
Upravljanje internetom
Kako upecati mrežu
Internet je prožeo sve segmente društva i sada je mnogo više od gikovskog hobija. Postao je opšta realnost
Internet je prožeo sve segmente društva i sada je mnogo više od gikovskog hobija. Postao je opšta realnost
Po kvalitetu života, Srbija se nalazi na 84. mestu, a Rusija na 105. među državama sveta. Po ekonomskim slobodama Srbija zauzima 101. poziciju, a Rusija 143; po vladavini demokratije Srbija je na osrednjem 65. mestu, a Rusija na ne baš uverljivom 107; po indeksu korupcije Srbija je na prosečnom 78, a Ruska Federacija na znatno slabijem 154. mestu od 178 zemalja sveta. Ko tu, zapravo, ima "složenu i eksplozivnu društveno-političku situaciju"
Fondacija "Fridrih Ebert" i nedeljnik "Vreme" organizovali su tribinu na kojoj su učestvovali biznismeni Milan Beko i Branislav Grujić (predsednik kluba "Privrednik") i Miša Brkić, urednik "Novog magazina". Objavljujemo izvode iz razgovora koji je uzburkao javnost
Podaci kažu da je najveći deo otete imovine zemljište (97 odsto), što vraćanje u naturi još i čini realnim, ali da će veći problem nastati kod procene ostale imovine
Ćosić koji nam se prikazuje u ovoj knjizi neće osvojiti nove čitaoce, niti će izgubiti stare, jer ni na koji način ne iskače iz zone predviđenog i predvidivog
Nagodba Vlade Srbije i predstavnika politički, organizaciono i ekonomski najmoćnija tri udruženja uglavnom vojvođanskih "profi" poljoprivrednika (Klub 100P plus, Asocijacija poljoprivrednika i Udruženje "Vojvodina agrar") ukazuje da ni posle čitave decenije tranzicionih reformi nismo izgradili agrarno-politički sveobuhvatan, razvojno održiv i socijalno pravedan koncept agrarne politike
Vidosav Stevanović u Dnevniku samoće najgnusnije, najpodlije piše o Danilu Kišu. Stara je to mržnja "na" Kiša još od ranih sedamdesetih. A da je reč o mržnji ćepenačkog tipa vidi se iz intonacije kojom započinje to olajavanje Kiša. To je intonacija klepetala – kaže meni moja žena Mara
U ovom tekstu želimo da objasnimo zbog čega je kvalitet istraživačkog rada u društvenim naukama u Srbiji, i pored jednog broja izuzetnih pojedinaca, u proseku na relativno niskom nivou, kao i šta bi trebalo preduzeti da bi se to promenilo. Smatramo da je glavni razlog za to niska međunarodna konkurentnost domaćih istraživanja i istraživača u ovim oblastima
"Meni je, kao velikom sportisti, koji je sve dao za boks i reprezentaciju, žao što danas nemam ništa u životu. Da sam bio bandit i baraba, kao što sam bio sportista, šta bi bilo? Ali ja nisam to, ja nisam iz takve familije da mogu da budem bandit i baraba"
Dok okruženje, evropske ambicije i potreba za izgradnjom modernih oružanih snaga upućuju Srbiju u NATO, raspoloženje javnosti i održavanje bliskih partnerskih odnosa sa Rusijom više su nego uverljiva kočnica na tom putu
Demokratija je jedino političko uređenje koje se mora učiti. Zato je političko obrazovanje preduslov svakog demokratskog društva
Ministar policije temeljnim marševskim korakom pređe temeljno ošišanu travu, stiže ‘de poš’o, primi raport, reče šta ima, rodovi narodne policije pokazaše šta znaju i umeju, kad se sve završi Najviše narodno rukovodstvo jedinstveno pređe na ostale zbor sadržaje
Predsedničko priznanje može izgledati kao plemenito, ali nacionalna politika nije čajanka između partijskih ortaka na kojoj se oni nadmeću u plemenitosti, praštaju jedni drugima gluposti i loše procene i još očekuju da im zbog izliva iskrenosti sve bude oprošteno
Fondacija "Fridrih Ebert" i nedeljnik "Vreme" organizovali su tribinu "Čekajući kapitalizam: Uloga radničke klase u demokratizaciji srpskog društva", na kojoj su učestvovali sociolozi Mladen Lazić, Nebojša Popov i Srećko Mihajlović, ministar rada Rasim Ljajić i koordinator za sindikalne projekte Fondacije "Fridrih Ebert" Bojan Lađevac
Jedini preostali begunac od Haškog tribunala drugačiji je od ostalih. Upozoren u pravom trenutku, beži i skriva se od 2004. veoma uspešno. U javnosti ga jedva pominju, pa i tada s određenom nelagodom. Po nekima, on je za državu Srbiju i njen toliko cenjeni kontinuitet mnogo važniji od Ratka Mladića: o Mladiću se ionako sve zna, dok bi Goran Hadžić imao da ispriča mnogo toga što se u široj javnosti ne zna, a nije nikako zgodno za Srbiju
Pozorje je prošlo, a da nagrada za savremeni domaći tekst nije ni dodeljena. Čudno? Da, ali u ovom kontekstu sasvim opravdano
Za ratni zločin tri puta optužen, petnaest godina i deset meseci potraživan, Ratko Mladić uhapšen bez otpora kod rođaka u selu Lazarevu, što nije izazvalo veći politički potres u Srbiji, što je probudilo nade proevropske vladajuće elite i podgrejalo iluzije da više neće biti uslovljavanja
Čovek koji se dosad, kao begunac, godinama osvrtao oko sebe proveravajući da li ga je neko možda prepoznao, koji nije mnogo govorio, najednom je dobio priliku da priča o svemu i svačemu. Svemu onome što nije vezano za suštinu, za zločine i Haški tribunal; odatle te silne teme, od one ko je birao Miloševića do brade Brune Vekarića. Najednom je među ljudima koji su ga, kao prvo, nahranili i stavili u ljudske uslove, a kao drugo ga slušaju; dugo ga niko nije tako, pa makar i po službenoj dužnosti, slušao
Predsednik države i vladajuće partije je dobio na vremenu i ostvariće se njegov plan da se republički parlamentarni izbori održe u redovnom roku – april 2012. godine. Do tada, ako misli da pobedi, mora da smisli još par jakih poteza
Tačno je, dakle, da se Srbiji odavno nije dogodio Nole i da "događaj zvani Nole" predstavlja naše veliko bogatstvo. Ali iznenađenje i "razmere događanja" proističu, pored ostalog, otud što se Srbiji odavno nije dogodila – Srbija, koja se bori za samu sebe
Blokirane domaće firme duguju oko 2,2 milijarde evra, a državni dug je na polovini godišnjeg bruto društvenog proizvoda. To je osnovni razlog što Vlada ide u rizičnu politiku jačanja dinara, kako bi subvencionisala privredu i građanstvo. A cene i dalje rastu – zbog očajničkog pokušaja i države i svih tržišnih aktera da se nadoknadi, to jest preraspodeli ono što je izgubljeno u prethodne tri godine
Dok se po Evropi izvodila opereta Vesela udovica u Bosni je došlo do pobune Srba, u čijem je organizovanju i borbama učestvovao Petar Karađorđević, doduše pod pseudonimom Petar Mrkonjić. Austrija je imala dobru obaveštajnu službu, pa je znala o kome je reč kad je taj knez 1903. godine, posle ubistva Aleksandra Obrenovića, postao vladar Srbije, čime je ukinuta proaustrijska politika Beograda