img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kina: Drastične mere protiv svakog znaka epidemije

Strategija nultog kovida

13. april 2022, 19:34 Aleksandar Novačić
fotografije: ap photo
BEZ OPUŠTANJA, BEZ PAUZE: Borba protiv kovida u Kini
Copied

Kina je jedina država na svetu koja sprovodi politiku “nula kovid” i preduzima drastične mere da bi izolovala svaki pojedinačni slučaj. Ulazak i izlazak iz Kine i dalje su strogo ograničeni. Putnici iz inostranstva koji imaju dozvolu da posete Kinu moraju dve nedelje da provedu u posebnim hotelima, uz zdravstveni nadzor i posle tog perioda

Kina već mesec dana vodi pravi narodni rat protiv nevidljivog protivnika. Bori se sa eksponencijalnom epidemijom kovida 19, uglavnom izazvanom omikron varijantom i njegovom podvarijantom, a broj slučajeva raste od marta.

Zemlja je prijavila 176.455 obolelih (od 1. marta do 5. aprila), koji su se proširili na 29 regiona. Prema zvaničnicima Nacionalne zdravstvene komisije, prijavljeno je ukupno 197 teških, ali nijedan smrtni slučaj.

U Šangaju, finansijskom i trgovinskom centru Kine, pre mesec dana registrovano je nekoliko slučajeva oboljenja i od tada je čitav 25-milionski grad u blokadi. Pažnja medija fokusirana je na Šangaj koji u domaćoj javnosti služi kao primer kako treba odlučno i beskompromisno voditi borbu protiv epidemije.

Grad je za samo nedelju dana obezbedio 160.000 kreveta u stotinak prijemnih bolnica i dovedeno je najmanje 15.000 zdravstvenih radnika iz drugih delova Kine. Sve je to omogućilo da se epidemija stavi pod kontrolu. Predviđeno je da početkom maja bude potpuno eleminisana.

Igra velikih brojeva

Od 1,5 milijardi stanovnika, u kineskim gradovima živi 880 miliona. Postoji 65 gradova od preko dva miliona žitelja. Zato je širenje virusa posebno opasno u mnogoljudnom kineskom društvu.

Jedan kineski matematičar je slikovito predstavio šta znači milion a šta milijarda. Ako bi, kaže, neko rešio da broji od jedan do milion i da svake sekunde kaže po jedan broj, trebalo bi mu više od 11 sati da izgovori milion brojeva. A ako bi to pokušao sa milijardom, trebalo bi mu više od 30 godina.

LOKDAUN U 23 GRADA

Virus Outbreak China
…

Južnokineski megalopolis Guangdžou prijavio je krajem prošle sedmice 10 novih slučajeva i odmah je pokrenuto testiranje svih 15 miliona stanovnika. Gradske vlasti pozvale su stanovnike da ostanu na mestu boravišta i izbegavaju okupljanja.

Zvaničnici severoistočne provincije Đilin, koja je prethodno bila jedno od žarišta kovida 19, objavili su u nedelju da će pokrajina postepeno ublažavati mere u oblasti rada i restrikcije u svakodnevnom životu, čim se zaustavi širenje bolesti. Glavni grad provincije i 32-milionski Čangčun, koji su bili najteže pogođeni epidemijom, objavili su da su obuzdali širenje virusa i stavili ga pod kontrolu.

Potpuni ili delimični lokdaun sproveden je u 23 grada sa ukupno 193 miliona stanovnika. To je gotovo 14 odsto od ukupnog kineskog stanovništva, koje stvara 3,6 hiljada milijardi dolara nacionalnog dohotka.

EKONOMSKE POSLEDICE

AP Week in Pictures Asia
…

Kina je jedina država na svetu koja sprovodi politiku “nula kovid” i preduzima drastične mere da bi izolovala svaki pojedinačan slučaj. Ulazak i izlazak iz Kine i dalje su strogo ograničeni. Putnici iz inostranstva koji imaju dozvolu da posete Kinu moraju dve nedelje da provedu u posebnim hotelima, uz zdravstveni nadzor i posle tog perioda.

Svi građani se obavezno testiraju, i ako se otkrije slučaj kovida, zatvaraju se čitavi gradovi i regioni. Kina je potpuno vakcinisala oko 90 odsto stanovništva, to jest preko milijardu i 200 miliona ljudi. Međutim, polovina starijih od 80 godina nije potpuno vakcinisana. Oni su i najranjivija kategorija u epidemiji.

U uslovima restrikcije brojni mali privrednici moraju da obustave rad, kao i velike kompanije. Najveća kineska luka Šangaj danima nije primala strane brodove koji čekaju na istovar ili utovar robe kao nikada pre.

Sadašnja borba protiv pandemije ima ozbiljne ekonomske posledice. Iako je Kina za ovu godinu predvidela za svoje standarde skroman rast od “svega” 5,5 odsto, Međunarodna banka za razvoj procenjuje da bi on mogao da bude niži čak za jedan procenat. Ekonomske posledice kineskog lokdauna osetiće se u mnogim azijskim zemljama, ali i šire.

KRITIKE STRANACA

Virus Outbreak China
…

I dok čitav svet nastoji da živi sa virusom, kinesko rukovodstvo se i dalje čvrsto pridržava svoje strategije “nulti kovid” i nema većih izgleda da će od toga odstupiti, uz “taktičko” prilagođavanje novoj situaciji, drugačijoj od one u Vuhanu od pre dve godine i pojavi varijante delta, posebno blaže varijante omikron.

Pre svega, to je posledica zadivljujućih rezultata koji su postignuti. Od 2019. godine registrovano je manje od 5000 smrtnih slučajeva, u poređenju sa milion smrtnih slučajeva u SAD. U Kini su na milion stanovnika bila tri smrtna slučaja od korone, dok je u Americi bilo 3000, a u Britaniji 2400.

Iz tih zemalja dolaze i najveće kritike kineske strategije u borbi s pandemijom. I ovih dana su mnoge ambasade u Pekingu protestovale zbog mera koje se preduzimaju u Kini. Posebno da se u slučaju oboljenja deca odvajaju od roditelja i leče na drugim mestima. Francuzi su u Šangaju protestovali jer nisu mogli da dođu u konzulat na glasanje na predsedničkim izborima pre nedelju dana.

Što se tiče kineskih građana, njihove primedbe se ne odnose na politiku sprovođenja borbe sa pandemijom. Ankete pokazuju da više od 80 odsto podržava takvu politiku rukovodstva. Primedbe se odnose na ograničeno snabdevanje hranom i drugim potrepštinama tokom karantina, na birokratsko ponašanje lokalnih vlasti i slične kritike, uglavnom tehničke prirode.

OMIKRON NIJE GRIP

China Economy
…

Zvanični mediji u Kini tvrde da “koegzistencija sa virusom” u zemljama poput Velike Britanije i SAD predstavlja odustajanje od pokušaja sprečavanja i kontrole epidemije. Takozvani “imunitet stada” u suštini znači ostavljanje bez zaštite velikog broja ugroženih ljudi sa niskim imunitetom. To je surovi socijalni darvinizam. Nasuprot tome, Kina je zaštitila starije osobe i pacijente koji boluju od drugih bolesti, što je veoma značajno. Ljudski život je najvažniji.

Pristajanje na pojednostavljenu predstavu o omikronu kao velikom gripu nije na dnevnom redu u Kini, gde domaći epidemiolozi koriste statistike i činjenice da dokažu suprotno i otklone mnoge zablude, uključujući i veći broj smrtnih slučajeva od omikrona u poređenju sa sezonskim gripom, pa čak i veći od delta varijante. Kineski eksperti procenjuju da je virus omikron 10 puta teže zaustaviti nego deltu i navode podatke, prema pisanju medija iz Hongkonga, da je stopa smrtnosti od omikrona viša.

TAKMIČENJE DVA SISTEMA

Pored medicinske, socijalne i ekonomske dimenzije, kineska strategija “nula kovid” ima i svoju unutrašnjopolitičku dimenziju. Kineska državna informativna agencija Sinhua ističe da ovu veliku bitku protiv kovida predvodi predsednik Si Đinping, a “Šenženski dnevnik” piše da se debata između pristupa “nula kovid” i “mirne koegzistencije” sa virusom svodi na fundamentalno pitanje takmičenja između dva sistema u kome je kineski sistem, činjenično i statistički posmatrano, u očiglednoj prednosti.

Uspesi na tom polju povezani su, pored hiljada drugih imena, najviše sa Si Đinpingom. Zato odustajanje od politike koja donosi uspeh ne dolazi u obzir. Pored toga, u oktobru će biti održan partijski kongres na kome se očekuje da Si osvoji novi petogodišnji mandat.

Glavni vladin savetnik za zdravlje Džen Guang rekao je prošlog leta da će Kina početi da se otvara i koegzistira sa virusom kada troškovi budu premašili korist, ali to je još daleko. Ima kineskih eksperata koji procenjuju da će sadašnja strategija “nula kovid” potrajati još deset godina. Neki predviđaju i pojavu još opasnijih varijanti virusa. Treba biti spreman.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Kuba

Kubanska kriza

27.februar 2026. I.M.

Kuba otvorila vatru na brod iz SAD: Poginuo najmanje jedan američki državljanin

Jedan američki državljanin je poginuo, a drugi je ranjen kada je kubanska vojska otvorila vatru na brod sa američkom zastavom koji je, prema navodima Havane, ušao u teritorijalne vode Kube. Kubanske vlasti saopštavaju da su četiri osobe poginule

Nemačka

26.februar 2026. Svetozar Savić (DW)

Kako je Bosanac Huso B. izigrao čitav nemački sistem

Umesto da bude deportovan pre skoro tri decenije, osuđivani Bosanac Huso B. sa svojom porodicom godišnje primi 87.000 evra

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evropska unija

26.februar 2026. Tomas Lačan (DW)

Island: Umesto 52. država SAD, 28. članica EU

Dugo je Island oklevao da se pridruži Evropskoj uniji. Međutim, svet se zabrinjavajuće menja, pa su u svetlu Trampovih pretnji Grenlandu Islanđani počeli da preispituju svoju ljubav prema EU

Donald Tramp

Diplomatija ili eskalacija sukoba

26.februar 2026. Elina Faradi / DW

Tramp razmatra vojni udar na Iran: Koliko je Bliski istok blizu novog rata

Pred novi krug pregovora u Ženevi, tenzije između Sjedinjene Američke Države i Iran dostižu tačku usijanja. Prema navodima lista Volstrit džurnal, predsednik Donald Tramp razmatra ograničeni vojni udar kao sredstvo pritiska. Da li je Ženeva poslednja šansa za diplomatsko rešenje

SAD – Evropa

26.februar 2026. Marija Vidić, Slobodan Bubnjević

Mesec, to je kad se vratiš

Kao priprema za let prve žene koja će sleteti na Zemljin satelit, u programu Artemis povratka na Mesec, sledi misija u kojoj će četiri astronauta leteti ukrug, tamo i nazad. Ali, nikako da polete

Komentar
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure