Nova Ilustrovana ex-YU rock enciklopedija

05.septembar 2001. Nebojša Grujičić

Peglanje demo izdanja

Izlazak osveženog i umivenog drugog izdanja Yu rock enciklopedije predstavlja izdavački poduhvat i prvorazredan događaj koji izaziva dužno poštovanje i pozor, baš kao i pre tri godine kada se pojavila pred čitaocima prvi put

Politički portreti - grupna slika ostatka DOS-a

I okolo salata

U osnovi, čitava priča o ostatku DOS-a dala bi se sažeti u gornji naslov i stih poznate dečje pesmice. Stvari trenutno zaista tako stoje da iza dva glavna aktera srpske političke scene zjapi poprilična praznina, pa se tek onda u haotičnom nizu ređaju (pre)ostale DOS-ove vedete. Koštunica i Đinđić, njihovi odnosi, sukobi i primirja toliko zaokupljaju pažnju i energiju političke javnosti, da sva druga pitanja i ličnosti dobijaju svoj smisao tek s obzirom na ovaj fundamentalni rasap. Nije, međutim, obavezno moralo biti tako, i verovatno bi bilo bolje da tako nije ni bilo

Blace - dešifrovanje "Svetog čoveka" u hrastovom panju

10.avgust 2001. Dragan Todorović

Za prvu stranu

Miodrag Vasović je, pored temelja buduće crkve, klek’o prema delu dužno, po vlaknima presečenog panja i video čudo, lik sveca. Na licu mesta, uz pomoć Biblije za decu, utvrđeno da se ne radi o arhanđelu Gavrilu, pa se došlo do toga da bi to morao biti car Lazar, jerbo je tuda najbliži put za Kosovo, a i lik ima bar 55-60 godina

Kosovo

26.jul 2001. Milan Milošević

Beograd – Priština via Brisel

Uz poboljšanje odnosa s NATO-om od Srbije se traži da na izbore izvede sve kosovske Srbe. Za uzvrat nudi se rad na povratku prognanih kosovskih Srba u rasute enklave. Da li ih čeka nešto bolje od "jeseni Čejena"

Severozapad Rusije

18.jul 2001. Dušan Reljić

Evropa, sve bliža

Nade i strepnje rastu što je izvesnije dalje širenje Evropske unije i Severnoatlantskog pakta prema Baltiku

Kriza u Makedoniji

12.jul 2001. V. Zaharijev

Bliže ratu, ili miru

Broj Makedonaca i Albanaca koji su u okršajima ostali bez svojih domova opasno se povećava, a loša ekonomska situacija i nezaposlenost, koja se prema nekim procenama kreće i do 50 odsto, daju malo izgleda da će se Makedonija izvući iz ponora u koji je jednom nogom već zakoračila

Donatorska konferencija u Briselu – kako smo prošli

04.jul 2001. Dimitrije Boarov

Spas od bankrota

Mada je uspeh Donatorske konferencije u Briselu zasad nemoguće osporiti, čak i oni koji ga pozdravljaju zaboravljaju da bi se bez donatorske pomoći SRJ našla u bezizlaznoj situaciji

Makedonska kriza

27.jun 2001. V. Zaharijev

Ekstremisti i sekretarice

Iako su diplomati EU-a uspeli da ponovo dovedu političke subjekte u Makedoniji za pregovarački sto, može se sa sigurnošću reći da je atmosfera nakon "slučaja Aračinovo" nepovoljna za postizanje političkog kompromisa

Prva petoljetka YU interneta

21.jun 2001. Zoran Stanojević

Još malo pa sad će

Pet godina postojanja servisa koji koristi nekoliko stotina hiljada ljudi dovoljan su razlog da se napravi rekapitulacija. Većina korisnika jugoslovenskog interneta uglavnom ima primedbe, ali i vrlo čvrsto uverenje da je ova mreža budućnost. O "prvoj petoljetki" i onome što nam predstoji za "Vreme" govore profesionalci koji od interneta žive

Afera Stanka Subotića

06.jun 2001. Miloš Vasić

Saga o Canetu u „Nacionalu“

Kolateralna korist bila bi jačanje pozicija Tvornice duhana Rovinj koju je BAT (British-American Tobacco) bio prilično ugrozio unutar Hrvatske, tvrde malo ciničniji analitičari. Reč je, reklo bi se, o ratu za monopol nad jevtinim cigaretama: TDR iz Rovinja sve je prisutniji na jugoslovenskom tržištu sa svojim proizvodima koji su značajno jevtiniji od stranih marki

Jugoslavija i međunarodni tribunal

30.maj 2001. Milan Milošević

Na haškoj žici

Otvorena su dva međusobno povezana paketa, zakon o saradnji s Haškim tribunalom i ustavna reforma federacije

Poljska

16.maj 2001. Ilija Marinković

Samoubistvo Solidarnosti

Poljska je dala (negativan) primer kako se jedan veliki i plemeniti društveni pokret može uništiti zbog unutrašnjih trvenja i bolesnih ambicija političara

Eksplozija krize u Makedoniji

09.maj 2001. Vladimir Zaharijev

Rat i(li) mir

Bitka za Karadak neće moći da se odugovlači u nedogled zbog rizika od civilnih žrtava. Rizik, koji bi mogao biti inicijalna kapisla novog talasa radikalizacije kod Albanaca, ali i moguće negativne reakcije međunarodne zajednice, po svemu sudeći su manje zlo od dugotrajne okupacije ove oblasti

Ekonomske (ne)jednačine

09.maj 2001. Dimitrije Boarov

Skandalozna hronika

Zoran Đinđić ima tu nesreću da istovremeno mora da priča o decentralizaciji države i centralizaciji svih ekonomskih resursa

Ako se sećate...

02.maj 2001. Petar Janjatović

Niko kao ja

Tokom 1980. godine izgledalo je zaista kao da su se svi komadići mozaika sklopili. Umro je drug i maršal Tito, političari se zbunili i malo popustili dizgine, a iz Rijeke, Ljubljane, Zagreba, Beograda i Novog Sada krenuo je talas nove muzike kakvu domaća scena do tog trenutka nije imala. Čitava pank furka prvo je krenula iz zapadnijih delova bivše zemlje. Prošlo je dvadeset godina, a ove pesme i dalje imaju istu snagu i čar kao na početku

Italija uoči izbora

18.april 2001. Srđan Cvijić

Uspon biznis-desnice

Ovim političkim procesom, u stvari, ne dolaze neofašisti ili neonacisti na vlast, nego se uzurpacijom delova njihove politike stvara nova postmoderna, postindustrijska desnica

29.mart 2001. Stojan Cerović

Manjak i višak

Srbija treba da zadrži onoliko suvereniteta i nezavisnosti koliko može da podnese i koliko joj se najviše isplati

Makedonija u očima Zapada

23.mart 2001. Dejan Anastasijević

Prosvetni rat

Za mnoge izveštače je problem da objasne kako to da su Albanci zapucali na policiju tako reći bez povoda

Na licu mesta – Tetovo

23.mart 2001. Nenad Lj. Stefanović

Makedonija u plamenu

Nevolja je što se do spasa za Makedoniju ne može stići preko oružja, i što rešenje problema ne leži izgleda u odgovoru na ovih dana često postavljano pitanje – šta može makedonska vojska, koliko ima vojnika, tenkova ili helikoptera, ili kolika je procentualna zastupljenost Albanca u makedonskoj vojsci. Još nekoliko dana žestokih sukobljavanja i pucanja oko Tetova, uz prve civilne žrtve, i stvari bi definitivno mogle otići dovraga – makedonsko društvo bi se u tom slučaju verovatno beznadežno pocepalo po etničkoj osnovi bez mogućnosti da se više ikada sastave vlade u kojima bi zajedno sedeli predstavnici i jednog i drugog naroda. Albanci se ukopavaju u stavu da su žrtve državnog terora, i zajedničku državu sve više vide isključivo kao "federalnu", baš kao i neki strani mediji koji takvo rešenje nazivaju "prelaznim" – pre konačnog cepanja. Većina Makedonaca istovremeno čvrsto stoji na stavu da se s ustupcima jednom mora stati jer će u protivnom Makedonija ubrzo prestati da postoji