kancelarka sada konačno trebalo da pokaže veličinu i da se upusti u manjinsku vladu, što bi samo oživelo demokratiju u Nemačkoj, jer bi se odluke iz partijskih centrala preselile u parlament, gde poslanici (za razliku od Srbije) nemaju nikakvu obavezu da slušaju partijske direktive.

Ipak, Augštajn smatra da ona nema ni snage ni volje da to učini i piše joj politički nekrolog: Angela Merkel je došla do kraja; ona nema većinu i nema nikakav plan; ako joj manjka snage za radikalni novi početak, može odmah da se preda. Augštajn analizira da je ovaj put zakazao njen oprobani recept – da posmatra i čeka – jer ju je neuračunljivi šef Liberala Lindner saterao u ćošak. Žena, koja je kao niko drugi simbolizovala stabilnost i uračunljivost, sama se izmanevrisala u bezizlazno nestabilnu situaciju.

NOVI IZBORI: Nemačka ne voli eksperimente, kaže politikolog Torsten Fas sa Berlinskog univerziteta. Ustav podržava stabilnu vladu sa četvorogodišnjim mandatom, izglasavanje nepoverenja je daleko komplikovanije nego u većini drugih zemalja. Posle propasti „Jamajke“ Nemačka se našla na nepoznatom terenu. Liberali su razbili tabu da koalicioni pregovori, ma koliko komplikovani bili, na kraju dovode do formiranja vlade. Torsten smatra da je potez njihovog šefa Lindnera veoma riskantan jer Liberali imaju malu bazu među biračima, vratili su se u parlament zahvaljujući „pozajmljenim“ glasovima, uglavnom od demohrišćana.

Kako god: dok se na političke krize nenavikli Nemci nalaze u nekoj vrsti šoka, a u krizama uzdrmanoj Evropskoj uniji se misle da im samo još treba nestabilna Nemačka, za sada se zapravo ništa dramatično nije dogodilo. Liberali su pokazali spremnost da se kockaju, nova, mlada politička zvezda Kristijan Lindner očigledno misli da bi mogao da se katapultira do visina Emenuela Makrona u Francuskoj ili Sebastijana Kurca u Austriji i prečicom dođe možda čak i do kancelarske fotelje; Angela Merkel je pokazala trenutnu slabost; socijaldemokrate imaju pravu da ne srljaju u propast, učešće u vlasti nije obavezujuće; bavarskoj Hrišćansko-socijalnoj uniji predstoje sledeće godine pokrajinski izbori, koji su im važniji od saveznih; Zeleni su partija čije odluke zavise od podrške baze, podeljeni su na fanatično principijelne ideologe i pragmatike spremne na kompromise koji stvari žele da menjaju sa pozicije vlasti.

Ako vanrednih izbora bude, verovatno će biti raspisani na proleće. Dotle se ništa dramatično neće desiti, a izborna kampanja bi verovatno kud i kamo bila interesantnija od prethodne, koja je bila neprimereno dosadna. Birači će imati vremena da još jednom razmisle koga u ovoj pat poziciji žele da ojačaju. Bojazan da bi ova situacija mogla dodatno da ojača desničarsku Alternativu za Nemačku nije utemeljena na činjenicama, moglo bi da se desi i suprotno. Angelu Merkel svakako ne bi trebalo prerano otpisati.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Predswednik SAD Donald Tramp pred mnoštvom američkih zastava

SAD i UN

20.januar 2026. Jan Valter (DW)

Trampov „Odbor za mir“: Milijarda za stalno članstvo, carine onome ko se usudi da ga kritikuje

Predsednik Francuske Emanuel Makron je kritikovao američkog kolegu Donalda Trampa zbog njegovog „Odbora za mir“, pa mu je ovaj zapretio „carinom od 200 odsto“ na francuska vina i šampanjce. Šta je opšta ta organizacija?

Rep kita na otvorenom moru

Istorijski sporazum o otvorenom moru

20.januar 2026. Jelena Kozbašić (Klima 101)

Da li je došao kraj nezajažljivoj trci za resursima na otvorenom moru?

Otvoreno more nema pravnu zaštitu. Barem je nije imalo do sada. Sporazum o biodiverzitetu van nacionalne jurisdikcije je zato istorisjki iskorak. Među 145 zemalja potpisnica je i Srbija. Šta to znači?

Predsednik Bugarske Rumen Radev

Bugarska

20.januar 2026. B. B.

Duboka politička kriza: Nakon Vlade ostavku podnosi i predsednik države

Predsednik Bugarske Rumen Radev podnosi ostavku nedugo nakon što je to učinila Vlada te zemlje. Više puta je nagovestio da bi mogao da učestvuje na vanrednim parlamentarnim izborima ne bi li zemlju izvukao iz haosa

Osnivač modne linije umro u Italiji

Svet mode

19.januar 2026. I.M.

Preminuo čuveni modni dizajner Valentino

Osnivač slavne modne kuće Valentino preminuo je u 93. godini života

Sudar vozova u Španiji

Španija

19.januar 2026. B. B.

Šta se do sada zna o smrtonosnom sudaru vozova?

Uzrok nesreće još nije poznat, i zaista je čudno da se iskliznuće iz šina dogodilo na pravoj deonici pruge koji je obnovljen u maju, rekao je španski ministar saobraćaja

Komentar
Aleksandar Vučić proslavlja izbornu pobedu sa vrhom Srpske napredne stranke

Komentar

Lustracija naša nasušna

Studenti su svesni da je „dan posle“ Vučićevog režima ulazak u novi krug velikih muka. Stoga je lustracija nesavršeno, ali nužno rešenje

Ivan Milenković
Protest studenata Univerziteta u Novom Sadu u blokadi održan 17. januara 2026.

Komentar

Studenti i Robin Hud: Počelo je finale borbe

Saopštavanjem prvih tačaka programa – da se narodu vrate otete pare – studenti su izabrali popularne teme da njima započnu finalnu pripremu za izbore. Ona će biti mahom tiha i dalje od očiju javnosti, ali je najvažnija

Nemanja Rujević
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure