Vrhovno sudovanje

05.октобар 2005. Tatjana Tagirov

Sud ne trpi šefa

U zemljama bivše Jugoslavije, nakon devedesetih godina sad već prošlog veka, uvedena su posebna tela za izbor sudija i tužilaca. Prema rečima predsednika Društva sudija Srbije Omera Hadžiomerovića, dosad se najboljim pokazao slovenački model: Pravosudni savet ima 11 članova, od kojih Narodna skupština bira pet članova na predlog predsednika Republike, među profesorima pravnog fakulteta, advokatima i drugim pravnicima, dok se ostali članovi biraju među sudijama sudova različitih stupnjeva, po sistemu opštih izbora i izbornih lista, a dvojicu sudija biraju sve sudije

Tribina - Vreme izazova

05.октобар 2005. Redakcija Vremena

Kada će naši građani putovati bez viza u Evropu

U zemlji u kojoj preko 80 odsto mladih nikada nije kročilo van granica zemlje, putovanje u Evropu predstavlja pravu privilegiju. Vizni režim koji su zemlje EU-a uvele kao meru sankcija našoj zemlji u vreme vladavine Slobodana Miloševića i dalje je na snazi iako je prošlo pet godina od demokratskih promena, što građani doživljavaju kao veliku nepravdu. Ovo pitanje obavijeno je političkom maglom, a naši političari često se hvale da u ime građana lobiraju u Briselu da se naša zemlja stavi na pozitivnu listu zemalja potpisnica Šengenskog sporazuma. Ređe nam, međutim, saopštavaju hladne odgovore iz Brisela gde se od nas očekuje da najpre demilitarizujemo granice, uspostavimo integrisano upravljanje granicama, pojačamo kontrolu nad ilegalnom emigracijom, regulišemo problem azilanata u skladu sa evropskim standardima, uvedemo pasoše koje je teško falsifikovati... Treću tribinu od planiranih pet, koje nedeljnik "Vreme" organizuje u saradnji sa Fondacijom "Fridrih Ebert", posvetili smo uslovima koje naša zemlja treba da ispuni da bi naši građani, kao nekada, bez vize putovali u Evropu. Na tribini su učestvovali Vlado Ljubojević iz Ministarstva spoljnih poslova, Bernhard Hauer, generalni konzul Ambasade SR Nemačke u Beogradu, i dr Jovan Teokarević, direktor Beogradskog centra za evropske integracije. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"

Peti peti oktobar

05.октобар 2005. Dragoljub Žarković

Bauk umora širi se Srbijom

Građani će se opirati onoj Evropi za koju se zalaže elita koja nas svakodnevno ne razuverava da će se onom ko ima dati još, da su sva savezništva dozvoljena, da se društvene institucije podvrgavaju političkom voluntarizmu, da se kola lome na najslabijoj karici u lancu, da je parlament pazarište i da zločinstvo ima državnu potporu

Lisica i ždral

05.октобар 2005. Ljuba Živkov

Stvarno i moguće

Generalnačelnikministarpatolog Stanković dostaviće svome drugu kalendar da izabere međunarodni praznik koji će svojom predajom uveličati

Dosije - Cena nafte

05.октобар 2005. Sijka Pištolova

Atomima i vetrenjačama protiv naftnih magnata

Kina i SAD već su pripremile projekat za odbranu od preskupih barela, u kome dominira izgradnja nuklearki. Evropska unija takođe ima spremljen odbrambeni plan, u kome se oslanja na alternativne izvore, ali i na atome. Ministarstvo energetike ignoriše naftnu krizu, u najmanju ruku kao da je Srbija članica OPEC-a, iako ćemo samo za ovu godinu potrošiti preko 620 miliona dolara više za uvoz nafte

Košarka - Kraj Evropskog prvenstva

29.септембар 2005. Vladimir Stanković

Grčka kao primer

Na najviše mesto na pobedničkom postolju u Beogradskoj areni popela se reprezentacija iz zemlje koja je prethodnu medalju osvojila 1989. u Zagrebu i čija je košarka gotovo deceniju bila u velikoj krizi

Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (2) - Trgovina ljudima

29.септембар 2005. Slobodan Georgijev

Lovci i žrtve

Kao što su bili uspešni u regrutovanju potencijalnih žrtava, organizatori trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi bili su vešti u pronalaženju "lokalnih partnera": skeledžija, taksista, jataka. Novac koji se okreće u poslovima organizovanog kriminala dovoljan je da namiri potrebe velikog udruženja. U dosadašnjim slučajevima pokazalo se da su u "lancu" bile dve kategorije prestupnika: oni sa kriminalnom istorijom i oni koji su se našli na mestu na kome su mogli lako da se uključe u posao. Opskurni povratnici sa ratišta, klinci bez ideje o budućem životu i željni lake zarade, članovi porodica koji sve shvataju kao čist posao, pa i držanje devojaka u kućnom pritvoru, našli su se na optuženičkim klupama, dok je vrh piramide (što se pokazalo u "slučaju S.Č.") ostao bez mrlje

Godinu dana od izbora niškog gradonačelnika

29.септембар 2005. Zoran Kosanović

Izgubljen kofer

Od Izraela sa početka mandata, gde je našao firmu koja bi da premesti aerodrom jer buka smeta građanima, do Italije, koja se opekla o EU, Kostić je napravio pun krug i uspeo da izgubi kofer i ostane bez para za kafu

Srbija pet godina posle Miloševića

29.септембар 2005. Dimitrije Boarov

Učinak demokratske petoljetke

Peti oktobar 2005. godine, peta godišnjica od kad je praktično srušen Miloševićev režim, tokom proteklih političkih svađa već je doživeo nekoliko suprotstavljenih tumačenja i reinterpretacija. Valjda je zbog toga i izbegnuta ponuda Evropske unije da pregovori o asocijaciji i pridruživanju Srbije i Crne Gore simbolički počnu 5. oktobra ove godine – mada je već i sam taj početak pregovora možda najkrupniji "ekonomski rezultat" te "demokratske petoljetke"

Skupštinski život

29.септембар 2005. Milan Milošević

Koštuničin kod

Skupština Srbije krivičnim zakonom ubrzano popunjava paket za početak pregovora o asocijaciji, usvajajući i nove odredbe o ratnim zločinima, računarskom kriminalu, o zaštiti autorskih prava...

Intervju - Saša Ilić, književnik

21.септембар 2005. Slobodan Georgijev

Stvari se kreću, ali unazad

"Sve ovo ovde kod nas liči na jednu malu porodičnu manufakturu, koja će uskoro, baš kao ona iz špice za Mikijevu radionicu, odleteti u vazduh. Jer ranije ili kasnije, neko će morati da se zapita pred tim rashodovanim strojem: ‘Čemu ovo služi?’ Tek kada se bude stvorila kritična masa onih koje zanima odgovor na ovo pitanje, možda će se krenuti dalje"

Portret savremenika - Milan Beko

21.септембар 2005. Vera Didanović

Čovek iz senke

Nakon više od tri godine potpunog odsustva iz javnog života Srbije, nekadašnji Miloševićev ministar za privatizaciju i ključni čovek u prodaji Telekoma, kum Zorana Đinđića, šef, a potom i poslovni partner Vladimira Popovića Bebe, prijatelj Jovice Stanišića, Milorada Vučelića, Danka Đunića, Slobodana Radulovića i drugih, ponovo se "ukazao" – kao učesnik u privatizaciji nekoliko firmi

Javni servis i nezavisne produkcije

21.септембар 2005. Maja Divac

Prozor kreativnog takmičenja

U Zakonu o radio-difuziji piše da su svi javni radiodifuzni servisi, kao i svi lokalni i regionalni mediji čiji je većinski vlasnik država, dužni da najmanje deset odsto ukupnog godišnjeg vremena emitovanja programa stave na raspologanje nezavisnim TV i radio produkcijama

Svađa Mirinih frizera

15.септембар 2005. Tamara Skrozza

Nacionalna papazjanija

Najnoviji sukob na liniji Željko Mitrović–Aleksandar Tijanić otpočeo je zbog "Nacionalnog dnevnika", ali se vrlo brzo ispostavilo da za taj dnevnik niko previše ne mari i da je glavni problem čije se srce nalazilo na levoj strani

Intervju - Bojan Stanojević, menadžer Beograda

15.септембар 2005. Zoran Majdin

Pravo lice velegrada

"Održavanje Beogradske arene košta između dva i pet miliona evra godišnje i predstoji nam veliko razmišljanje šta ćemo da radimo s tim objektom kada se Evropsko prvenstvo u košarci završi"

Igre oko "Sterijinog pozorja"

07.септембар 2005. Teofil PančićAntrfile: Sonja Ćirić

Kepeci iza kulisa

Ako neko sa pozicije arbitrarne političke moći hoće da usred njihovog mandata, a iz nekih krajnje konfuzno formulisanih "razloga", smeni dvoje vodećih ljudi, koji Pozorju nisu naneli nikakvu štetu, naprotiv, onda imamo posla s patološkim izlivom vlasti u mozak

Šta spaja, razdvaja i sukobljava građane i vlast u Srbiji pre i posle 2000. godine

07.септембар 2005. Nebojša Popov

Karika koja nedostaje

Novi ustav je proteklih godina mogao biti ona karika koja povezuje građane i političare u zajedničkom poduhvatu korenitih promena, ali je ona nestala pre nego što je nastala. Može li danas biti drukčije?