Podaci o ličnosti

04.maj 2011. Jovana Gligorijević

A što pitate?

Ljudi od kojih se traže podaci o ličnosti u svakoj takvoj situaciji imaju pravo da znaju zašto, kome, u kom obimu i u koje svrhe ih daju i da li su u obavezi da podatke daju ili to zavisi od njihove volje. Odgovori na ta pitanja ne smeju biti stvar improvizacije, već moraju biti upisani u zakon

Hrvatska u haškom bunilu

27.april 2011. Tatjana Tagirov

Muke po transkriptima

Svi se i dalje bave Tuđmanovim stenogramima sa Briona koji su završili u Haškom tribunalu. Ne zbog njihovog sadržaja u kojem ima svega i svačega, od isterivanja Srba iz Hrvatske za vreme "Oluje", do njihovog svođenja na manje od tri odsto stanovništva. Već da bi se utvrdilo ko je taj izdajnik koji ih je dostavio tom sudu

Strip esej – Povodom Afričkih pustolovina Julesa Radilovića i Zvonimira Furtingera

27.april 2011. Zoran Đukanović

Dragi kamen iz Afrike

Dragulji opusa Julesa Radilovića jesu Kroz minula stoljeća, Afričke pustolovine, Kapetan Leši i Herlok Šolms. Četiri stripa i četiri žanra, istorijski, avanturistički, ratni i humoristički. U njima je nadišao zanat realizma i ponudio magiju vizuelnog pripovedanja. Radilovićeva i Furtingerova pripovest Afričke pustolovine kreirana pre pola veka postala je sama srž egzotičnog pojma afričkog kod tadašnjih čitalaca. Ova vrsta egzotizma ima zanimljivu komponentu – vrsta je postkolonijalnog čitanja Afrike mnogo pre nego što su postkolonijalna čitanja ušla u akademsku modu

Velika Britanija – Kraljevsko venčanje

27.april 2011. Jelena Jorgačević

Draga Katarina i vitez Reda podvezice

Kao neka Diznijeva bajka, magija venčanja prelepe devojke Ketrin Elizabet Midlton iz časne i radne građanske porodice i njene ljubavi iz studentskih dana princa Vilijama opčinjava čitav svet, i decu i odrasle. Oni su nova lica Engleske za 21. vek, kraljevska robna marka kojoj je teško odoleti. Baš kao što je u prošlom veku maltene bio greh ne voleti lejdi Di, krhku plavušu koja nije mogla da se snađe u četvorouglu kruna–država–muž–svekrva. Čini se da nova generacija britanskih kraljevskih izdanaka, unukâ kraljice Elizabete II, ima više slobode, drskosti i pameti u izboru bračnih partnera, svidelo se to nekome ili ne. U svakom slučaju, Ketrin i Vilijam su svetski hit

Portret savremenika – Borislav Milošević

27.april 2011. Momir Turudić

Stariji i uspešniji brat

Dok se Slobodan Milošević tek uspinjao putem klasičnog partijskog aparatčika, Borislav je već bio "neko". Porodični poznanici kažu da je prema Slobodanu imao neku vrstu očinskog stava čak i kada je on već postao predsednik Srbije, ali i da su odnosi među njima dugo bili hladni zbog Slobodanovog braka sa Mirjanom Marković

Igranka za stari ludi svet

20.april 2011. Zoran Majdin

Zemaljski dani teku

Bilo je dirljivo, kao na x-desetogodišnjici mature: svi "picnuti", "stari frajeri", danas muževi i očevi drže se za ruke sa bivšim devojkama, danas suprugama i majkama, pada grljenje uz "gde si brate" i "izgledaš k’o nekad, ništa se nisi promenio/la". Kako svi tako i novinar "Vremena" (u daljem tekstu "Ostareli Roker"). Istina, bilo je i onih koji su došli "solo", da u skladu s tradicijom na igranci nešto "smuvaju", odnosno da budu "smuvani/ne"

Nuklearne katastrofe

20.april 2011. Slobodan Bubnjević

Život pod stigmom Černobilja

Tačno četvrt veka nakon najveće nuklearne katastrofe u istoriji, Černobilj više nije sam na vrhu takozvane INES skale – ovoj katastrofi se na nivou 7 pridružila nesreća u nuklearnoj elektrani Fukušima. Da li će oblast oko japanskih reaktora ostati jednako pusta kao Zabranjena zona na severu Ukrajine

Japanska industrija posle cunamija

20.april 2011. Marija Vidić

Cena postaje skuplja

Cunami nije opustošio samo japansku industriju već je i dobrim delom uzdrmao svetsku ekonomiju. Pretpostavlja se da će zastoj u japanskim fabrikama, u najmanju ruku, izazvati kratkoročne nestašice nekih proizvoda, ali i zaustaviti uobičajeni pad cena elektronike

Srpsko-evropska posla

20.april 2011. Vojislav Milošević

Geografsko poreklo restriktivnih zakona

U Srbiji su pod firmom "evropskih" zakona predlagani i donošeni neki restriktivni i strogi zakoni kakvih nema ni u jednoj "vodećoj" zemlji EU (ovo vodećoj shvatiti kao zemlji tradicionalne demokratije, stare članice Evropske zajednice ili još starije Zajednice za ugalj i čelik), ponekad ni u jednoj zemlji članici EU, pa čak ni u jednoj drugoj evropskoj zemlji. Ne bi valjalo da "evropsko" zakonodavstvo u Srbiji posluži kao izgovor za suzbijanje slobode

Egipat posle revolucije

20.april 2011. Miroslav Višnjić

Otimači skrivenih milijardi

Reč demokratija u postrevolucionarnom Egiptu postala je šifra za novac, pa Egipćani i dalje svakoga dana demonstriraju po Kairu i širom zemlje tražeći da se Mubarak i njegovi saradnici koji su "pokrali milijarde" što pre izvedu pred sud, jer "što vreme više prolazi, para je sve manje". A očekivali su da će dolaskom demokratije ispružiti ruku i dobiti onoliko novca koliko im treba

SAD – budžetski deficit i prezaduženost

13.april 2011. Andrej Ivanji

Predinfarktno stanje

Budžet SAD za tekuću godinu izglasan je posle žestoke rasprave u poslednji čas. Mnogi analitičari smatraju, međutim, da je to bila tek pretpremijera za igru nerava koja predstoji prilikom kongresne rasprave o gornjoj granici do koje SAD smeju da se zaduže, a limit je 14,3 biliona dolara i mogao bi da bude probijen sredinom maja

Lisica i ždral

13.april 2011. Ljubomir Živkov

Rekvijem za Šilerovu

Pre koliko godina sam javnosti dostavio studiju o privatnim zatvorima? Država ne bi nikoga morala držati u kućnom pritvoru: ne bi izazivala podozrenje pravednika i opravdanu zavist lica koja kaznu izdržavaju izvan svoje kuće

Kultura sećanja

13.april 2011. moderator: Filip Švarm

Ustanička ulica – igrani film u suočavanju sa prošlošću

U organizaciji nedeljnika "Vreme" i Balkan medija fonda održan je 7. aprila okrugli sto posvećen umetničkom odgovoru na različite izazove vezane za rasvetljavanje ratnih zločina počinjenih u bivšoj Jugoslaviji tokom devedesetih godina prošlog veka. Koliko igrani film Ustanička ulica, čije snimanje upravo počinje i koji se, između ostalog, bavi radom Tužilaštva za ratne zločine, može doprineti boljem i objektivnijem sagledavanju ovog problema? Šta spaja, a šta deli filmske stvaraoce i stvarne tužioce, istražitelje i sudije? Koliko je filmska vizija utemeljena na stvarnosti i koliko se i kako izuzetno traumatični događaji poput ratnih zločina mogu umetnički obraditi? O ovim i drugim pitanjima govore Gordan Kičić, producent i glavni glumac u filmu Ustanička ulica, Miroslav Terzić, režiser, Vladimir Vukčević, tužilac za ratne zločine, Siniša Važić, predsednik Veća za ratne zločine Suda u Beogradu, i Bruno Vekarić, portparol Tužilaštva za ratne zločine. Moderator okruglog stola bio je Filip Švarm