Penušac iz Slovenije

27.октобар 2005. Slobodan Bubnjević

Mehurići u porodičnom podrumu

Srbija počinje pregovore sa EU i mi mislimo da će se ovaj prostor internacionalizirati. To znači da će se navike menjati, a kultura ispijanja penušavih vina će se povećati

Tibetanska železnica

27.октобар 2005. Slobodan Bubnjević

Himalaji pored pruge

Vozovi koji će saobraćati ovom prugom nalikovati na putničke avione i biće hermetički zatvoreni da bi očuvali normalan vazdušni pritisak. To i nije čudno pošto avioni saobraćaju i na manjoj visini od ovih himalajskih vozova

Zatezanje na Bliskom istoku

27.октобар 2005. Marko Savić

Sirijski otisci u Bejrutu

Posle atentata analitičari su bili saglasni da je najverovatnije reč o akciji neke obaveštajne službe i isključili svaku mogućnost da je u pitanju teroristički napad, jer je Hariri imao jako obezbeđenje, a način na koji je atentat izveden ukazuje da je on dugo bio praćen, i verovatno prisluškivan. Sirija je bila najlogičniji izbor za prvog i jedinog osumnjičenog

Intervju - Vesna Goldsvorti, književnica

27.октобар 2005. Jelena Grujić

Geografija imaginacije

"Mi živimo u vremenu kada su mesijanski narativi, velike ideološke matrice, masovni pokreti potrošeni, umorni, čak dosadni. Nisam sigurna šta znači približiti se istini, ali mi se čini da sam u zbunjenosti nekako najviše svoja. Možda ne umem dobro da odgovorim, ali svakako znam da postavim odlično pitanje"

Pod Medvednikom, među Mladićevim košnicama

27.октобар 2005. Dragan Todorović

Dvesta plus jedna

General Mladić opet, vele, ‘vatan, i opet nije u’vaćen. Seljaci podno Medvednika ni pod razno ne znaju čije su Mladićeve ‘čele. Ni čuli za generala, ali za sve heroj naroda i države, samo jedan pita, Kakav je to junak, pa nije Kraljević Marko

Portret savremenika - Marti Ahtisari

Kosovski insajder

Marti Ahtisari naglašava da ne tvrdi da sve zna o kosovskom procesu, ali smatra da zna dosta. Od ovog odmerenog diplomate i jedna optimistička poruka: Balkan je region sa velikom istorijom, ali još većom budućnošću

Organizovani kriminal na Balkanu (6) - Ilegalna trgovina umetničkim delima (2)

27.октобар 2005. Tamara Skrozza i istraživači

Beskrajna pljačka

U borbi protiv ilegalne trgovine umetničkim delima i arheološkim predmetima većina svetskih zemalja već uveliko koristi najnapredniju tehnologiju, primenjuje stroge kriterijume za dokumentaciju, razvija sisteme za brzu razmenu informacija. Istovremeno, nadležni za tu oblast u zemljama Balkana još uvek muku muče s primenom najosnovnijih zakona, regulisanjem policijskih snaga, inventarom kulturnih dobara. Međutim, slika takvog haosa postaje kompletna tek kad se svemu dodaju i ratovi na prostoru bivše Jugoslavije

Nemirno Zakavkazje

20.октобар 2005. Marko Savić

Novi čečenski frontovi

Da bi se sprečilo širenje terorizma i nasilnih akcija za postizanje političkih ciljeva, potrebno je i delovanje nevojnim sredstvima, čime se ruske vlasti do sada nisu mnogo bavile. Vojno rešenje, koje je Kremlj do sada praktikovao, osigurava samo nastavak nesigurnosti i nasilja u Kabardino-Balkariji

Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (2) - Ilegalna trgovina umetničkim delima

20.октобар 2005. Tamara Skrozza i istraživači

Svetska baština na crno

Zvanično, države balkanskog regiona ne nalaze se ni blizu vrha liste država s najvećim brojem ukradenih, a zatim preprodatih umetničkih dela i arheoloških nalaza. Nezvanično, međutim, njihov rejting i prava uloga u art trafikingu (ilegalna trgovina umetničkim delima) nikako nisu zanemarljivi. Odavno poznate kao trasa na trgovačkim putevima koji vode iz Rusije i Male Azije ka Zapadnoj Evropi, vremenom su postale poznate i kao mesta na kojima ilegalni trgovci i samouki "arheolozi" i te kako mogu da profitiraju. O tačnom broju do sada ukradenih kulturnih dobara samo se nagađa – delom zbog političke nestabilnosti, a delom zbog već poslovičnog nemara, mnogi od tih predmeta nisu dokumentovani pre krađe, tako da zvanično nisu ni postojali.

Knjige

19.октобар 2005. Teofil Pančić

Roman od sto „gradi“

Niemijeva veličina je u tome što nam je milion puta viđenu priču o odrastanju "prodao" kao da niko nikada pre nije pisao o tome

Nobelova nagrada za književnost - Harold Pinter

19.октобар 2005. Periša Perišić

U odnosu na raj

Harold Pinter je bez sumnje najveći živi dramatičar engleskog govornog područja i jedan od najigranijih svetski priznatih dramskih pisaca, predmet akademskog izučavanja, jednom rečju: literarni fenomen druge polovine minulog veka

Portreti savremenika - Ramuš Haradinaj

19.октобар 2005. Dragoslav Grujić

Gospodar Metohije

Pretresno veće odobrilo je odluku da se Ramušu Haradinaju dozvoli ograničeno i kontrolisano političko angažovanje dok na privremenoj slobodi čeka početak suđenja. Na zahtev Tužilaštva koje je najavilo žalbu i zatražilo da se njena primena zaustavi, odluka je suspendovana

Brisel, Kosovo i ostali

19.октобар 2005. Milan Milošević

Opasna karta na zelenoj čoji

Savet bezbednosti UN-a će 24. oktobra najverovatnije odobriti početak pregovora o statusu Kosova. Beograd na te pregovore nevoljno pristaje, a i šta bi drugo

Tema broja - Podgorica protiv Brisela

19.октобар 2005. Vera Didanović

Referendumski niski start

Pokret za nezavisnu Crnu Goru, okupljen oko premijera Mila Đukanovića, u subotu je javno odbio preporuke EU-a da izjašnjavanje o nezavisnosti, najavljeno za april, odloži do jeseni. Da li se Crna Gora osamostaljuje

Intervju - dr Vojislav Vasić, ornitolog

12.октобар 2005. Jasmina Lazić

Virus iz migracije

U Vojvodini svako selo ima svoju baru na koju puštaju domaće patke i guske, a mnoge od tih bara su i poribljene, one su idealno mesto za okupljanje vodenih ptica selica i ptica koje se hrane ribom. Virus se širi preko izlučevina, pa su upravo te bare rizična mesta gde ptice mogu da razmene virus

Intervju – Euđenio Sidoli, generalni direktor "Filip Moris" DIN

12.октобар 2005. Miša Brkić

Promena vizije menja i ljude

"Otpor promenama u Nišu bio je znatno veći od onog s kojim smo se suočili u drugim zemljama u tranziciji. Imali smo mnogo nepotrebnih izazova za koje smo uludo utrošili vreme. Ljudi nisu bili srećni zato što su smatrali da su prodati. Naša kompanija veruje u pojedinca i mnogo ulaže u njega"

Organizovani kriminal na Balkanu (4) – Trgovina ljudima (4)

12.октобар 2005. Slobodan Georgijev i istraživači

Od Vardara pa do Triglava, i šire

Pre nego što se u nekom budućem trenutku nađu u ujedinjenoj Evropi, države koje geografski pripadaju Balkanskom poluostrvu godinama unazad povezane su na polju organizovanog kriminala. Raspad Istočnog bloka, raspad SSSR, raspad i ratovi u bivšoj SFRJ bili su pogodan teren da se na području jugoistočne Evrope ukoreni i lepo razvije mnogo grana organizovanog kriminala. U državama koje zbog prirode političkog sistema gotovo da nisu imale kriminal kao društvenu pojavu dogodio se dramatičan preokret. Izrasla je čitava generacija ambicioznih kriminalaca koji su uspeli da umreže čitavo područje Balkana i dobro sarađuju ne mareći mnogo za pitanja nacije i države

Godišnjica ujedinjenja Nemačke

06.октобар 2005. Lidija Klasić

Dobitnici i gubitnici

Postoje i mnoge druge, tokom četrdeset godina razdvojenosti, učvršćene razlike o kojima danas s najmanje opterećenja govore mladi