Tibetanska železnica

27.oktobar 2005. Slobodan Bubnjević

Himalaji pored pruge

Vozovi koji će saobraćati ovom prugom nalikovati na putničke avione i biće hermetički zatvoreni da bi očuvali normalan vazdušni pritisak. To i nije čudno pošto avioni saobraćaju i na manjoj visini od ovih himalajskih vozova

Katalog izložbe "O normalnosti", MSU, Beograd

27.oktobar 2005. Slobodan Kostić

Selektorski kredo

Neke od prećutnih sporova koje je otvorio izbor umetnika i njihovih radova za aktuelnu izložbu "O normalnosti. Umetnost u Srbiji 1989–2001" u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, tekstovi u katalogu izložbe, koji je nedavno objavljen, samo će dodatno zaoštriti

Pod Medvednikom, među Mladićevim košnicama

27.oktobar 2005. Dragan Todorović

Dvesta plus jedna

General Mladić opet, vele, ‘vatan, i opet nije u’vaćen. Seljaci podno Medvednika ni pod razno ne znaju čije su Mladićeve ‘čele. Ni čuli za generala, ali za sve heroj naroda i države, samo jedan pita, Kakav je to junak, pa nije Kraljević Marko

Organizovani kriminal na Balkanu (6) - Ilegalna trgovina umetničkim delima (2)

Beskrajna pljačka

U borbi protiv ilegalne trgovine umetničkim delima i arheološkim predmetima većina svetskih zemalja već uveliko koristi najnapredniju tehnologiju, primenjuje stroge kriterijume za dokumentaciju, razvija sisteme za brzu razmenu informacija. Istovremeno, nadležni za tu oblast u zemljama Balkana još uvek muku muče s primenom najosnovnijih zakona, regulisanjem policijskih snaga, inventarom kulturnih dobara. Međutim, slika takvog haosa postaje kompletna tek kad se svemu dodaju i ratovi na prostoru bivše Jugoslavije

Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (2) - Ilegalna trgovina umetničkim delima

Svetska baština na crno

Zvanično, države balkanskog regiona ne nalaze se ni blizu vrha liste država s najvećim brojem ukradenih, a zatim preprodatih umetničkih dela i arheoloških nalaza. Nezvanično, međutim, njihov rejting i prava uloga u art trafikingu (ilegalna trgovina umetničkim delima) nikako nisu zanemarljivi. Odavno poznate kao trasa na trgovačkim putevima koji vode iz Rusije i Male Azije ka Zapadnoj Evropi, vremenom su postale poznate i kao mesta na kojima ilegalni trgovci i samouki "arheolozi" i te kako mogu da profitiraju. O tačnom broju do sada ukradenih kulturnih dobara samo se nagađa – delom zbog političke nestabilnosti, a delom zbog već poslovičnog nemara, mnogi od tih predmeta nisu dokumentovani pre krađe, tako da zvanično nisu ni postojali.

Lajkovac - Privatna tužba Dragana Markovića

19.oktobar 2005. Dragan Todorović

Uglednik i sokoćalo

Bivši SPS gazda Lajkovca, koji jopet 'teo bude gazda, tužio potpisnika saopštenja koje ga je tretiralo u izbornoj kampanji, kao i direktora radija koji je saopštenje emitovao, jer je teško pogođen, ali sud doneo oslobađajuću presudu

Intervju - Kosta Ilić, direktor rafinerije Pančevo

19.oktobar 2005. Zoran Majdin

Musava udavača

"Vlada mora biti dovoljno mudra da privatizaciju rafinerija prepusti stručnjacima, ali i da sve prođe javnu raspravu, da ne bi posle bilo ‘nismo znali’. Zato, moramo znati šta nam se sve može dogoditi ako tender ne bude dobro po nas definisan"

Portreti savremenika - Ramuš Haradinaj

19.oktobar 2005. Dragoslav Grujić

Gospodar Metohije

Pretresno veće odobrilo je odluku da se Ramušu Haradinaju dozvoli ograničeno i kontrolisano političko angažovanje dok na privremenoj slobodi čeka početak suđenja. Na zahtev Tužilaštva koje je najavilo žalbu i zatražilo da se njena primena zaustavi, odluka je suspendovana

Brisel, Kosovo i ostali

19.oktobar 2005. Milan Milošević

Opasna karta na zelenoj čoji

Savet bezbednosti UN-a će 24. oktobra najverovatnije odobriti početak pregovora o statusu Kosova. Beograd na te pregovore nevoljno pristaje, a i šta bi drugo

Lisica i ždral

12.oktobar 2005. Ljuba Živkov

Olakšavajuća okolnost

Ako je svako peto dete u Srbiji bilo zlostavljano, mora biti da i u parlamentu imamo pedesetak ličnosti čiji je razvoj ometen, usporen ili usmeren u šiblje pokraj puta

Lekarske komore

12.oktobar 2005. Branka Kaljević

Lečenje zdravstva

"Kad doktor bude znao da će izgubiti dozvolu za samostalan rad, mislim da će se zamisliti da li će i dalje nastaviti po starom. Sad je imao mogućnost da prevari pacijenta i ode na sud, plati eventualno novčanu kaznu, ili da odleži u zatvoru i da se vrati na posao", kaže za "Vreme" pomoćnik ministra zdravlja dr Vasilije Antić

Organizovani kriminal na Balkanu (4) – Trgovina ljudima (4)

Od Vardara pa do Triglava, i šire

Pre nego što se u nekom budućem trenutku nađu u ujedinjenoj Evropi, države koje geografski pripadaju Balkanskom poluostrvu godinama unazad povezane su na polju organizovanog kriminala. Raspad Istočnog bloka, raspad SSSR, raspad i ratovi u bivšoj SFRJ bili su pogodan teren da se na području jugoistočne Evrope ukoreni i lepo razvije mnogo grana organizovanog kriminala. U državama koje zbog prirode političkog sistema gotovo da nisu imale kriminal kao društvenu pojavu dogodio se dramatičan preokret. Izrasla je čitava generacija ambicioznih kriminalaca koji su uspeli da umreže čitavo područje Balkana i dobro sarađuju ne mareći mnogo za pitanja nacije i države

Naši slučajevi

06.oktobar 2005. Miloš Vasić

Dnevnik odsutnog Ili: šta sve može u odsutnosti da se desi čoveku dok gleda svoja posla i nikoga ne dira

Da li je država Srbija, predstavljena sadašnjom tužnom ekipom ministara, računala da će dva opštinska suda odbiti optužbe protiv dva "državna neprijatelja" kakvi su Vladan Batić i Čedomir Jovanović? Ide li se u takve rizične i politički osetljive postupke tek tako, bez dobrog razmišljanja i pripreme, a uz javnu galamu i trijumfalizam? Iskusnim rutinerima političke vlasti dobro je poznato da ni policajci, ni tužioci, ni sudije ne vole da ih se pritiska

Zaštita životinja

06.oktobar 2005. Jasmina Lazić

Zakon rešava haos

Domaći propisi ne definišu dobrobit životinja i njihovo zlostavljanje i ne obuhvataju sve životinjske vrste. S obzirom na to da se praktično ne sprovode, javnost gotovo da i ne zna da ovi propisi postoje

Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (3) - Trgovina ljudima (3)

05.oktobar 2005. Slobodan Georgijev

Promena stanja

U poslednjih pet godina trgovina ljudima je pomerena na marginu, odnosno ono što je nekada bila društvena norma sada se izgleda i tretira kao ozbiljno krivično delo. Razgovori koje su istraživači "Vremena" obavili u regionu sa onima koji su zaduženi da se bore protiv trgovine ljudima i pruže zaštitu žrtvama pokazuju da problem i dalje postoji i dobro je što to niko ne poriče. Policija je u najvećem broju slučajeva uspela da svoje pripadnike odvoji od ovog posla u kom su oni ranije bili vrsta zaštite trafikerima koji su im to plaćali ili u novcu ili su im podvodili devojke koje su tretirane kao roba. Aktivnost nije obustavljena, kao ni druge grane organizovanog kriminala, ali je bar nazvana pravim imenom i postavljena u ispravan kontekst

Tribina - Vreme izazova

05.oktobar 2005. Redakcija Vremena

Kada će naši građani putovati bez viza u Evropu

U zemlji u kojoj preko 80 odsto mladih nikada nije kročilo van granica zemlje, putovanje u Evropu predstavlja pravu privilegiju. Vizni režim koji su zemlje EU-a uvele kao meru sankcija našoj zemlji u vreme vladavine Slobodana Miloševića i dalje je na snazi iako je prošlo pet godina od demokratskih promena, što građani doživljavaju kao veliku nepravdu. Ovo pitanje obavijeno je političkom maglom, a naši političari često se hvale da u ime građana lobiraju u Briselu da se naša zemlja stavi na pozitivnu listu zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma. Ređe nam, međutim, saopštavaju hladne odgovore iz Brisela gde se od nas očekuje da najpre demilitarizujemo granice, uspostavimo integrisano upravljanje granicama, pojačamo kontrolu nad ilegalnom emigracijom, regulišemo problem azilanata u skladu sa evropskim standardima, uvedemo pasoše koje je teško falsifikovati... Treću tribinu od planiranih pet, koje nedeljnik "Vreme" organizuje u saradnji sa Fondacijom "Fridrih Ebert", posvetili smo uslovima koje naša zemlja treba da ispuni da bi naši građani, kao nekada, bez vize putovali u Evropu. Na tribini su učestvovali Vlado Ljubojević iz Ministarstva spoljnih poslova, Bernhard Hauer, generalni konzul Ambasade SR Nemačke u Beogradu, i dr Jovan Teokarević, direktor Beogradskog centra za evropske integracije. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"