Intervju: Slobodan G. Marković, istoričar

20.april 2022. Jovana Gligorijević

Okrećemo se od Zapada jer nam je povređen ego

“Čini se da je osnovna podela u Evropi danas između tradicionalnih političkih stanaka najšireg centra i populističkih stranaka/pokreta, a ne između levice i desnice. Pri tome populističke stranke su do te mere hibridne da se ranije podele levo-desno čine kao obesmišljene. Srbija je specifična po tome što u njoj dominira populizam, a on je, kao i drugde, hibridan: preuzima tradicionalne obrasce od desnice, a socijalnu retoriku od levice”

Vesti

14.april 2022. S.Ć.

Vladimir Putin: Ako ne može na Zapad, Rusija će gas izvoziti u Aziju

Ruski predsednik je predložio da se izvoz gasa preusmeri ka bzrorastućim tržištima na jugu i istoku. Ocenio je i da su sankcije Zapada podjednako naškodile i evropskim zemljama i SAD, ali da su stvorile probleme i Rusiji. Mediji su tu izjavu ocenili kao prvo Putinovo priznanje da sankcije nanose štetu i Rusiji

Vesti

24.mart 2022. S.P

Zapad i rat u Ukrajini: Sinhronizovano samitovanje, bez oštrijih sankcija

Zapadni svet sastao se danas u Briselu na tri vanredna samita: NATO-a, EU i Grupe najrazvijenijih privreda u svetu (G7). Pored pokazanog jedinstva i solidarnosti sa Ukrajinom, do značajnije vojne pomoći Ukrajini i oštrijih sankcija Rusiji za sada neće doći. Za zaustavljanje protoka novca u „Putinovu ratnu kasu“ odnosno energetske sankcije još uvek je rano

Ukrajinska kriza i region

16.mart 2022. Dejan Jović

Zaglavljenost i odglavljivanje Zapadnog Balkana

U novim okolnostima bilo bi razumljivo da se Unija – a time i političko-sigurnosni Zapad – proširi tamo gde može, i to sad, dok još uvek (možda) može. To je u prirodi geopolitičkog odlučivanja. Ako se sila A ne proširi na područje X, to će pokušati da učini sila B. Evropska unija je možda mogla da dozvoli luksuz da okleva sve dok je verovala da je jedina sila na evropskom kontinentu. Ona to više nije – i verovatno joj je to sada i samoj jasno

Provetravanje

16.mart 2022. Goran Vojnović

Budi se istok il’ zapad

Treba razumeti izbezumljenost svih naših naroda i narodnosti koji nikako da se odluče jesu li vrednosti za koje se u Ukrajini bori klerikalni konzervativac i šovinistički nacionalista Putin njihove vrednosti ili nisu

Rat u Ukrajini

09.mart 2022. J.H.

Zapadne sankcije Rusiji: Povratak Rusa u sovjetsko doba

Zapad je odlučio da se zarad nekih viših ciljeva odrekne velikog profita i suoči sa galopirajućim porastom cena energenata, inflacijom i gubicima koji će bitno uticati na životni standard ljudi u Severnoj Americi i Evropskoj uniji. Rusi, koji su se u poslednjih nekoliko decenija navikavali na blagodeti zapadnog potrošačkog društva, su gurnuti u život nalik onom u suvjetsko doba. Vladimir Putin jeste bio u pravu kada je rekao da su zapadne sankcije Rusiji ovog obima ekvivalent objavi rata

Rat u Ukrajini

25.februar 2022. S.P

Nove sankcije Zapada: Igra na vreme

Kao odgovor na invaziju na Ukrajinu, Evropska unija i SAD uvode novi set sankcija protiv Rusije. Iako su lideri EU juče tokom dana najavljivali nove sankcije kao najoštrije ikad, pitanje je koliko će zaista pogoditi rusku ekonomiju

Kriza Zapada i Rusije

20.februar 2022. A. I

Licitacija ruskom invazijom: Zapad odbrojava dane do napada na Ukrajinu

Zapad već mesecima insistira na tome da Rusija priprema invaziju na Ukrajinu, Moskva to uporno demantuje. Kremlj saopštava da povlači deo trupa, Zapad to demantuje i tvrdi da je sve više ruskih vojnika spremnih da krenu na Ukrajinu. Rusija upozorava da bi ukrajinske snage mogle da pokušaju da isprovociraju Ruse u Donjecku i Lugansku koji su proglasili republike ne bi li izazvali sukobe, zapadni političari stavljaju u izgled ruski napad “pod lažnom zastavom” na sunarodnike koji bi iskoristili kao izgovor za početak invazije. Obe strane se međusobno optužuju za medijski rat i beskrupuloznu propagandu. Za to vreme sve je više puškaranja na istoku Ukrajine, rat zaista jeste u vazduhu

svet

24.decembar 2021. M. M

„Rat, rat, rat“: Putin će na sve „neprijateljske“ poteze Zapada odgovoriti „adekvatno“

Vladimir Putin je poručio Džozefu Bajdenu da Rusija „nema više kuda da se povlači“, da „ne može da toleriše“ da se u Ukrajini postave rakete koje za desetak minuta mogu da detoniraju u Moskvi i da će na sve „neprijateljske“ poteze Rusija „adekvatno“ odgovoriti. Ukoliko zaista dođe do vojne intervencije Rusije u Donbasu, pitanje interpretacije će biti da li je „napala“ Ukrajinu, ili „brani rusko stanovništvo od agresije“. Iza zveckanja oružja po pitanju Ukrajine valja se, međutim, štošta drugo što je podložno pregovorima

Bioskop

22.decembar 2021. Zoran Janković

Sa zapadne i sa istočne strane

O sasvim različitim umetničkim dometima filmova dvojice zaslužnih veterana svetske, odnosno srpske kinematografije, povezanih slučajnim tajmingom i namernim razmatranjem motiva nostalgije

Bitef

08.decembar 2021. Ksenija Radulović

I Istok i Zapad

Iz studije Kulturna diplomatija: Umetnost, festivali i geopoetika (izdavač je Desk Kreativna Evropa Srbija) koja je promovisana tokom 50. Bitefa, prenosimo znatno skraćen tekst “Osnivanje Bitefa i kulturna diplomatija socijalističke Jugoslavije”

Kultura sećanja – Neobjavljeni razgovori sa Vladimirom Velebitom (III)

27.oktobar 2021. Dragan Bisenić

Sa Zapadom protiv SSSR

Razgovor je počeo komplimentom Dvajta Ajzenhauera Koči Popoviću da izgleda "mladalački i snažno", na šta je on uzvratio da je celokupna jugoslovenska armija mlada i snažna. Pet meseci nakon što su se komandant NATO-a za Evropu i načelnik jugoslovenskog Generalštaba 10. jula 1951. tajno sreli u Parizu, Jugoslavija i SAD su potpisale sporazum o vojnoj pomoći

Festival evropskog filma Palić (2)

28.jul 2021. Zoran Janković

Zapad je zapadno, a istok gde već mora

O jeziku, gradu, snu i snovima, ali ponajpre o težini subjekta, balastu tog "ja", govore dva valjana nova srpska filma prikazana na ovogodišnjem izdanju Festivala: Nečista krvGreh predaka Milutina Petrovića i Prolećna pesma Natalije Avramović

SAD – Kultura oružja

31.mart 2021. Slobodan Kostić

Bilo i ostalo na Divljem zapadu

Amerikanci odrastaju uz kult oružja. Mnogi posedovanje ličnog naoružanja smatraju odrazom ličnih sloboda koje im garantuje Drugi amandman. Kada se desi masakr, neko vreme se ponavljaju uvek iste priče o potrebi povećane kontrole prodaje oružja, ali na kraju sve ostaje isto: možete da odete u obližnju prodavnicu, kupite makarone, sir i usput neki ruger AR-556, poluautomatski pištolj koji ima vatrenu moć kao jurišna puška

Ubistvo investitora

19.septembar 2018. Ivana Milanović Hrašovec

Divlji zapad u gradu kranova

Divlje i divljačke gradnje koje ni inspekcija niti bilo ko u državi ne može ili ne želi da zaustavi, otimanje, nepoštovanje propisa, pretnje, ucene i surovi obračuni sa "neposlušnim" građanima prekoračili su sve granice podnošljivosti

Tribina »Vremena« i CIRSD-a

Srbija između Rusije i Zapada

Teritorija koja se danas naziva Zapadnim Balkanom oduvek je zbog svog geostrateškog položaja bila na meti interesa velikih sila. Trend koji je bio dominantan tokom cele istorije ovog podneblja, nije se promenio do danas, što bitno utiče i na politiku koju vode vlade zemalja koje su nastale raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Zbog svega ovoga, kao i u svetlu obeležavanja sedamdesetogodišnjice donošenja Rezolucije Informbiroa, nedeljnik "Vreme" i Centar za međunarodne odnose i održivi razvoj (CIRSD) organizovali su 26. juna diskusiju pod nazivom "Srbija između Rusije i Zapada". Učesnici panela su bili profesori Ivan Vujačić, Vladeta Janković i Dejan Jović, te Vuk Jeremić, predsednik CIRSD-a i bivši ministar spoljnih poslova Republike Srbije. Razgovor je vodio Filip Švarm, odgovorni urednik nedeljnika "Vreme"

Kolektivni portret

31.maj 2017. Dejan Anastasijević

Porodična fotografija sa Zapadnog Balkana

Briselska večera bila je održana u trenutku kada pomenuti dobrosusedski odnosi nikada nisu bili zategnutiji. Može se reći da je Mogerini uspela ako se gosti nisu međusobno šutirali ispod stola, pljuvali jedni drugima u tanjir i koristili escajg u nenamenske svrhe. Ko su ljudi sa fotografije, kako stoje u svojim državama i u kakvim su međusobnim odnosima

Intervju – Miša Gleni, moderator razgovora srpskog i albanskog premijera

12.oktobar 2016. Dejan Anastasijević

Zašto je Vučić miljenik Zapada

Zanimljivo je i da Vučić i Rama imaju koordinisan nastup prema EU, što nije ostalo neprimećeno. Za evropske lidere je važno da Vučić ostane na putu evropskih integracija i da se održi dijalog sa Prištinom, a ozbiljnu ulogu ima i izbeglička kriza, zbog geografskog položaja Srbije. Potrebna im je njegova saradnja. Trenutno imamo Bregzit, imamo Italiju koja je u vrlo teškoj situaciji, katastrofu u Grčkoj, bezbednosne pretnje... Sve to Vučiću daje prilično manevarskog prostora, jer bez obzira na njegove autokratske tendencije, Zapadu sada nikako ne odgovaraju nestabilnost i haos na Balkanu

Između NATO-a i Rusije

24.februar 2016. Dejan Anastasijević

Istočni i zapadni gresi

Kako se Srbija našla u procepu između dva sporazuma – i dve politike? Posledice ni u jednom ni u drugom slučaju ne moraju da budu katastrofalne, ali ceo zaplet predstavlja jasno upozorenje da politici sedenja na dve stolice, koju su upražnjavale sve postpetooktobarske vlade, uključujući i aktuelnu, definitivno ističe rok trajanja i da se trenutak odluke bliži