img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kina: Drastične mere protiv svakog znaka epidemije

Strategija nultog kovida

13. april 2022, 19:34 Aleksandar Novačić
fotografije: ap photo
BEZ OPUŠTANJA, BEZ PAUZE: Borba protiv kovida u Kini
Copied

Kina je jedina država na svetu koja sprovodi politiku “nula kovid” i preduzima drastične mere da bi izolovala svaki pojedinačni slučaj. Ulazak i izlazak iz Kine i dalje su strogo ograničeni. Putnici iz inostranstva koji imaju dozvolu da posete Kinu moraju dve nedelje da provedu u posebnim hotelima, uz zdravstveni nadzor i posle tog perioda

Kina već mesec dana vodi pravi narodni rat protiv nevidljivog protivnika. Bori se sa eksponencijalnom epidemijom kovida 19, uglavnom izazvanom omikron varijantom i njegovom podvarijantom, a broj slučajeva raste od marta.

Zemlja je prijavila 176.455 obolelih (od 1. marta do 5. aprila), koji su se proširili na 29 regiona. Prema zvaničnicima Nacionalne zdravstvene komisije, prijavljeno je ukupno 197 teških, ali nijedan smrtni slučaj.

U Šangaju, finansijskom i trgovinskom centru Kine, pre mesec dana registrovano je nekoliko slučajeva oboljenja i od tada je čitav 25-milionski grad u blokadi. Pažnja medija fokusirana je na Šangaj koji u domaćoj javnosti služi kao primer kako treba odlučno i beskompromisno voditi borbu protiv epidemije.

Grad je za samo nedelju dana obezbedio 160.000 kreveta u stotinak prijemnih bolnica i dovedeno je najmanje 15.000 zdravstvenih radnika iz drugih delova Kine. Sve je to omogućilo da se epidemija stavi pod kontrolu. Predviđeno je da početkom maja bude potpuno eleminisana.

Igra velikih brojeva

Od 1,5 milijardi stanovnika, u kineskim gradovima živi 880 miliona. Postoji 65 gradova od preko dva miliona žitelja. Zato je širenje virusa posebno opasno u mnogoljudnom kineskom društvu.

Jedan kineski matematičar je slikovito predstavio šta znači milion a šta milijarda. Ako bi, kaže, neko rešio da broji od jedan do milion i da svake sekunde kaže po jedan broj, trebalo bi mu više od 11 sati da izgovori milion brojeva. A ako bi to pokušao sa milijardom, trebalo bi mu više od 30 godina.

LOKDAUN U 23 GRADA

Virus Outbreak China
…

Južnokineski megalopolis Guangdžou prijavio je krajem prošle sedmice 10 novih slučajeva i odmah je pokrenuto testiranje svih 15 miliona stanovnika. Gradske vlasti pozvale su stanovnike da ostanu na mestu boravišta i izbegavaju okupljanja.

Zvaničnici severoistočne provincije Đilin, koja je prethodno bila jedno od žarišta kovida 19, objavili su u nedelju da će pokrajina postepeno ublažavati mere u oblasti rada i restrikcije u svakodnevnom životu, čim se zaustavi širenje bolesti. Glavni grad provincije i 32-milionski Čangčun, koji su bili najteže pogođeni epidemijom, objavili su da su obuzdali širenje virusa i stavili ga pod kontrolu.

Potpuni ili delimični lokdaun sproveden je u 23 grada sa ukupno 193 miliona stanovnika. To je gotovo 14 odsto od ukupnog kineskog stanovništva, koje stvara 3,6 hiljada milijardi dolara nacionalnog dohotka.

EKONOMSKE POSLEDICE

AP Week in Pictures Asia
…

Kina je jedina država na svetu koja sprovodi politiku “nula kovid” i preduzima drastične mere da bi izolovala svaki pojedinačan slučaj. Ulazak i izlazak iz Kine i dalje su strogo ograničeni. Putnici iz inostranstva koji imaju dozvolu da posete Kinu moraju dve nedelje da provedu u posebnim hotelima, uz zdravstveni nadzor i posle tog perioda.

Svi građani se obavezno testiraju, i ako se otkrije slučaj kovida, zatvaraju se čitavi gradovi i regioni. Kina je potpuno vakcinisala oko 90 odsto stanovništva, to jest preko milijardu i 200 miliona ljudi. Međutim, polovina starijih od 80 godina nije potpuno vakcinisana. Oni su i najranjivija kategorija u epidemiji.

U uslovima restrikcije brojni mali privrednici moraju da obustave rad, kao i velike kompanije. Najveća kineska luka Šangaj danima nije primala strane brodove koji čekaju na istovar ili utovar robe kao nikada pre.

Sadašnja borba protiv pandemije ima ozbiljne ekonomske posledice. Iako je Kina za ovu godinu predvidela za svoje standarde skroman rast od “svega” 5,5 odsto, Međunarodna banka za razvoj procenjuje da bi on mogao da bude niži čak za jedan procenat. Ekonomske posledice kineskog lokdauna osetiće se u mnogim azijskim zemljama, ali i šire.

KRITIKE STRANACA

Virus Outbreak China
…

I dok čitav svet nastoji da živi sa virusom, kinesko rukovodstvo se i dalje čvrsto pridržava svoje strategije “nulti kovid” i nema većih izgleda da će od toga odstupiti, uz “taktičko” prilagođavanje novoj situaciji, drugačijoj od one u Vuhanu od pre dve godine i pojavi varijante delta, posebno blaže varijante omikron.

Pre svega, to je posledica zadivljujućih rezultata koji su postignuti. Od 2019. godine registrovano je manje od 5000 smrtnih slučajeva, u poređenju sa milion smrtnih slučajeva u SAD. U Kini su na milion stanovnika bila tri smrtna slučaja od korone, dok je u Americi bilo 3000, a u Britaniji 2400.

Iz tih zemalja dolaze i najveće kritike kineske strategije u borbi s pandemijom. I ovih dana su mnoge ambasade u Pekingu protestovale zbog mera koje se preduzimaju u Kini. Posebno da se u slučaju oboljenja deca odvajaju od roditelja i leče na drugim mestima. Francuzi su u Šangaju protestovali jer nisu mogli da dođu u konzulat na glasanje na predsedničkim izborima pre nedelju dana.

Što se tiče kineskih građana, njihove primedbe se ne odnose na politiku sprovođenja borbe sa pandemijom. Ankete pokazuju da više od 80 odsto podržava takvu politiku rukovodstva. Primedbe se odnose na ograničeno snabdevanje hranom i drugim potrepštinama tokom karantina, na birokratsko ponašanje lokalnih vlasti i slične kritike, uglavnom tehničke prirode.

OMIKRON NIJE GRIP

China Economy
…

Zvanični mediji u Kini tvrde da “koegzistencija sa virusom” u zemljama poput Velike Britanije i SAD predstavlja odustajanje od pokušaja sprečavanja i kontrole epidemije. Takozvani “imunitet stada” u suštini znači ostavljanje bez zaštite velikog broja ugroženih ljudi sa niskim imunitetom. To je surovi socijalni darvinizam. Nasuprot tome, Kina je zaštitila starije osobe i pacijente koji boluju od drugih bolesti, što je veoma značajno. Ljudski život je najvažniji.

Pristajanje na pojednostavljenu predstavu o omikronu kao velikom gripu nije na dnevnom redu u Kini, gde domaći epidemiolozi koriste statistike i činjenice da dokažu suprotno i otklone mnoge zablude, uključujući i veći broj smrtnih slučajeva od omikrona u poređenju sa sezonskim gripom, pa čak i veći od delta varijante. Kineski eksperti procenjuju da je virus omikron 10 puta teže zaustaviti nego deltu i navode podatke, prema pisanju medija iz Hongkonga, da je stopa smrtnosti od omikrona viša.

TAKMIČENJE DVA SISTEMA

Pored medicinske, socijalne i ekonomske dimenzije, kineska strategija “nula kovid” ima i svoju unutrašnjopolitičku dimenziju. Kineska državna informativna agencija Sinhua ističe da ovu veliku bitku protiv kovida predvodi predsednik Si Đinping, a “Šenženski dnevnik” piše da se debata između pristupa “nula kovid” i “mirne koegzistencije” sa virusom svodi na fundamentalno pitanje takmičenja između dva sistema u kome je kineski sistem, činjenično i statistički posmatrano, u očiglednoj prednosti.

Uspesi na tom polju povezani su, pored hiljada drugih imena, najviše sa Si Đinpingom. Zato odustajanje od politike koja donosi uspeh ne dolazi u obzir. Pored toga, u oktobru će biti održan partijski kongres na kome se očekuje da Si osvoji novi petogodišnji mandat.

Glavni vladin savetnik za zdravlje Džen Guang rekao je prošlog leta da će Kina početi da se otvara i koegzistira sa virusom kada troškovi budu premašili korist, ali to je još daleko. Ima kineskih eksperata koji procenjuju da će sadašnja strategija “nula kovid” potrajati još deset godina. Neki predviđaju i pojavu još opasnijih varijanti virusa. Treba biti spreman.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Migranti

Migracije

23.decembar 2025. Nik Martin / DW

Evropa i SAD kubure sa radnom snagom, ali migrante neće

Uprkos velikoj potrebi za radnicima, zemlje širom sveta nisu rade da prihvate migrante. Zašto je to tako?

Vučić i Al Nahjan na vojnoj paradi u Beogradu

Super bogataši

23.decembar 2025. K. S.

Najbogatije porodice na svetu: Vučićev prijatelj na drugom mestu

Najbogatijih 25 porodica na svetu uvećalo je svoje bogatstvo za gotovo 360 milijardi dolara za samo godinu dana, dostigavši ukupnu vrednost od 2,9 biliona dolara – nivo bez presedana u savremenoj istoriji

Sarajevo

Bosna i Hercegovina

23.decembar 2025. Dragan Maksimović (DW)

Ustav BiH: Zašto Romi ili Jevreji ne smeju da se kandiduju za Predsedništvo

Za Predsedništvo Bosne i Hercegovine smeju da se kandiduju samo predstavnici „konstitutivnih” naroda - Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Uprkos presudi Evropskog suda za ljudska prava da to predstavlja fundamentalnu diskriminaciju, ništa se ne menja

crnogorski satelit

Svemirska istraživanja

22.decembar 2025. K. S.

Crnogorci lete u nebo: Lansiranje satelita „Luča” 28. decembra

Prvi crnogorski satelit trebalo bio kroz nekoliko dana da bude lansiran u svemir sa kosmodroma Vostočni. Crna Gora tako postaje prva država Zapadnog Balkana koja ima satelit koji joj u potpunosti pripada - tehnički, pravno i operativno

Svetski sukobi

22.decembar 2025. DW / DPA

Istorijski rekord sukoba u svetu: Od Srbije do Azije 1.450 političkih konflikata

Studija “Bezbednosni bilans 2025” pokazuje da je broj političkih sukoba različitog intenziteta u svetu ove godine dosegao istorijski maksimum. Osim ratova obuhvaćeni su i sankcije, trgovinski sporovi ili protesti kakvi se odvijaju u Srbiji

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure