img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nemačka – Kraj koalicionih pregovora

Bez uzbuđenja, molim

22. novembar 2017, 19:24 Andrej Ivanji
foto: ap photo
Copied

Nenavikli na političke krize, Nemci posle propasti koalicionih pregovora kao da se nalaze u šoku. A zapravo se ništa dramatično nije desilo. U najgorem slučaju, ponovo će da izađu na birališta na proleće. Dotle se u zemlji ništa bitno neće promeniti, a tih stotinak miliona evra, koliko izbori koštaju, Nemačka iz prepunog budžeta može da izdvoji ne trepnuvši

Završilo se pre nego što je počelo. Demohrišćanska unija (CDU), bavarska Hrišćansko-socijalna unija (CSU), Liberali (FDP) i Zeleni u pretpregovorima nisu uspeli da pronađu zajednički imenitelj, tako da konkretni pregovori o koalicionoj vladi nisu ni započeti. Jaz između prvih i četvrtih, drugih i trećih i tako dalje po pitanju izbegličkih kvota, čistih, to jest prljavih tehnologija, poreza ili izdvajanja za evropske budžete pokazao se kao prevelik. Kalkulacija i partijski interesi obavijeni u oblandu principijelnosti, prevagnuli su u odnosu na odgovornost i opšti interes. Neki komentatori uzrok propalih razgovora vide, pre svega, u velikom nepoverenju jednih u druge. Ideološki šareni kao njihove partijske boje – zbog čega je nesuđena koalicija nazvana „Jamajka“ – lideri četiri partije su se, čini se, više pribojavali da ih konkurenti ne izigraju, nego što su uložili napor da se približe jedni drugima. Na kraju je najvećim krivcem za neuspeh proglašen (pored desničarske Alternative za Nemačku) najveći pobednik parlamentarnih izbora održanih 24. septembra, šef Liberala Kristijan Lindner (vidi okvir).

I šta sada? S obzirom da Socijaldemokratska partija Nemačke (SPD) posle istorijskog izbornog neuspeha i dalje odbija da se vrati u zagrljaj kancelarke Angele Merkel, to jest u veliku koaliciju, predsednik Nemačke Frank-Valter Štajnmajer će sa liderima partija povesti razgovore o formiranju manjinske vlade ili pak raspisivanju vanrednih, odnosno ponovljenih izbora. Većina komentatora smatra da su novi izbori najverovatniji izlaz iz političke krize, sa kakvom posleratna Nemačka nema mnogo iskustva, pogotovo što su se i Štajnmajer i kancelarka skeptično izrazili po pitanju manjinske vlade.

BEZIDEJNA KANCELARKA: Dan nakon prekida pretpregovora Angela Merkel, kojoj je posle tri mandata poveren i treći da formira vladu, izjavila je da ne vidi nijedan razlog da još četiri godine ne ostane na čelu Nemačke, a ako dođe do novih izbora, spremna je da još jednom predvodi CDU.

Kritičari su podsetili da to govori kancelarka koja je pre nepuna dva meseca izgubila osam odsto podrške i kojoj su dosadašnji partner SPD i drugi partner za formiranje vlade FDP okrenuli leđa. Angela Merkel je, ipak, indirektno poručila da Nemačkoj treba stabilnost, a da je ona, takoreći, okosnica te stabilnosti.

„Zidojče cajtung“ piše da je kancelarka u svom maniru birala reči kako bi smanjila dramatiku propalih koalicionih pokušaja. Govorila je da je to nešto „nezadovoljavajuće“, te da je posle svih napora i pomaka rezultat „za žaljenje“, kao da poručuje: „Bez uzbuđenja, molim.“

Taktika Merkelove, ukoliko bi došlo do raspisivanja novih izbora, nazire se već sada: ubediti birače da su socijaldemokrate i Liberali svojim neodgovornim, sebičnim ponašanjem gurnuli Nemačku u političku nestabilnost, koja zahvaljujući njenoj dvanaestogodišnjoj vladavini ubira sjajne privredne rezultate i beleži istorijski nisku nezaposlenost.

U tom smislu piše i nemački „Cajt“ u komentaru pod naslovom „Prvo partija, pa tek onda zemlja“, u kome se obrušava na socijaldemokrate i njihovo „neodgovorno“ ponašanje, zato što neće da podmetnu leđa u novoj velikoj koaliciji. Predstavnici SPD-a to odbijaju sa obrazloženjem da je velika koalicija istrošena u protekle četiri godine, da je već došla do kraja i da su, na kraju krajeva, birači kaznili i CDU i SPD i jasno stavili do znanja da žele nešto drugo. Obaška što bi spasavanje Angele Merkel za socijaldemokrate bilo ravno političkom samoubistvu.

Sa druge strane, kolumnista nedeljnika „Špigel“ Jakob Augštajn smatra da bi kancelarka sada konačno trebalo da pokaže veličinu i da se upusti u manjinsku vladu, što bi samo oživelo demokratiju u Nemačkoj, jer bi se odluke iz partijskih centrala preselile u parlament, gde poslanici (za razliku od Srbije) nemaju nikakvu obavezu da slušaju partijske direktive.

Ipak, Augštajn smatra da ona nema ni snage ni volje da to učini i piše joj politički nekrolog: Angela Merkel je došla do kraja; ona nema većinu i nema nikakav plan; ako joj manjka snage za radikalni novi početak, može odmah da se preda. Augštajn analizira da je ovaj put zakazao njen oprobani recept – da posmatra i čeka – jer ju je neuračunljivi šef Liberala Lindner saterao u ćošak. Žena, koja je kao niko drugi simbolizovala stabilnost i uračunljivost, sama se izmanevrisala u bezizlazno nestabilnu situaciju.

NOVI IZBORI: Nemačka ne voli eksperimente, kaže politikolog Torsten Fas sa Berlinskog univerziteta. Ustav podržava stabilnu vladu sa četvorogodišnjim mandatom, izglasavanje nepoverenja je daleko komplikovanije nego u većini drugih zemalja. Posle propasti „Jamajke“ Nemačka se našla na nepoznatom terenu. Liberali su razbili tabu da koalicioni pregovori, ma koliko komplikovani bili, na kraju dovode do formiranja vlade. Torsten smatra da je potez njihovog šefa Lindnera veoma riskantan jer Liberali imaju malu bazu među biračima, vratili su se u parlament zahvaljujući „pozajmljenim“ glasovima, uglavnom od demohrišćana.

Kako god: dok se na političke krize nenavikli Nemci nalaze u nekoj vrsti šoka, a u krizama uzdrmanoj Evropskoj uniji se misle da im samo još treba nestabilna Nemačka, za sada se zapravo ništa dramatično nije dogodilo. Liberali su pokazali spremnost da se kockaju, nova, mlada politička zvezda Kristijan Lindner očigledno misli da bi mogao da se katapultira do visina Emenuela Makrona u Francuskoj ili Sebastijana Kurca u Austriji i prečicom dođe možda čak i do kancelarske fotelje; Angela Merkel je pokazala trenutnu slabost; socijaldemokrate imaju pravu da ne srljaju u propast, učešće u vlasti nije obavezujuće; bavarskoj Hrišćansko-socijalnoj uniji predstoje sledeće godine pokrajinski izbori, koji su im važniji od saveznih; Zeleni su partija čije odluke zavise od podrške baze, podeljeni su na fanatično principijelne ideologe i pragmatike spremne na kompromise koji stvari žele da menjaju sa pozicije vlasti.

Ako vanrednih izbora bude, verovatno će biti raspisani na proleće. Dotle se ništa dramatično neće desiti, a izborna kampanja bi verovatno kud i kamo bila interesantnija od prethodne, koja je bila neprimereno dosadna. Birači će imati vremena da još jednom razmisle koga u ovoj pat poziciji žele da ojačaju. Bojazan da bi ova situacija mogla dodatno da ojača desničarsku Alternativu za Nemačku nije utemeljena na činjenicama, moglo bi da se desi i suprotno. Angelu Merkel svakako ne bi trebalo prerano otpisati.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Francuska

10.novembar 2025. I.M.

Sarkozi pušten iz zatvora: „Nikada neću priznati ono što nisam uradio“

Bivši predsednik Francuske Nikola Sarkozi pušten je na slobodu nakon tri nedelje provedene u zatvoru. Apelacioni sud u Parizu prihvatio je njegov zahtev i odredio mu meru sudskog nadzora

Francuska

10.novembar 2025. Karolin Dila / DW

Kad se pregledaš sam, a leker te gleda preko kamere

U mestima sa retkim lekarima, pacijenti u Francuskoj koriste „medicinske kontejnere“ za samopregled pod nadzorom lekara putem video-poziva, čime se pokušava ublažiti problem „medicinskih pustinja“

Osveta

10.novembar 2025. Viktorija Vlasenko / DW

Rusija regrutuje kriminalce za sabotaže širom Evrope

Studija nevladinih organizacija GLOBSEC i ICCT upozorava da Rusija koristi kriminalne mreže i preko Telegrama regrutuje kriminalce koji govore ruski kako bi izvodila sabotaže i destabilizovala Evropsku uniju zbog podrške Ukrajini

Manipulacija

10.novembar 2025. I.M.

Skandal na BBC-ju: Ostavke čelnih ljudi zbog montiranog Trampovog govora

Nakon otkrića da je u emisiji „Panorama“ spojen sadržaj dva nepovezana dela govora Donalda Trampa, rukovodstvo BBC-ja preuzelo je odgovornost i podnelo ostavke

Belorusija

09.novembar 2025. Tatsjana Harnalik/DW

Kad deca uče da umru za otadžbinu

Beloruski režim sistematski šalje decu na vojnu obuku i u „ratne igre“. Škole ih podučavaju odanosti i potrebi da se umre za otadžbinu

Komentar

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić euforičan, sa ispruženom rukom

Pregled nedelje

Vučić, zaštitnik nepravde

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gleda u visinu ispred Narodne Skupštine

Komentar

Predsednik Ćacilenda

Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1818
Poslednje izdanje

Štrajk glađu Dijane Hrke

Jedna žena protiv trulog sistema Pretplati se
Posle obeležavanja godišnjice tragedije

Režimski debakl u Novom Sadu

Kratka hronologija 2025

Luciferov izaslanik za Srbiju

KK Partizan

Ostoja između dve vatre

Intervju: Miloš Lolić i Borisav Matić

Neposlušni umetnički tim Bitefa

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure