Priča sa naslovne strane
Asfaltiranje neba
Dok nas političari i policajci ubeđuju da organizovani kriminal ne postoji, Beograd se trese od spektakularnih eksplozija
Dok nas političari i policajci ubeđuju da organizovani kriminal ne postoji, Beograd se trese od spektakularnih eksplozija
"Među porodicima sa više članova procenat siromašnih raste. Kod starijih od 65 godina procenat siromašnih penje sa na oko 15 odsto. Među najsiromašnijim dominiraju ljudi bez škole"
Prvog februara, po Zakonu o radio-difuziji, Radio televizija Srbije prestaje da postoji. Jedan od stubova Miloševićevog režima – po oceni analitičara najnovije istorije RTS-a – trebalo bi da bude transformisan u javni servis koji će finansirati gledaoci. Otvorena su mnoga pitanja: šta je to javni servis, ko će i na koji način upravljati Televizijom, da li su građani Srbije spremni da finansiraju njeno postojanje...
Izborni sudar eksponenta snaga starog režima (Šešelj) i kandidata demokratskih snaga (Koštunica) do samog kraja komplikovaće se "postrevolucionarnim nasleđem" nove vlasti
U organizaciji "Fridrih Ebert fondacije" i nedeljnika "Vreme" 16. novembra održana je tribina pod naslovom "Kakav Ustav treba Srbiji". UČESNICI: Pavle Nikolić, profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Beogradu i autor jednog od ustavnih rešenja ponuđenih posle promena u Srbiji Zoran Lončar, docent na Pravnom fakultetu u Novom Sadu, član Demokratske stranke Srbije i jedan od autora Nacrta ustava koji je početkom godine ponudila ta stranka, učesnik u radu na Ustavnoj povelji Srbije i Crne Gore Vladimir Đerić, član ekspertske grupe Beogradskog centra za ljudska prava koja je sredinom 2001. ponudila na javnu raspravu svoj predlog Ustava Srbije, član Građanskog saveza Srbije Svetozar Čiplić, sudija Ustavnog suda Srbije i član komisije za izradu konstitutivnog akta Vojvodine, član Demokratske stranke Tribinu je u Studentskom kulturnom centu vodila Vera Didanović, novinar nedeljnika "Vreme"
Valjevska fabrika radi isključivo po Zakonu o preduzećima i Zakonu o proizvodnji naoružanja i vojne opreme, izjavio je generalni direktor Miladin Ćirić, a kada smo ga upitali šta su radili u Iraku inženjeri i tehničari Krušika, koji su se vratili prošle nedelje, odgovorio je da to nije lako komentarisati i da ima raznih povoda za to, od otvaranja tržišta do drugih stvari...
"Zadovoljni smo prvom godinom rada u Srbiji. Najbolji dokaz da smo zadovoljni jeste to što smo povećali kapital. Da nismo zadovoljni, kukali bismo kako je ovde teško raditi. Veliki sam optimista da će naša banka dogodine davati stambene kredite s rokom otplate od 15 godina. Od nove godine naše štediše moći će s Bankom da komuniciraju iz svoje kuće, uključujući i odobravanje kredita"
"Zakon o javnim nabavkama daje sredstvo pomoću koga se prati aktivnost vlade u trošenju budžetskog novca, a novinari i kompanije koje državi isporučuju robe, usluge ili radove biće u poziciji da uvek objave sve informacije vezane za tendere i da javno postave pitanje vladi zašto je kao isporučioca robe ili usluga izabrala ovu ili onu firmu"
Da li je navodno pismo žene Ljubiše Buhe – u kojem se "razotkrivaju" personalne veze vlasti i uspešnih biznismena s kriminalnim dosijeima – nečiji pokušaj zametanja tragova u razjašnjavanju razloga njenog nestanka
(Zlo)upotreba životinjskog carstva u građenju metafora u rečniku srpske politike do pojave premijera Đinđića mahom se svodila na ovce (za narod), i ovna (za harizmatičnog lidera)
Koridor 10, po svemu sudeći, konačno postaje realnost. Najveći deo ovog autoputa koji prolazi kroz Jugoslaviju (ukupno 767 kilometara) trebalo bi da bude završen do Olimpijskih igara u Atini 2004, dok je završetak svih 2360 kilometara predviđen za 2011. godinu. Krediti su odobreni, analize se završavaju, a neke deonice već su u fazi izgradnje. Ukoliko se ostvare optimističke prognoze naših zvaničnika, Jugoslavija bi za koju godinu trebalo da postane zemlja sa pristojnim putevima, isto takvom železnicom i pratećim sadržajima. Onima koji ne veruju domaćim prognozama možda bi nešto trebalo da znači da je grčki premijer Kostas Simitis nedavno ustvrdio kako će olimpijski plamen proći upravo ovom autostradom
"Sporiji i mirniji procesi, o kojima govori predsednik Koštunica i vlada u senci DSS-a, u stvari su brže i prihvatljivije reforme, koje polaze od institucija, od temelja pravnog poretka i pravne sigurnosti, na kojoj jedino može da se gradi slobodna, konkurentska, tržišna privreda"
"Nužna su nova rešenja"; "Vreme" br. 608
Manastir Hilandar uspeo je da tokom prvih osam vekova svog postojanja zadrži status "najveće svetinje srpske" i mesta na koje su se srpski vladari povlačili ili ga bogato darivali potvrđujući njegov značaj za narod i otadžbinu. Tokom poslednje decenije, međutim, zadužbina Simeona i Save Nemanjića postala je mesto na koje su i zvani i nezvani pristizali, aktuelni, nepriznati ili potencijalni vladari. Svaki sa svojim ciljem i manje-više jasnom namerom. Uglavnom, sekularne prirode
Zanimljivo je da će od preko 300.000 američkih dolara za doregistraciju čak 91.160 otići na troškove osoblja komesarijata. Iako su to državni službenici koji primaju platu, oni su ovih dana za taj posao dobili i honorar koji se, u zavisnosti od funkcije, kreće od 25.000 do 200.000 i 250.000 dinara
"Da li bi nasipi izdržali dugotrajni pritisak visokih voda, pritisak od nekoliko meseci, kakav je, na primer, bio 1965. godine. Tada bi se postavilo pitanje da li nasipi koji se ne održavaju mogu da zaštite priobalje od katastrofe. Zimus je radna grupa Pokrajinskog izvršnog veća Vojvodine utvrdila da se taj sistem odbrane od poplava uopšte nije održavao čitavih deset godina"
Važno je reći da nisu svi privatnici lopovi što je česta levičarska populistička teza. Kritičan faktor ulaska privatnika u aukcijsku privatizaciju čvrsta je garancija države da kad kupe preduzeće niko ih neće pitati odakle im pare niti će zagledati kakvi su im tepisi i lusteri po kući. Ukoliko narednih deset godina nastavimo da lovimo veštice i da sravnjujemo račune sa istorijom, onih 4,5 milijardi eura koje naši građani drže po kućama poslužiće za ekonomski razvoj Mađarske, Rumunije ili Bugarske
Kriminalu je odzvonilo, tvrdi Vlada Srbije promovišući sveži zakon o borbi protiv organizovanog kriminala, odnosno grupa od tri ili više lica udruženih da bi činili teške zločine i krivična dela utvrđena konvencijom OUN-a protiv pomenutih pošasti
Početak rada Anketne komisije Skupštine Srbije o navodima iz dosadašnje "afere Pavković" počinje da sužava celu priču na nekoliko dramatskih ličnosti, a njen zaplet na prilično jednostavnu intrigu. Ponovljeno odbijanje DSS-a da pomogne u rasvetljavanju tog junskog slučaja ne samo da nije nikakva zaštita predsedničkom Kabinetu nego se javlja kao otežavajuća okolnost. To, međutim, nije prvi put da DSS odabira najpogrešniju od svih raspoloživih opcija...
Pošto za 23 meseca nije završio autoput Novi Sad–Beograd, Konzorcijum "Rast", zapravo Borovica-transport, kao jedini preživeli član te grupacije, izgubio je koncesiju. Ministarka Marija Rašeta-Vukosavljević obećava vožnju pravim autoputem do kraja godine
Zakon o borbi protiv organizovanog kriminala treba da bude donet u Srbiji na brzinu, u predizbornoj kampanji. Zato će biti sprovodiv tek kad Savezna skupština izglasa izmene krivičnog postupka – ako ih, naime, izglasa... Ceo ovaj poduhvat – uprkos svojim dobrim stranama – smandrljava se na brzaka, bez ispunjenih preduslova, na način više revolucionaran nego redovan. Slično je i sa zakonom o budućoj Agenciji koja treba da nasledi Državnu bezbednost
U organizaciji "Fridrih Ebert fondacije" i nedeljnika "Vreme" 26. juna održana je tribina pod naslovom "Kuda idu Srbija i Crna Gora". Tribina s istim naslovom održana je u oktobru 2001. godine i želja organizatora bila je da okupimo iste učesnike. Nažalost, to nije bilo mogućno jer su neki od njih na dan održavanja tribine bili angažovani kao članovi Komisije za ustavna pitanja. Gosti tribine su bili gospoda Slobodan Samardžić, savetnik predsednika Jugoslavije Vojislava Koštunice za politička pitanja, Zoran Knežević, član Izvršnog odbora Socijalističke narodne partije Crne Gore, Vuk Minić, poslanik DPS-a u Skupštini Crne Gore, Milan St. Protić, predsednik Političkog saveta Demohrišćanske stranke Srbije, Zoran Lutovac, saradnik Instituta društvenih nauka i Nebojša Medojević iz podgoričkog Centra za tranziciju. Tribinu je vodio Dragoljub Žarković, glavni urednik nedeljnika "Vreme". Razgovor koji objavljujemo u ovom dodatku tek je neznatno skraćen u odnosu na ono što je izrečeno u Studentskom kulturnom centru u Beogradu. Učesnici nisu naknadno autorizovali svoja izlaganja. Oprema teksta je redakcijska