Novosadski studenti u blokadi pozvali su 7. marta sve građane da učestvuju u generalnom štrajku i da im se pridruže na ulicama. I studenti Beogradskog univerziteta uskoro donose odluku da li će biti deo ove pobune
Od kako je administracija u SAD odlučila da stopira pomoć preko USAID-a, ova organizacija se doživljava kao glavni finansijer rušenja države i „obojene revolucije”. Ne govori se, ipak, o tome, šta je sve država dobila od iste te organizacije
Na društvenim mrežama Iks i TikTok, Hajdi Rajhinek postala je nova zvezda nemačke politike. Njeni oštri govori u Bundestagu i digitalna kampanja pomogli su Levici da osvoji poverenje mladih birača i postane jedan od najvećih pobednika izbora
Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula bio je u prvoj poseti Srbiji od kako je došao na funkciju i napisao oštar izveštaj. Vlasti su se takmičile u tome da ga što više kinje, ali su se ipak sastale sa njim
„Nije bitno da li se odobrenje za probni rad Komisije za tehnički pregled izvedenih radova na pruzi Novi Sad - Subotica odnosilo na celokupnu Železničku stanicu ili je privremeni rad trebalo da omogući priključenje na elektromrežu“, kaže javni tužilac Goran Ilić
Mlad i pametan svet pokuljao je na ulice i sa sobom poneo duhovitost. Humor je važan za oslobađanje od straha, ali ne samo to – on je supstancijalno politički
Za narednu sedmicu najavljena je sednica Narodne skupštine Srbije. Na njoj bi trebalo da bude glasanja o nekoliko zakona i usvojena ostavka premijera Miloša Vučevića. Šta o svemu tome misle pojedine opozicione stranke
U ponedeljak se Picula sastao sa predsedavajućom parlamentarnog odbora za evropske integracije Elvirom Kovač i ministarkom za evropske integracije Tanjom Miščević
Žarko Mićin izabran je za novog gradonačelnika Novog Sada. Policija je od ranih jutarnjih sati raspoređena ispred Skupštine Grada Novog Sada. Glasanje bez opozicionih odbornika
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je da je postignut finalni dogovor o izmenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju, koji bi poslanici trebalo da usvoje početkom marta, čime će biti ispunjen četvrti studentski zahtev. Studenti kažu da ne veruju u ispunjenje dok se izmene zvanično ne usvoje
Predsednik Vlade Srbije u ostavci Miloš Vučević je na pitanje da li se očekuje da će biti uhapšeni Zorana Mihajlović ili Nebojša Stefanović, kako se pominje u tabloidima, odgovorio da ne može da licitira, ali da to ne znači da nisu pod istragom. Oba bivša ministra iza sebe imaju dugačku listu afera
U vreme dok radnici u kulturi uz podršku studenata protestuju zbog najnižeg budžeta u regionu, Vlada Srbije je donela rešenje kojim ga još više smanjuje. Ne zna se u čiju korist
Predloženim izmenama Zakona o visokom obrazovanju, država će izdvojiti dodatnih 12 milijardi dinara za visoko obrazovanje, a studenti će imati pravo na refundaciju polovine troškova školarine, najavila Ana Brnabić
Planirani transfer migranata iz Italije u Albaniju propao je nakon pravnih prepreka, a centri izgrađeni italijanskim novcem ostali su neiskorišćeni. Kritičari tvrde da je projekat koštao milijardu evra, a opozicija zahteva njegovo ukidanje
Na današnji dan pre 90 godina rođen je Danilo Kiš. Tim povodom objavljujemo tekst Stanka Cerovića "Kiš, silueta s one strane... S.C." iz "Vremena " od 18. ferbruara 2015. godine
Aleksandar Jokić, identifikovan kao učesnik organizovanih napada na studente i studentkinje FDU, pojavio se 21. februara u društvu predsednika Aleksandra Vučića na njegovom mitingu u Požarevcu
Podzemna garaža na tri nivoa koju zida Concord West a finansira SPC, ugrozila je zgradu Narodne biblioteke Srbije. Zaposleni kažu – drugu nacionalnu biblioteku nemamo
Nova nemačka vlada neće značajno promeniti kurs prema Srbiji i regionu. Stabilnost će ostati ključni prioritet Berlina, dok demokratija i vladavina prava neće biti u fokusu, ocenjuju analitičari
U Srbiji više niko ne zna o čemu priča njen predsednik, novinare kažnjavaju na pravdi boga, aferaške velmože proglašavaju za svece, a nosioci javnih funkcija šire javnu sablazan. Ljudi – dokle ćemo tako
Prošlo je više od tri nedelje otkako je predsednik Vlade Srbije Miloš Vučević podneo ostavku i tačno dve nedelje od kako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio da će za 10 do 12 dana Skupština konstatovati njegovu ostavku. Kao da se ništa nije desilo
Prevod
Njihove beogradske kolege će u sredu 26. februara masovno održati plenume po fakultetima na kojima će jedna od tačaka za raspravu i glasanje biti i - da li se i potencijalno na koji način, pridružiti Novosađanima.
Tako je plenum Pravnog fakulteta zakazan za danas, kada će biti doneta odluka o 7. martu, kažu sa ovog fakulteta za „Vreme”, dok su i sa Fakulteta dramskih umetnosti redakciji „Vremena” rekli da još nije doneta zvanična odluka na plenumu.
I sa Filozofskog fakulteta u Beogradu su za Novu rekli da veruju „da će podržati kolege i odazvati se pozivu, ali konačnu odluku doneće na plenumu”.
Kako je prošao prošli generalni štrajk
Prethodni generalni štrajk, 24. januara, su organizovali studenti u blokadi iz Beograda, a građani, poslovni ljudi i firme su ga masovno podržali.
Na ulicama su bila organizovana tri velika skupa - okupljanje srednjoškolaca, zatim marš studenata i protest radnika u IT sektoru. Sve tri grupe su se, u jednom trenutku, našle kod Ušća na Novom Beogradu, a ovaj deo grada je bio govoto ceo dan blokiran, kako je veliki broj opkupljenih zaustavio saobraćaj.
Od klubova, restorana, preko prodavaca na ulici i knjižara do većih biznisa i medija - mnogi su taj peta bojkotovali sopstveni posao da bi učestvovali u sveopštem štrajku i izrazili nezadovoljstvo režimom, ali i podršku studentima.
Više organizacija i političkih partija učestvovalo je u jednodnevnom generalnom štrajku,a. tokom celog dana o događajima koji su u vezi sa generalnim štrajkom izveštavale su redakcije Vremena, Nedeljnika, Birna, Foneta, N1, Nove, Danasa, Sport kluba...
Štrajkovali su i brojni noćni klubovi, restorani, kafići, bioskopi. Solidarno nisu radili ni iz Udruženja filmskih producenata Srbije, Asocijacije filmskih reditelja Srbije, Udruženja scenarista Srbije, Udruženja dokumentarista Srbije, Srpske asocijacije snimatelja, Udruženja filmskih glumaca Srbije, Uzdruženja filmskih i televizijskih dizajnera zvuka Srbije, kao ni Sekcije prikazivača i Sekcije distributera.
Samostalni sindikat kulture Srbije bio je u totalnoj obustavi rada. Nisu radili ni iz Istorijskog arhiv aBeograda, Centra za grafiku, a u štrajku je bio i magazin „Lice ulice“, satirični portal http://Njuz.net .
Brojni mali biznisi, od frizeraja, do nevladinih organizacija - stali su toga dana.
Šta je generalni štrajk
Generalni štrajk je štrajk u koji stupa cela jedna delatnost, odnosno grana privrede ili pak čitavo društvo. U zavisnosti da li je to jedna grana ili celokupna privreda, štrajk ima i različite oblike.
Sama sintagma o generalnom štrajku, kao smišljenom delu taktike kolektivnog pregovaranja, je nastala u Velikoj Britaniji, gde je termin ušao u jezik 1830-ih, piše Britanika.
Francuski filozofi su verovali da radnici mogu da dođu do društvene revolucije tako što će generalnim štrajkom da pobede rukovodioce i vlasnike kapitala.
Generalni štrajkovi su prvi put postali mogući sa porastom velikih sindikata krajem 19. veka. Dva velika generalna štrajka održana su u Belgiji 1893. i 1902. u znak podrške opštem pravu glasa za muškarce. Štrajk velikih razmera održan je u Švedskoj 1902. zbog sličnih pitanja.
Generalni štrajk koji je zahvatio Rusiju tokom Revolucije 1905. primorao je cara da izda Oktobarski manifest, u kojem je obećao da će odobriti da zemlja dobije ustav.
Švedski generalni štrajk 1909. pokazao je da se velike ekonomske reforme mogu postići bez pribegavanja nasilju. Do štrajka je došlo zbog politike zamrzavanja plata. Skoro polovina ukupne radne snage u zemlji je štrajkovala, a prekid je trajao mesec dana pre nego što je štrajk rešen.
U nekim azijskim i afričkim zemljama, sindikati udruženi sa pokretima za nezavisnost često su pribegavali generalnim štrajkovima kao sredstvu političkog protesta tokom kolonijalne vladavine.
Od Brazila do Nemačke
Prethodnih godina bilo je više primera opšteg štrajka u svetu, organizovanih u Brazilu, Argentini, Francuskoj, poznatoj po jakim sindikalnim organizacijama, piše BBC.
Početkom januara 2024. godine, Nemačka je bila gotovo paralisana zbog velikog štrajka u železnici, ali i protesta poljoprivrednika, a Grčka je takođe poznata po masovnim obustavama rada sindikata zbog ekonomske krize 2017. godine.
',
title: 'Beogradski studenti odlučuju - da li učestvuju u generalnom štrajku',
pubdate: '2025-02-26 12:44:39',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Generalni štrajk,Novi Sad,Plenum,Studenti u blokadi",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Beogradski studenti odlučuju - da li učestvuju u generalnom štrajku',
'pageContent': '
„Uzmite slobodan dan ili bolovanje, obustavite rad sa kolegama, ne idite u prodavnice, ne koristite usluge kafića i restorana, ne idite javnim prevozom, ne idite u bioskope i pozorišta”.
Ovo su uputi koje su novosadski studenti u blokadi dali za 7. mart, kada planiraju novi generalni štrajk, ali i da izađu na ulice sopstvenog grada.
Njihove beogradske kolege će u sredu 26. februara masovno održati plenume po fakultetima na kojima će jedna od tačaka za raspravu i glasanje biti i - da li se i potencijalno na koji način, pridružiti Novosađanima.
Tako je plenum Pravnog fakulteta zakazan za danas, kada će biti doneta odluka o 7. martu, kažu sa ovog fakulteta za „Vreme”, dok su i sa Fakulteta dramskih umetnosti redakciji „Vremena” rekli da još nije doneta zvanična odluka na plenumu.
I sa Filozofskog fakulteta u Beogradu su za Novu rekli da veruju „da će podržati kolege i odazvati se pozivu, ali konačnu odluku doneće na plenumu”.
Kako je prošao prošli generalni štrajk
Prethodni generalni štrajk, 24. januara, su organizovali studenti u blokadi iz Beograda, a građani, poslovni ljudi i firme su ga masovno podržali.
Na ulicama su bila organizovana tri velika skupa - okupljanje srednjoškolaca, zatim marš studenata i protest radnika u IT sektoru. Sve tri grupe su se, u jednom trenutku, našle kod Ušća na Novom Beogradu, a ovaj deo grada je bio govoto ceo dan blokiran, kako je veliki broj opkupljenih zaustavio saobraćaj.
Od klubova, restorana, preko prodavaca na ulici i knjižara do većih biznisa i medija - mnogi su taj peta bojkotovali sopstveni posao da bi učestvovali u sveopštem štrajku i izrazili nezadovoljstvo režimom, ali i podršku studentima.
Više organizacija i političkih partija učestvovalo je u jednodnevnom generalnom štrajku,a. tokom celog dana o događajima koji su u vezi sa generalnim štrajkom izveštavale su redakcije Vremena, Nedeljnika, Birna, Foneta, N1, Nove, Danasa, Sport kluba...
Štrajkovali su i brojni noćni klubovi, restorani, kafići, bioskopi. Solidarno nisu radili ni iz Udruženja filmskih producenata Srbije, Asocijacije filmskih reditelja Srbije, Udruženja scenarista Srbije, Udruženja dokumentarista Srbije, Srpske asocijacije snimatelja, Udruženja filmskih glumaca Srbije, Uzdruženja filmskih i televizijskih dizajnera zvuka Srbije, kao ni Sekcije prikazivača i Sekcije distributera.
Samostalni sindikat kulture Srbije bio je u totalnoj obustavi rada. Nisu radili ni iz Istorijskog arhiv aBeograda, Centra za grafiku, a u štrajku je bio i magazin „Lice ulice“, satirični portal http://Njuz.net .
Brojni mali biznisi, od frizeraja, do nevladinih organizacija - stali su toga dana.
Šta je generalni štrajk
Generalni štrajk je štrajk u koji stupa cela jedna delatnost, odnosno grana privrede ili pak čitavo društvo. U zavisnosti da li je to jedna grana ili celokupna privreda, štrajk ima i različite oblike.
Sama sintagma o generalnom štrajku, kao smišljenom delu taktike kolektivnog pregovaranja, je nastala u Velikoj Britaniji, gde je termin ušao u jezik 1830-ih, piše Britanika.
Francuski filozofi su verovali da radnici mogu da dođu do društvene revolucije tako što će generalnim štrajkom da pobede rukovodioce i vlasnike kapitala.
Generalni štrajkovi su prvi put postali mogući sa porastom velikih sindikata krajem 19. veka. Dva velika generalna štrajka održana su u Belgiji 1893. i 1902. u znak podrške opštem pravu glasa za muškarce. Štrajk velikih razmera održan je u Švedskoj 1902. zbog sličnih pitanja.
Generalni štrajk koji je zahvatio Rusiju tokom Revolucije 1905. primorao je cara da izda Oktobarski manifest, u kojem je obećao da će odobriti da zemlja dobije ustav.
Švedski generalni štrajk 1909. pokazao je da se velike ekonomske reforme mogu postići bez pribegavanja nasilju. Do štrajka je došlo zbog politike zamrzavanja plata. Skoro polovina ukupne radne snage u zemlji je štrajkovala, a prekid je trajao mesec dana pre nego što je štrajk rešen.
U nekim azijskim i afričkim zemljama, sindikati udruženi sa pokretima za nezavisnost često su pribegavali generalnim štrajkovima kao sredstvu političkog protesta tokom kolonijalne vladavine.
Od Brazila do Nemačke
Prethodnih godina bilo je više primera opšteg štrajka u svetu, organizovanih u Brazilu, Argentini, Francuskoj, poznatoj po jakim sindikalnim organizacijama, piše BBC.
Početkom januara 2024. godine, Nemačka je bila gotovo paralisana zbog velikog štrajka u železnici, ali i protesta poljoprivrednika, a Grčka je takođe poznata po masovnim obustavama rada sindikata zbog ekonomske krize 2017. godine.