Hrvatska – Ekonomska kriza

29.jul 2009. Tatjana Tagirov

Harač, rajo, harač

Sve u Hrvatskoj danas nalikuje na "zajam za Srbiju" Slobodana Miloševića, za koji znamo kako je završio. Ili "zajam za Srbiju" nije završio, već to takmičenje za glupe građane i birače traje i dalje, samo menjajući ime države koja ih pelješi zbog novih harača i stalno istih vlastodržaca

Pozorište

29.jul 2009. Ivan Medenica

Orijent ekspres je stigao

Osnova pozorišnog projekta Orijent ekspres potekla je od Narodnog pozorišta Turske koje je svojim partnerima iz Evropske pozorišne konvencije ponudilo da iskoriste njihov "pozorišni voz" – vagon pretvoren u potpuno tehnički opremljenu scenu – za jedan zajednički projekat. Na toj osnovi razvijen je sledeći koncept: sva pozorišta koja su prihvatila ponudu obavezala su se da naruče originalan dramski tekst koji bi bio izveden na vagonu-sceni, a čije bi teme odgovarale opštoj ideji putovanja, a konkretnije sâmoj "metafori" čuvenog Orijent ekspresa

Haški sud

29.jul 2009. Tamara Skrozza

Vaspitavanje razmaženog vojvode

Šest godina posle Šešeljeve predaje Hagu i dve godine posle početka suđenja, izvesno je jedino da ničeg izvesnog nema. Presuda za nepoštovanje suda samo je epizoda koja ništa ne menja na stvari. Baš kao i februarski prekid suđenja, ona bi mogla da pomogne Tužilaštvu da se koliko-toliko sabere, ali i da doprinese Šešeljevoj samouverenosti koje ni do sada nije manjkalo

Doping

22.jul 2009. Vladimir Stanković

Sportski lopovi i žandari

Otkad je sporta ima i dopinga, a zvanična borba protiv najvećeg zla počela je 1928. kada je Atletska federacija, prva u svetu, uvela doping kontrolu i otad traje trka u kojoj ceh, kao i u svakoj nedozvoljenoj radnji, plaćaju samo oni koji su uhvaćeni

Kavkaz – Sfera ruskih interesa

22.jul 2009. Jovan Hiršl

Svako gleda svoja posla

Americi je Rusija kao saveznik potrebna i za sprečavanje razvijanja atomskog programa u Iranu, i za smirivanje situacije u Pakistanu i Avganistanu, i za stabilizaciju na Bliskom istoku. Takođe, SAD i Rusija poseduju zajedno 95 odsto atomskog arsenala, te i redukovanje količine nuklearnog oružja, što je pri vrhu liste prioriteta administracije Baraka Obame, zavisi od saradnje sa Rusijom. S tim je vezano i sprečavanje nastanka neke nove nuklearne sile, kao i smanjivanje mogućnosti nekog terorističkog nuklearnog napada. Sve su ovo i suviše krupne teme da bi Amerika Rusiji osporavala primat na njenom domaćem terenu, na Kavkazu

Zemlja ljudi – Mediteran

22.jul 2009. Predrag Matvejević

Problemi u kolevci

Razmena Evropske unije s mediteranskim bazenom osetno je smanjena nakon rušenja berlinskoga zida: tržišta u Srednjoj i Istočnoj Evropi izgledaju zanimljivijim ulagačima, unosnijim finansijerima. Države na afričkoj obali dobijaju s vremena na vreme simboličnu pomoć kao "zemlje u razvoju". Neke ne prihvataju "mediteranstvo" koje se nudi – drže da se iza njega kriju ambicije neokolonijalizma

Pokret nesvrstanih – Približavanje Srbije

22.jul 2009. Andrej Ivanji

I posle Tita Tito

Predsednik Boris Tadić je u Egiptu izneo i ideju da Beograd, u kome je u septembru 1961. održan prvi osnivački samit Pokreta nesvrstanih, za dve godine bude domaćin jubilarnog skupa povodom pedesetogodišnjice postojanja Pokreta. To bi bila dobra prilika da se oda poštovanje utemeljivačima Pokreta nesvrstanih i njihovoj "vizionarskoj" ideji, rekao je Tadić tim povodom, a Srbija bi nastupala u ime svih država nastalih iz bivše Jugoslavije. Izgledi za tako nešto nisu baš sasvim loši jer je inicijativu srpskog predsednika podržao Egipat, trenutni predsedavajući Pokreta

Lešek Kolakovski (1927–2009)

22.jul 2009. Lino Veljak

Dosledna nedoslednost– najveća fantazija XX veka

Ono što važi za vojnika u bilo kom ratu protiv civila, važi i za komuniste koji u ime ideje boljeg sveta čine zločine i druge prestupe. Takvi komunisti mogu, bio je uveren Kolakovski, održavati vlast, ali ne mogu izgrađivati (a posebno ne i izgraditi) bilo kakav komunizam. Na kraju se pokazalo da je on ipak bio u krivu

Naselje Mlaka na obodu kopova rudnika "Kolubara"

22.jul 2009. Dragan Todorović

Ljudi iz rupe

Svi u poslu otkad sebe, i od mali’ nogu, svako ima svoju rupu, i kopaju ugalj, ne kradu, i ne diraju nikoga, da nije uglja ne znaju šta bi

Glas naroda – Dvadeset pitanja o dvadeset Miloševićevih godina (4)

22.jul 2009. Priredio: M. M

Odgovori čitalaca »Vremena«

Na pitanja o naših dvadeset izgubljenih godina ("Vreme" br. 964, 25. jun 2009), postavljenih povodom dvadesete godišnjice mitinga na Gazimestanu 1989, na kome je Slobodan Milošević ustoličen za nacionalnog vožda, većina čitalaca "Vremena" upušta se u detaljnu i veoma uravnoteženu analizu uzroka tog sunovrata. Završavamo seriju delovima odgovora Slobodana Milića, Saše Mitrovića i Vladimira Oke. Redakcija "Vremena" će nastojati da ohrabri čitaoce da i o drugim temama iznesu svoja gledišta. (Priredio: M. M.)

Sudbina medija i dalje neizvesna

22.jul 2009. Vera Didanović

Uloga ucene u koalicionoj saradnji

Da li je tačno da su dinkićevci partnerima u vladi postavili ultimatum – ili izmene Zakona o informisanju ili izbori, i da li još uvek ima šanse da se uređenje medijskog prostora postavi na normalne osnove

Dragoljub Draža Mihailović

Draženje Srbije

Kada od nečije smrti prođu 63 godine, teško je naći razlog da se ta godišnjica obeleži na neki poseban način, ma kako smrt bila misteriozna, značajna i tragična. Ipak, 63. godišnjica streljanja generala Dragoljuba Draže Mihailovića ostaće upamćena po dve stvari: po tome što je na parastosu na Ravnoj gori bilo jedva pedesetak ljudi i što je venac na spomenik Draži Mihailoviću položila delegacija Bezbednosno-informativne agencije

Zakon o informisanju

15.jul 2009. Vera Didanović

Vlast i mediji – Vesele devedesete

Vladajuća koalicija se dovela u paradoksalnu situaciju u kojoj je Socijalistička partija Srbije, poznata po gušenju medija tokom devedesetih, preuzela ulogu zaštitnika medija i medijskih sloboda?! Socijalisti Ivice Dačića odbili su, naime, da na sednici vlade podrže Predlog izmena Zakona (iza kojih stoji Ministarstvo kulture) "jer ne žele da budu optuženi da rade isto ono što su radili u prošlosti". Šlag na tortu svakako su bile Vučićeve ocene da je novi zakon gori čak i od njegovog, po zlu zapamćenog zakona iz 1998. godine

Srpsko-hrvatski odnosi

15.jul 2009. Tatjana Tagirov

Dekosovizacija i depiranizacija

Po hiljaditi put u proteklih desetak godina, od odlaska Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana, mora se konstatovati da se Hrvatska i Srbija ponašaju kao da su ostrva daleko jedno od drugog i da su dobri pomaci u međusobnim odnosima uglavnom zabeleženi kao ekscesi

Glas naroda – Dvadeset pitanja o dvadeset Miloševićevih godina (3)

15.jul 2009. Priredio: M. M

Odgovori čitalaca »Vremena«

Na pitanja o naših dvadeset izgubljenih godina ("Vreme" br. 964, 25. jun 2009), postavljenih povodom dvadesete godišnjice mitinga na Gazimestanu 1989, na kome je Slobodan Milošević ustoličen za nacionalnog vožda, većina čitalaca "Vremena" upušta se u detaljnu i veoma uravnoteženu analizu uzroka tog sunovrata. U ovom broju objavljujemo odgovore o uzrocima raspada SFRJ Monike Alovjanović, koja je diplomirala na Fakultetu političkih nauka, Ivana Jovanovića, Marka Dragićevića, kao i Milana Marinkovića i Dušana Ralevića, koji prizivaju i lična sećanja na taj period (priredio: M. M.)

Intervju – Predrag Marić, načelnik Službe za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova

15.jul 2009. Zoran Majdin

Biće sve više vanrednih situacija

"Četiri najvažnija rizika po bezbednost građana Evrope pa i građana Srbije jesu požari, poplave, zemljotresi i terorizam. Iako ima ko se tim problemima bavi, još se ne razmišlja o organizovanom odgovoru države na efekte terorističkih akata, koji predstavljaju vanrednu situaciju i koji podrazumevaju planiranu koordinaciju, sadejstvo više ministarstava, više službi, od PTT-a, preko službe hitne pomoći do vatrogasaca i svega ostalog"

Francuska – Štrajk u međunarodnom radiju RFI

15.jul 2009. Nenad Tomić

Otpisani program

Preko 46 miliona slušalaca širom sveta, 965 zaposlenih od čega 600 dopisnika, treći po veličini međunarodni radio, ali prva FM mreža na svetu sa 170 predajnika u 74 zemlje i 580 partnerskih radija u 125 država: to je do sada bio RFI – Francuski međunarodni radio sa 19 redakcija na stranim jezicima, razvijenim deskovima za kulturu, sport, ekonomiju, Afriku, muziku... A sada mu preti pravi potop, gašenje većine pomenutih sektora

Kultura sećanja – Nemačka i nacistička prošlost (2)
Intervju – Folkhard Knige, direktor memorijalnog centra
Buhenvald i Mitelbau-Dora

15.jul 2009. Andrej Ivanji

Na mestu zločina

Nacionalsocijalizam nije bio samo običan karambol u nemačkoj istoriji. Njegovi politički i kulturni koreni sežu mnogo dublje od 1933. godine