img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Iran u arapskoj slagalici

Ajatolah, predsednik i Hilari Klinton

02. новембар 2011, 23:08 Momir Turudić
KALIF UMESTO KALIFA: Predsednik Irana Mahmut Ahmadinežad ispred slike ajatolaha Alija Hamneija / foto: reuters
Copied

Iran se nada da će svoj uticaj među iračkim šiitima još lakše da širi bez američkih trupa koje se povlače iz Iraka. Verski vođa ajatolah Ali Hamnei sužava prostor predsedniku Ahmadinežadu. SAD hoće da iskoriste pucanje jedinstva na vrhu vlasti koje se nazire u Teheranu

Usled dešavanja u Libiji, Iran je prethodnih nekoliko meseci izašao iz fokusa svetske pažnje, ali čini se da se situacija menja i da pritisak na Teheran ponovo raste. Sredinom oktobra je američki Federalni istražni biro objavio da je osujetio zaveru u kojoj je Iran planirao terorističke napade na ambasade Saudijske Arabije i Izraela u SAD, kao i ubistvo saudijskog ambasadora u Vašingtonu. Jedan osumnjičeni, Mansur Arbabsijar, koji ima državljanstva i Irana i SAD, uhapšen je u Americi. Vašington je pozvao Iran da izruči ili procesuira drugog osumnjičenog, zvaničnika iranske Revolucionarne garde Golama Šakurija. Njih dvojica su optuženi da su za račun iranske vlade pokušali da angažuju pripadnike jednog meksičkog narko-kartela za izvršenje tih napada.

Američki predsednik Barak Obama je izjavio da SAD neće odbaciti nijednu opciju kada je reč o umešanosti Irana u zaveru, da će primeniti najoštrije sankcije i nastaviti da mobiliše međunarodnu zajednicu kako bi „Iran bio kažnjen i platio cenu za takvo ponašanje“. Vrhovni iranski verski vođa ajatolah Ali Hamnei je optužbe SAD nazvao apsurdnim i besmislenim, a Iran je i zvanično uložio protest Sjedinjenim Državama.

I pored gromoglasnih optužbi, čak i među američkim saveznicima se sumnjičavo gleda na čitavu priču. Vlada SAD tvrdi da pouzdano zna da je Arbabsijar bio plaćen i usmeravan od pojedinaca iz iranske vlade, ali nije precizirala ko je u iranskom vrhu znao za zaveru. Čitava zavera deluje traljavo i amaterski organizovana – američki državljanin iranskog porekla, u rođačkim vezama sa pripadnikom Revolucionarne garde, po Teksasu traži veze sa meksičkom narko mafijom i tako naleće na agenta FBI infiltriranog među trgovce drogom. Za zaveru su optuženi pripadnici Snage Godsa (Snage Jerusalima), elitne jedinice Revolucionarne garde koja uglavnom operiše po inostranstvu. Mada je poznato da su ta jedinica i njeni instruktori bili prisutni u Libanu, pomažući šiitski Hezbolah, u Iraku, pomažući prvo Kurde protiv Sadama Huseina, docnije šiitske organizacije kada je Sadam pao, nikada nije bilo dokaza za njihovu direktnu umešanost. Ovako, ispada da je Snaga Godsa sebe izblamirala u bizarnoj akciji, čiji se pravi efekat i ne vidi.

Nejasno je, naime, šta bi uopšte Iran dobio ulazeći u istovremeni sukob sa SAD, Izraelom i Saudijskom Arabijom, koji zauzimaju tri prva mesta na dugoj listi iranskih neprijatelja, u situaciji kada se i unutar Irana dešavaju previranja. Na vesti o zaveri, saudijski zvaničnici su rekli da Iran mora da „plati cenu“, a Iran očigledno pokušava da smanji tenzije sa Saudijskom Arabijom, pa je ministar spoljnih poslova Irana Ali Akbar Salehi hitno otišao u posetu Rijadu. Odnosi ove dve zemlje su već bili napeti, jer su Saudijci poslali svoju vojsku u Bahrein, da pomogne u krvavom gušenju demonstracija u kojima su učestvovali mahom šiiti.

UNUTRAŠNJI PROBLEMI: Porast pritiska na Iran od strane Amerike mogao bi imati veze i sa procenom da je Iran oslabljen previranjima unutar zemlje. Ta previranja, na iznenađenje mnogih, ne odnose se na sukobe između sadašnje vlasti i njenih protivnika iz „zelenog talasa“, koji traži više slobode i demokratije. Još uvek potmula borba odvija se između pristalica najkonzervativnijih predstavnika vlasti, predsednika Mahmuda Ahmadinežada i vrhovnog verskog vođe ajatolaha Alija Hamneija.

Mahmud Ahmadinežad je pozvan na saslušanje u parlamentu zbog pronevere novca, pošto je više od četvrtine poslanika parlamenta potpisalo peticiju koja tako nešto omogućava. Ahmadinežad će biti prvi iranski predsednik koji će biti izveden pred parlament, koji je ranije proglasio krivim njegovog ministra privrede u slučaju pronevere 2,6 miliona dolara. Poslanici optužuju Ahmadinežada i za prekoračenje autoriteta, priča se i da je u poslednjih nekoliko meseci desetine njegovih političkih istomišljenika uhapšeno ili primorano da se povuče iz javnog života, pod različitim izgovorima. Nešto ranije, ajatolah Ali Hamnei nagovestio je mogućnost ukidanja funkcije predsednika republike u korist parlamentarnog sistema, a mnogi su to protumačili kao još jednu strelicu odapetu ka Ahmadinežadu.

Ne tako davno, činilo se da ultrakonzervativni blok deluje monolitno. Ahmadinežad je na predsedničkim izborima 2005. godine izvučen iz rukava kao džoker konzervativaca, Hamnei je čvrsto stajao na njegovoj strani i 2009. godine, kada je opozicija organizovala višenedeljne demonstracije, tvrdeći da je Ahmadinežad dobio drugi predsednički mandat izbornom krađom.

Svetski mediji poslednjih nekoliko godina prenosili su vesti o nezadovoljstvu sveštenstva zbog činjenice da Ahmadinežad na ključna mesta u privredi, diplomatiji, državnoj administraciji dovodi bivše pripadnike Revolucionarne garde. Priča se da je Ahmadinežad u mladosti bio pripadnik garde i da odatle potiču njegove čvrste veze sa gardistima, ali to nije zvanično potvrđeno. Revolucionarna garda je država u državi, vojna formacija koja ima kopnene, vazdušne i pomorske snage, i neuporedivo je moćnija od „obične“ vojske. Garda ima uticaj na sve vidove života u Iranu, između ostalog to je i jedna od najmoćnijih poslovnih imperija u ovoj zemlji, poseduje desetine kompanija i razrađen biznis u svim privrednim granama. Garda je prirodan saveznik konzervativaca, bila je potpuno na njihovoj strani za vreme nemira pre dve godine, ali čini se da se čak i šiitsko sveštenstvo predvođeno Hamneijem oseća ugroženo rastom moći i onako svemoćne Garde.

Državna sekretarka SAD Hilari Klinton nedavno je izjavila da u administraciji Sjedinjenih Država postoji konfuzija oko toga ko uopšte sada vlada Iranom, i da SAD strahuju da Iran srlja u vojnu diktaturu. Uz sve to, Klintonova je dodala da bi borba za vlast u iranskoj vladi mogla da predstavlja i pozitivnu šansu za narod.

BIČEM NA OPOZICIJU: Međutim, ako je nešto sigurno, to je da sadašnja trvenja u vrhovima vlasti baš ništa neće pomoći iranskoj opoziciji, koja je gotovo nestala iz javnosti posle brutalnog gušenja demonstracija pre dve godine. Za tu opoziciju je potpuno svejedno kako će među sobom vlast i novac deliti Garda i klerici, jer se i jedni i drugi prema opoziciji odnose na isti način. Da nikakvog popuštanja u tom smeru neće biti, vlast je opet simbolično pokazala tako što je potvrdila šestogodišnju zatvorsku kaznu na koju je osuđen slavni režiser Džafar Panahi, koji je aktivno učestvovao u protestima 2009. godine. Panahiju je pored zatvorske kazne izrečena i dvadesetogodišnja zabrana režiranja, slobodnog kretanja i medijskog pojavljivanja. U oktobru je i glumica Marzije Vafamer osuđena na godinu dana zatvora i 90 udaraca bičem, zbog pojavljivanja u filmu Moj Teheran na prodaju, koji govori o mladoj glumici čiji su rad zabranile vlasti. I ovako drastični, ovi slučajevi su bar vidljivi, jer su u pitanju javne ličnosti, pa privlače pažnju svetske javnosti koja pokušava da im na neki način pomogne. Broj anonimnih simpatizera opozicije ili učesnika demonstracija koji su širom Irana u zatvorima ili pod pritiskom vlasti je nepoznat.

Usred unutrašnjih trvenja, Ali Hamnei je ipak našao i razlog za radovanje. Najavu Baraka Obame da SAD planiraju da do kraja godine povuku sve vojnike iz Iraka, ajatolah Hamnei nazvao je „zlatnom pobedom“. Hamneijevo oduševljenje je logično: Iran se nada da će svoj uticaj među iračkim šiitima još lakše širiti bez američkih trupa, da ne govorimo o tome da su desetine hiljada američkih vojnika i u Iraku i u Avganistanu činile da se Iran sa razlogom osećao kao u obruču.

Ipak, „Njujork tajms“ je objavio da SAD planiraju da pojačaju vojno prisustvo u Zalivu posle povlačenja trupa iz Iraka i da SAD pregovaraju sa Kuvajtom o mogućem stacioniranju novih borbenih jedinica, koje bi mogle brzo da reaguju u slučaju pogoršanja bezbednosne situacije u Iraku ili vojnog sukoba sa Iranom. Navodi se i da američka administracija nastoji da pojača postojeće vojne veze sa svim članovima Saveta za saradnju u Persijskom zalivu – Saudijskom Arabijom, Kuvajtom, Bahreinom, Katarom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Omanom. Zapadni zvaničnici periodično pominju „preventivne napade na iranske ciljeve“ i „mogućnost bombardovanja iranskih nuklearnih objekata ukoliko se utvrdi da je Teheran blizu izrade nuklearnog oružja“.

Senka vojne intervencije visi i nad Sirijom, najbližim saradnikom Irana u regionu. Mada je generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen izjavio da u potpunosti isključuje mogućnost intervencije alijanse u Siriji, uz vesti o sve većim stradanjima u toj zemlji poslednjih dana učestali su i neki drugi glasovi. Zapadni mediji prenose da demonstranti traže uvođenje zone zabranjenog leta i međunarodnu pomoć, da je opozicioni Nacionalni savet tražio međunarodnu zaštitu, a to već neprijatno podseća na vreme pre intervencije u Libiji.

Predsednik Sirije Bašar el Asad, u intervjuu „Sandej telegrafu“, upozorio je da bi bilo kakva akcija Zapada protiv Sirije izazvala zemljotres koji bi zapalio Bliski istok. Ove zloslutne reči važe za Siriju, ali mnogo više za Iran, verovatno najvažniji deo uzavrelog regiona.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Koncert Marka Perkovića Tompsona na zagrebačkom Hipodromu

Hrvatska

07.јул 2025. Srećko Matić (DW)

Broj ljudi na Tompsonovom koncertu kao broj ustaških žrtava

Broj ljudi na koncertu Marka Perkovića Tompsona sličan je broju žrtava ustaškog režima koji Tompson rehabilituje, piše Frankfurter algemajne cajtung

Granični prelaz

Uvođenje graničnih prelaza u EU

07.јул 2025. Katrin Šmid / DW

Beše nekad Šengen: Granične kontrole u 13 od 29 zemalja

Članice Evropske unije uvode kontrole na granicama. Šengenski sporazum to dopušta, ali oročeno. Pa ipak, Brisel ne preduzima ništa ni kad se svi rokovi probiju

Širenje moći

06.јул 2025. Klaudija Mende / DW

Džamije i geopolitika: Kako Erdogan gradi uticaj Turske na Balkanu

Izgradnjom monumentalnih džamija širom Balkana i šire, Turska ne širi samo veru, već i svoj politički uticaj. Pod rukovodstvom Redžepa Tajipa Erdogana, verski objekti postali su deo šire geopolitičke strategije – u kojoj su minareti visoki 50 metara i političke poruke još više

Marko Perković Tompson

Hrvatska

05.јул 2025. M.S.

Tompsonov koncert: Selfi sa premijerom i ministrom policije i, opasnost od ustaških simbola

Koncert Marka Perkovića Tompsona, koji je prema mišljenju mnogih hrvatskih istoričara i političara trebalo zabraniti, ipak se održava na zagrebačkom Hipodromu. Kakve su reakcije?

Rusija

05.јул 2025. B. B.

Rusija prva zemlja koja je priznala talibansku vladu

„Zvanično priznanje vlade Avganistana daće podsticaj razvoju produktivne bilateralne saradnje između naših zemalja“, navelo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova

Komentar

Komentar

„Antisrbin“ i „blokader“: Pumpaj Nole!

Gestom pumpanja na Vimbldonu Novak Đoković je na sebe navukao kletve i uvrede režima Aleksandra Vučića. Stavljen je u isti koš sa „blokaderima-teroristima“ i „antisrbima“

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obilazi novu deonicu auto-puta E-763

Komentar

Pakovraće – Požega: Vučić na putu iracionalnosti

I kako će vatrogasci, policajci i lekari da brinu o nebezbednim tunelima? Pa, tako što će da osmatraju brdo i budu spremni ako se brdo obruši na autobus, na primer

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li biste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure