img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Trgovinski rat

Američke carine žestoko pogađaju Nemačku: Da li sledi odmazda iz Brisela?

27. mart 2025, 16:26 Andrea Jung-Grim (DW)
Donald Tramp u Kongresu Foto: AP Photo/Ben Curtis
Donald Tramp u Kongresu
Copied

Nemačka automobilska industrija je na ozbiljnom udaru zbog novih američkih carina. Evropska komisija traži diplomatsko rešenje, ali ne isključuje kontramere ako pregovori ne uspeju

„Sada je ključno da Evropska unija pruži odlučan odgovor na carine – mora biti jasno da nećemo popustiti pred SAD“, kaže nemački ministar privrede Robert Habek. Dodaje da uvođenje carina nije nikakvo iznenađenje i da se Evropska komisija u saradnji s državama-članicama za to već pripremila.

„Podržaćemo Evropsku komisiju u pregovorima kako bi se pronašlo rešenje sa SAD koje će sprečiti carinsku spiralu“, rekao je Habek.

Američki predsednik Donald Tramp najavio je carine od 25 odsto na sve uvozne automobile, čime dodatno zaoštrava trgovinski sukob s Evropskom unijom.

Carina će se primenjivati i na ključne automobilske delove. Prema navodima iz Bele kuće, odluka stupa na snagu 3. aprila. Tramp želi da tim carinama ojača Sjedinjene Države kao proizvodnu lokaciju i da smanji deficit u trgovinskoj razmeni. Američki uvoz vozila i auto-delova znatno premašuje izvoz. Strane firme koje proizvode u SAD neće morati da plaćaju taj namet, piše Dojče vele (DW).

Carine na uvoz automobila mogle bi ozbiljno da pogode nemačku automobilsku industriju. SAD su, prema najnovijim podacima nemačkog Saveznog zavoda za statistiku, najvažnije izvozno tržište Nemačke. Nijedna druga zemlja prošle godine nije uvezla toliko novih automobila iz Nemačke kao SAD, s udelom od 13,1 odsto u izvozu, ispred Velike Britanije (11,3 odsto) i Francuske (7,4 odsto). Inače, nemački proizvođači automobila već sada u velikoj meri proizvode vozila u SAD kako bi izbegli carine.

„Negativne posledice za potrošače, pa i u SAD“

Predsednica Nemačkog udruženja automobilske industrije (VDA) Hildegard Miler ocenila je da je ta najava uvođenja carina „katastrofalan signal za slobodnu trgovinu“. Ona je u saopštenju VDA ukazala da će „carine imati negativne posledice posebno za potrošače, uključujući i one u Severnoj Americi“. Nemačka automobilska industrija zato zahteva hitne pregovore SAD i EU o bilateralnom sporazumu, naglasila je Miler.

Predsednik nemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) Klemens Fuest za novinsku agenciju Rojters naglašava da je to „veliko opterećenje za nemačku privredu“ i upozorava da preti opasnost od „eskalacije trgovinskog rata“.

„Američke carine pogađaju nemačku ekonomiju jače nego druge“, smatra predsednik Nemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) Marsel Fračer. On političarima preporučuje da primene dvostruku strategiju: „Evropska unija treba da razgovara sa SAD kako bi američku vladu navela na odustajanje od carina. Ali, to ne funkcioniše bez određenog pritiska. Zato EU mora uverljivo da zapreti kontramerama.“

Nove carine – šansa za Nemačku?

Glavni ekonomista Hamburške komercijalne banke dr Sajrus de la Rubija ocenjuje da će taj potez američke vlade biti težak udarac za nemačku automobilsku industriju. On međutim u tome vidi i šansu: „Što se više SAD budu upuštale u trgovinski rat, to će nova nemačka vlada biti pod većim pritiskom da ubrza svoje investicione planove za infrastrukturu i odbranu kako bi nadoknadila pad potražnje.“

Njegov kolega iz VP Banke Tomas Gicel smatra da „Tramp svojim carinama na automobile raspiruje globalni trgovinski rat“ i upozorava da će posledica biti i rast cena polovnih automobila. Istovremeno, podseća da je evro od 2008. godine izgubio više od 30 odsto vrednosti u odnosu na dolar, a oslabio je i meksički pezos.

„Ta slabost valuta mogla bi evropskim proizvođačima, kao i međunarodnim proizvođačima automobila sa sedištem u Meksiku, da pruži određenu kalkulacionu prednost“, kaže Gicel.

EU se nada rešenju kroz pregovore

Reakcije stižu i iz drugih država s jakom automobilskom industrijom. Južna Koreja je najavila da će kontaktirati SAD i pokušati da umanji negativne posledice po tamošnje proizvođače. Tokio pak najavljuje „posledice“, a japanski premijer Šigeru Išiba podseća da njegova zemlja najviše investira u SAD, pa smatra da bi Vašington trebalo da razmisli o tome ima li smisla uvoditi istu carinsku stopu za sve države.

Velika Britanija za sada je uzdržana. Ministarka finansija Rejčel Rivis izjavila je da London neće preduzeti ništa što bi moglo da eskalira trgovinski rat sa SAD.

Francuski ministar finansija Erik Lombard uvođenje carina nazvao je „veoma lošom vešću“. On kao jedino rešenje vidi to da i Evropska unija poveća carine.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da će EU zaštititi evropske kompanije.

„Potrudićemo se da pronađeno rešenja kroz pregovore“, rekla je. „Sada ćemo da procenimo tu najavu zajedno s drugim merama koje SAD razmatraju u narednim danima.“

U Evropskoj uniji se takođe očekuje da će, uz carine na automobile, SAD uvesti i brojne druge nove carine na uvoz. Tramp već nedeljama najavljuje da će 2. april – kad namerava da objavi veliki paket carinskih mera – biti „dan oslobođenja“ za SAD.

Prema informacijama nemačke novinske agencije dpa, Evropska komisija obavestila je države-članice u sredu (26. mart) da bi trebalo da se pripreme na te odluke. Mere bi, recimo, mogle da pogode proizvođače lekova i prehrambenu industriju iz EU.

Tagovi:

Evropska unija Sjedinjene Američke Države Donald Tramp Nemačka autoindustrija Trgovinski rat
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Hrvatska

18.jul 2026. S. Ć.

Konkurs koji nudi zaposlenje na mestu iz bajke za 4000 evra

U Komiži na ostrvu Vis nude 4000 evra mesečno na konkursu za izvršnog direktora Geoparka Viški arhipelag

Bliski istok

18.jul 2026. R. Š.

SAD sedmu noć zaredom bombardovale Iran

Vojni savetnik vrhovnog vođe Irana upozorio SAD da će ući u fazu „ofanzivnih operacija punih razmera” ako se napadi nastave

Crna Gora

Crna Gora

18.jul 2026. Aleksandra Mudreša (DW)

„Otključavanje“ Ustava: Crna Gora još korak bliža Evropskoj uniji

Dogovoru o izmenama Ustava Crne Gore prethodio je sporazum vlasti i opozicije, postignut uz posredovanje ambasadora Evropske unije u Podgorici Johana Satlera

Kina i Amerika

Odnosi Kine i Tajvana

17.jul 2026. M. L. J.

Ratne vežbe: Kina u pustinji gradi repliku tajvanskih institucija i američkih baza i vežba na njima

Kineska vojska izgradila je repliku američkog razarača u pustinji kako bi vežbala gađanje brodova koji predstavljaju okosnicu mornarice SAD

Tramp

Donald Tramp

17.jul 2026. Nenad Krajcer (DW)

Vanredno obraćanje Donalda Trampa: Lov na kineske veštice umesto rešenja za Iran

Tramp je u obraćanju naciji ponovo govorio o navodno pokradenim predsedničkim izborima iz 2020. godine i podacima 220 miliona birača, za šta je optužio Kinu

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure