
Hilari Klinton na Balkanu
Reset dugme i baza Bondstil
Podrška priključenju Srbije EU i poruka da će od rezultata pregovora Beograda i Prištine zavisiti odnosi Srbije i SAD
Podrška priključenju Srbije EU i poruka da će od rezultata pregovora Beograda i Prištine zavisiti odnosi Srbije i SAD
Bez obzira na to što članovi Generalštaba nisu gajili ni trunku simpatija prema demonstrantima koji su otimali vlast, većina je bila protiv angažovanja vojske
Posle mesec dana, "Vreme" opet izlazi. U inostranstvu, doduše, ali i na internetu. Redakcija se, onoliko koliko nas je preostalo, okupila opet u Plavu, Crna Gora, i zaključila da novine treba praviti svemu uprkos. Nada, međutim, nije izgubljena i uvereni smo da ćemo pre ili kasnije opet uspostaviti beogradsku redakciju "Vremena" – u slobodnoj Srbiji
U poslednjem nastavku feljtona Srbija i NATO "Vreme", pored autorskih tekstova profesora Predraga Simića i Zorana Dragišića, donosi i izvode iz opsežnih intervjua sa profesorima Vojinom Dimitrijevićem i Draganom Simićem te istoričarem Bojanom Dimitrijevićem o razvoju aktuelnih odnosa između Srbije i NATO-a
"Od početka januara 1999. radio sam na tome da stvorim konsenzus za akciju. Moja strategija je jednostavno bila da osmislim niz jakih deklaracija i održavam diplomatske pregovore, ali i da napravim plan po kojem ćemo u slučaju da oni ne daju rezultate vojno reagovati... To sam video pre svega kao moralni problem... Na Kosovu su obični civili bili odvoženi od svojih kuća i postajali izbeglice, ubijani, silovani, prebijani brutalno i sadistički, cele porodice su ponižavane i uništavane", piše u svojim memoarima Putovanje bivši premijer Velike Britanije
Bivša, prethodna i nekadašnja JNA, što bi rekao Milošević, skoro pola veka gradila je, utvrđivala i ograđivala svoje nekretnine. Osim toga, nasledila je od Austrougarske i od Kraljevine Jugoslavije popriličan broj građevina. Sada vojske-naslednice gledaju kako tog tereta da se oslobode
Poraz u Njujorku ne bi bio dobar, ali bi povlačenje rezolucije značilo priznanje poraza kod kuće, po značenju i implikacijama dublje od poraza na glasanju. Na toj izdajničkoj mitologiji i nastao je kosovski mit. Nisu Turci pobedili zato što su bili brojniji, vojska im bila modernija, što su ekonomski bili jači, već zato što je naš čovek izdao
Daleka mesta i čudni običaji su odvajkada golicali maštu stvaralaca u svim oblastima umetnosti, strip nije nikakav izuzetak. Intrigirajuće pitanje je – ima li tu nas? Kako izgledamo u očima drugih? Operetski likovi kakvim nas je bog stvorio, dospevali smo do belosvetskih stripova i karikatura čak i nešto češće nego što bi se pretpostavilo za jedan mali narod
Kada je 11. juna potpisan Kumanovski sporazum i okončana NATO intervencija, na Dunavu je bio čitav samo jedan jedini most; u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu, Prištini, Prizrenu i drugim gradovima, tinjale su fabričke hale i kuće, a sa Kosova, zajedno sa povlačenjem vojske, u izbeglištvo je krenulo i srpsko stanovništvo
Uzrok bombardovanja je iritacija samog vrha NATO-a. Pazite šta je sve njima Milošević pokvario, pokvario im je pedesetogodišnjicu. NATO je jedna ogromna, moćna organizacija stvorena za važan zadatak u hladnom ratu: da odbije moćni Sovjetski Savez i na kraju je on počeo da gubi osnovnu funkciju. I onda je ispalo da najveća operacija NATO-a bude protiv jedne grupe ludaka na Balkanu što je i za njih bilo poniženje
Iseljavanje Srba u izbegličkim kolonama, mrtvi pored puta, jad i plač starica i muškaraca – slike su koje nam se još motaju po glavama. Petnaest godina kasnije Srbija i Hrvatska nisu ni blizu zajedničkog stava oko toga šta je bila i zašto se dogodila Oluja. Nema sloge čak ni oko njenih posledica, broja mrtvih, nestalih i prognanih, a jednako je teško i onima koji su ostali u Srbiji i onima koji su se vratili u Hrvatsku
Kako su se reporter "Vremena" i bivši plaćenik koji je ratovao za Oslobodilačku vojsku Kosova upoznali u Južnoafričkoj Republici za vreme Svetskog kupa, o čemu su razgovarali, čega se plaćenik seća posle deset godina i šta danas misli o svemu
Interes Srbije i Crne Gore za kraljevske porodice sasvim je u skladu sa svetskim trendovima: pripadnici različitih familija "plave krvi" nikada nisu bili nezanimljivi građanima, posebno ukoliko su u pitanju "primerci" živopisni poput Aleksandra Karađorđevića i Nikole Petrovića. Žalosno je, međutim, to što kraljevski prljav veš na drugim mestima podrazumeva vanbračne afere, problematičnu decu ili razuzdane princeze, a kod nas – opet i opet, iznova – nepravde stare skoro sto godina
Kada je 28. avgusta 1995. od minobacačke granate na sarajevskoj pijaci Markale poginulo trideset osam osoba, a devedeset ranjeno, NATO je započeo široko bombardovanje položaja Vojske Republike Srpske. Ova operacija, nazvana "Razborita prisila", trajala je od 30. avgusta do 21. septembra 1995. NATO je u okviru nje izveo preko tri hiljade borbenih letova, a VRS je iznad Pala oborila francuski "miraž 2000K" i zarobila dva pilota
"Najvažnija celina, projekat sanacije istrošenog nuklearnog goriva na reaktoru RA, uopšte nije trpela tokom tranzicije"
Neke ljubavi kratko traju. Ljubav kapetana Dragana Vasiljkovića i Službe državne bezbednosti potrajala je od aprila, kada nestaje s radara Službe do novembra 1991, kada je opet stavljen pod mere. Neke druge ljubavi potrajale su malo duže. Dragan je, sa svoje strane, odmah shvatio da treba raditi sa jakima, a ne sa slabima i za tren oka se snašao. Ispostavilo se kasnije da ni ti jaki nisu najpouzdaniji
Reporter "Vremena" prvi put u životu prisustvuje za njega neverovatnom prizoru, jedan navijač Meksika kondukterki u autobusu pokazuje na svom mobilnom telefonu da je kartu upravo platio elektronski, što ona proverava i potvrđuje. Na pitanje reportera da li je to ovde uobičajeno, tamnoputa kondukterka se ljutne: "Naravno da jeste. Mislite da je moja zemlja zaostalija od vaše samo zato što je u Africi"
Kada je prošle godine Kristijan pušten iz požarevačkog zatvora, kleo se da će ubuduće živeti mirnim životom i da više neće dolaziti u sukob sa zakonom. Sve do januara ove godine
Sistem za reagovanja u vanrednim situacijama u Srbiji, za koji nadležni kažu da je godinama "bio u prašini", polako počinje svoju obnovu koja će, prema procenama, trajati sledećih nekoliko godina. Za to vreme građani iz ugroženih područja mogu da se uzdaju uglavnom u višu silu
O onome što se dogodilo 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u centru Sarajeva mnogo se priča, a zapravo malo zna. U žižu javnog interesovanja slučaj Dobrovoljačke ulice stavlja i trenutni proces koji se pred londonskim sudom vodi zbog zahteva srbijanskih vlasti za izručenjem Ejupa Ganića, koji je u tom trenutku menjao zarobljenog Aliju Izetbegovića na poziciji predsednika Predsedništva BiH. Istovremeno, približava se i godišnjica ovog događaja, koji je bio jedan od ključnih u ratovima devedesetih
Tehnički gledano Avalski toranj i nije morao da se obnavlja, za ono čemu će služiti bio bi dovoljan i čelični stub utegnut sajlama na koji se okače antene i gotova priča, ali ipak, nije život samo u se, na se i poda se: tako gledano, ni Hram svetog Save na Vračaru nije neophodan. To ne znači da nije koristan
Tadić i Josipović: tužbe, izvinjenja i razgraničenja
Zar ne bi i naši bivši premijeri saborno poricali ma i najmanje učešće Srbije u opsadi Sarajeva, u srebreničkom nemilom događaju, u etničkom čišćenju ili u kakvoj god daleko bilo pljački
Prebijanje košarkaša Partizana ispred jednog noćnog kluba, hapšenje počinilaca i javno emitovanje tog čina otvorili su mogućnost da se u Srbiji otvori debata o tome ko sve nosi uniformu i oružje i da li to neko kontroliše. Na zakon koji bi to uredio čekaće se još neko vreme