Pozorište na Belefu
Produžetak sezone
Ako nađemo poslednje atome snage da se vinemo do visina bespogovorne objektivnosti, možemo zaključiti da ovaj festivalski kvantitet pronalazi opravdanje u plemenitoj i socijalno osvešćenoj želji gradskih vlasti da svojim sugrađanima, ponude raznovrsne kulturne sadržaje za dugo, toplo leto
Smrt u Dalasu u njujorškom Vitni muzeju
Moje gusle, moji snovi
U video instalaciji Smrt u Dalasu Zoran Naskovski oživeo je istoimenu pesmu hercegovačkog guslara Joze Karamatića nizom dokumentarnih zapisa, fotografija i drugih materijala iz Kenedijvog života, pružajući ruku ovom bizarnom delu da uplovi u luku moderne umetnosti
Ordinarna priča - oči u oči sa policijom
Prava i finoća
Kako su hapšeni mladi anarhisti, kako su se proveli u policijskoj stanici i šta je bilo posle
Izložba - "Tema i varijacije", Edvard Munk
Prostor melanholije
Ekskluzivno
Čerupanje državne televizije
Obično su to bili kratki ugovori (11 članova) u kojima se, između ostalog, precizira da će dodeljenu frekvenciju zajednički koristiti RTS i druga strana potpisnica dokumenta, koja ima i obavezu da nabavi potrebnu profesionalnu tehničku opremu, kompatibilnu sa tehničko-tehnološkim sistemom RTS-a. Sledio bi i jedan član (obično pod brojem 4) kojim se srećni dobitnik RTS-ove frekvencije obavezuje da će emitovati program koncipiran u skladu sa načelima Zakona o javnom informisanju i Zakona o radio-televiziji. Medijsko mladunče bi se, obavezno, obavezalo da će preuzimati i prenositi delove programa RTS-a, "kada su hitne prirode" i "kada je to od posebnog značaja za informisanje građana u Srbiji i to uvek po nalogu RTS-a". Radio Košava je, doduše, imala izvestan "popust" u odnosu na većinu drugih stanica koje su se obavezale da program RTS-a prenose u terminima koje odabere RTS. U slučaju radija čiji je direktor bila Marija Milošević, u ugovoru se precizira da će Košava prenositi program RTS-a "u terminima koje saglasno odrede ugovorne strane kao najcelishodnije"
Džez festival u Kosovskoj Mitrovici
Više od muzike
Ljudi na Kosovu pokušavaju da žive normalan život. Početkom juna u severnoj Kosovskoj Mitrovici održan je džez festival
50. Venecijanskih bijenala
Snovi i konflikti
Odmah po osnivanju 1893. godine Venecijanski bijenale će postati najveća smotra likovne umjetnosti u svijetu, i to će ostati do danas. Tema ovogodišnjeg Bijenala je "Snovi i konflikti – diktatura posmatrača"
Izjava nedelje
„Zaludan pop i jariće krštava.“
Dušan Mihajlović, ministar policije u Vladi Srbije, komentarišući odluku Ustavnog suda Srbije da predsednik nema ustavna ovlašćenja da unapređuje policijske generale. ("Večernje novosti")
Navigator
Najbolje na mreži
Jubilej Sankt Peterburga
Metropola belih noći
Najevropskiji, a mnogi bi rekli i najlepši ruski grad, postao je glavna baltička luka, kapija Rusije prema Zapadu, o kome putnici, pesnici, avanturisti i stanovnici govore kao o gradu koji sjedinjuje najbolje vrednosti Istoka i Zapada
Izjava nedelje
„Znao sam da Vlajko Stojiljković ima stambenih problema.“
48. Sterijino pozorje
U potrazi za izgubljenim identitetima
Moto ovogodišnjeg festivala "Let's Play Identity" provokativno poziva na igru s kulturnim i kulturološkim identitetima, ali može da se čita i kao potraga za identitetom samog Pozorja. Ovog puta domaći teatar smešten je u kontekst savremene evropske drame u pokušaju da pronađe svoje realno mesto u njoj
Modni kroki – maj
Nakon kreacija domaćih autora u okviru aprilskih nedelja mode, Beograd je u maju dobio novi modni mediteranski diktat
Fridomanija
Savladati život
Naše članstvo u nebrojenom klubu obožavalaca Fride Kalo zasluženo je objavljivanjem njenog Intimnog dnevnika (izdanje Clio), dramom Nar Sanje Domazet koju će Ivana Vujić uskoro početi da režira i nedavno održanim multimedijalnim programom "Dnevnik Fride Kalo" u Beton hali
Književni portret - Grejem Svift, autor Poslednje ture
U košmaru istorije
Roman jednog od najznačajnijih savremenih engleskih pisaca Grejema Svifta Poslednja tura, objavljen nedavno i kod nas, spada u one romane kojima pisac na kraju jednog stvaralačkog perioda sumira i sublimira sve ono što je do tada činilo suštinske elemente njegove umetnosti
Lisica i ždral
Revolucija Bulevara
Država vam je dala sve, kod nje ste registrovali kola, država obezbeđuje struju koju ste sproveli u vaše butige, tu struju vi plaćate, dobro, ali ne pitate se ko vam šalje tolike kupce
Stogodišnjica smrti Pola Gogena
Linija senke
Obeležavanjem stogodišnjice Gogenove smrti Francuski kulturni centar je još jednom pokazao dosetljivost, dobar ukus i osećaj za kulturni puls sredine
Zaostavština umetnika
Sudbina legata
Pored revalorizacije naše književne istorije, upravo pokrenuti Festival jednog pisca skreće pažnju i na neophodnost rešavanja problema zaostavštine umetnika. Mnogi značajni legati nedostupni su javnosti, nalaze se u mraku muzejskih depoa, a mnogi i propadaju