Obrazovanje

02.novembar 2005. Branka Kaljević

Studiranje na divljaka

Stihijski razvoj visokog školstva bez nacionalne strategije, utvrđenih standarda za osnivanje novih fakulteta i univerziteta nije od juče i njemu nisu doprineli samo tranzicijski maniri novokomponovanih bogataša kojima se biznis osnivanja visokoškolskih ustanova čini unosnim ali i prestižnim

Katalog izložbe "O normalnosti", MSU, Beograd

27.oktobar 2005. Slobodan Kostić

Selektorski kredo

Neke od prećutnih sporova koje je otvorio izbor umetnika i njihovih radova za aktuelnu izložbu "O normalnosti. Umetnost u Srbiji 1989–2001" u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, tekstovi u katalogu izložbe, koji je nedavno objavljen, samo će dodatno zaoštriti

Organizovani kriminal na Balkanu (6) - Ilegalna trgovina umetničkim delima (2)

Beskrajna pljačka

U borbi protiv ilegalne trgovine umetničkim delima i arheološkim predmetima većina svetskih zemalja već uveliko koristi najnapredniju tehnologiju, primenjuje stroge kriterijume za dokumentaciju, razvija sisteme za brzu razmenu informacija. Istovremeno, nadležni za tu oblast u zemljama Balkana još uvek muku muče s primenom najosnovnijih zakona, regulisanjem policijskih snaga, inventarom kulturnih dobara. Međutim, slika takvog haosa postaje kompletna tek kad se svemu dodaju i ratovi na prostoru bivše Jugoslavije

Istraživanje "Vremena" - Organizovani kriminal na Balkanu (2) - Ilegalna trgovina umetničkim delima

Svetska baština na crno

Zvanično, države balkanskog regiona ne nalaze se ni blizu vrha liste država s najvećim brojem ukradenih, a zatim preprodatih umetničkih dela i arheoloških nalaza. Nezvanično, međutim, njihov rejting i prava uloga u art trafikingu (ilegalna trgovina umetničkim delima) nikako nisu zanemarljivi. Odavno poznate kao trasa na trgovačkim putevima koji vode iz Rusije i Male Azije ka Zapadnoj Evropi, vremenom su postale poznate i kao mesta na kojima ilegalni trgovci i samouki "arheolozi" i te kako mogu da profitiraju. O tačnom broju do sada ukradenih kulturnih dobara samo se nagađa – delom zbog političke nestabilnosti, a delom zbog već poslovičnog nemara, mnogi od tih predmeta nisu dokumentovani pre krađe, tako da zvanično nisu ni postojali.

Pozorište

19.oktobar 2005. Ivan Medenica

Na ivici žanrovskog noža

Nebojša Romčević, Paradoks;
režija Egon Savin;
igraju Biljana Keskenović, Saša Torlaković, David Tasić Daf i dr.;
Narodno pozorište Sombor

Konferencija psihoanalitičara

12.oktobar 2005. Jelena Grujić

O ljubavi i drugim demonima

Druga po redu konferencija "Ljubav" Beogradskog psihoanalitičkog (prelaznog) društva (BPpD), održana je 3. i 4. oktobra u Beogradu. "Govorimo o ljubavi, umesto o ratovima i pregovorima kojima smo svakodnevno preplavljeni. Nije reč o tome da politika nije bitna. Ali gde smo posle svega, zar nije bar podjednako važno i političko osmišljavanje individualne egzistencije. Da li još uvek možemo i umemo da volimo, da li ćemo išta shvatiti o nama samima analizirajući samo bes, nasilje i mržnju", kažu organizatori konferencije

Monografija o Jeleni Šantić

12.oktobar 2005. Slobodanka Ast

Do poslednjeg daha

To nije samo priča o jednoj izuzetnoj umetnici, o njenoj velikoj pobuni, o pravoj junakinji našeg doba, već je to priča i o nama u sumornim vremenima

Manifestacije

12.oktobar 2005. Dragan Todorović

Godišnjica radikala i ludaje

Dvadeseti Dani ludaje u Kikindi, kao i obično, prošli mirno, ravničarski, ništa ortodoksno. Ludaja je iz Amerike, ali i ovde dobro uspeva, treba je samo đubriti i zalivati

Post festum - 39. Bitef

06.oktobar 2005. Ivan Medenica

Kroz prozirnu magmu

U kontekstu ovogodišnjih svetskih pozorišnih festivala, Bitef se izdvojio kao jedno od vodećih dešavanja, sa zanimljivijim programom od, recimo, čuvenog Avinjonskog festivala

Izložbe - 46. Oktobarski međunarodni salon

06.oktobar 2005. Sonja Ćirić

Jednostavno privlačenje

"Tragali smo za radovima koje je rečima teško objasniti, za radovima koji ostavljaju utisak na posmatrača, koji su jasni u konceptu i ideji, još jasniji u realizaciji, u kojima se prepoznaju svest i namera umetnika da pokaže svoju ideju od nastanka do realizacije rada. Takvih radova, istina, ima svuda, ali ih nema puno", kaže Darka Radosavljević, umetnički direktor Oktobarskog salona

Izložba - Tipografska pisma Olivere Stojadinović

29.septembar 2005. Sonja Ćirić

Estetika slova

U Muzeju primenjene umetnosti upravo je završena (8–29. septembar) izložba tipografskih pisama Olivere Stojadinović, "Reči i slova". Prikazano je šest tipografskih pisama nastalih poslednjih pet godina

Radikalsko spremanje kikindskog Doma omladine

21.septembar 2005. Srđan V. Tešin

Ko nam je smestio Ćelavu pevačicu

Urednik u kikindskom Domu omladine, pisac Srđan V. Tešin, od radikalskih opštinskih vlasti dobio je otkaz. Ono što mu se zameralo, kako se moglo čuti između ostalih bizarnih detalja, bilo je i to što je jednu predstavu sa repertoara nazvao Ćelava pevačica: "Kako mu je samo takvo nešto blesavo palo na pamet?" O svom iskustvu povodom ovog "slučaja", za "Vreme" piše smenjeni urednik

Intervju - Saša Ilić, književnik

21.septembar 2005. Slobodan Georgijev

Stvari se kreću, ali unazad

"Sve ovo ovde kod nas liči na jednu malu porodičnu manufakturu, koja će uskoro, baš kao ona iz špice za Mikijevu radionicu, odleteti u vazduh. Jer ranije ili kasnije, neko će morati da se zapita pred tim rashodovanim strojem: ‘Čemu ovo služi?’ Tek kada se bude stvorila kritična masa onih koje zanima odgovor na ovo pitanje, možda će se krenuti dalje"

Jedna stogodišnjica - Vladan Desnica (1905–2005)

21.septembar 2005. Mihajlo Pantić

O usporavanju sveta

Desničina famozna dvojna pripadnost, neupitnost njegovog značaja, podjednako u srpskoj i u hrvatskoj književnosti, podsećaju nas na jednu činjenicu bez koje nije moguće razumeti književnost jugoslovenskog veka, a bojim se, u velikoj meri to nije moguće ni danas. Kada se prisetimo kako se nekada, u vremenu kada je pisao i Vladan Desnica, postajalo veliki pisac, ne možemo ni zaobići ni zaboraviti činjenicu da je značaj nekog pisca određivao ne samo nacionalni, nego, upravo, i u presudnoj meri, nadnacionalni, južnoslovenski kulturni prostor

Susret sa eskimskim umetnikom Alutukom Ipeleom

15.septembar 2005. Saša Rakezić

Eskim u Pančevu

Srpska publika je imala priliku da se upozna sa eskimskom, odnosno, inuitskom umetnošću još početkom osamdesetih, na izložbama u Manakovoj kući a zatim i u Etnografskom muzeju u Beogradu, ali je poseta značajnog eskimskog umetnika Alutuka Ipelea festivalu autorskog stripa održanom prošle sedmice u Pančevu verovatno prvo gostovanje jednog inuitskog umetnika u ovoj sredini uopšte

Crteži iz haške sudnice

15.septembar 2005. Slobodan Kostić

Vizuelni stenogram

"Pred Miloševićem, kao ideologom političke grupacije koja je nanela neizbrisivu sramotu ovom društvu, uzrokovala nepovratno zlo i nebrojene žrtve, svako od nas mora lično i intimno da se odredi", kaže Ivan Grubanov, autor serije crteža sa suđenja Slobodanu Miloševiću

Izložba časovnika u MPU

07.septembar 2005. Slobodan Bubnjević

Vreme izvan vremena

Tokom naredna tri meseca u okviru izložbe "Sačuvano vreme" videćemo zanimljivu zbirku sunčanih, džepnih, stonih i drugih satova koji pripadaju vremenu od XVII do XX veka

Izložba o radio-difuziji

31.avgust 2005. Sonja Ćirić

Kad se radio kupovao na kredit

Beogradska radio-stanica počela je emitovanje 24. marta 1929. godine u zgradi današnje Srpske akademije nauka i umetnosti, u kojoj je sada postavljena izložba o radio-difuziji

Crkvena arhitektura

24.avgust 2005. Zoran Majdin

Retro u modi

Po crkvenom zakonu, pravoslavni hram se može graditi samo uz blagoslov episkopa eparhije u kojoj se crkva gradi, i bez obzira na to ko finansira samu gradnju hrama