
Peti sajam šljiva u Osečini
Oj, Srbine, idi pravo
Ministarki preko gajbe sa šljivu dodadoše malo dete, ona upita, Ima li para, odgovori, Biće para, posavetova roditelje, Samo da dete jede pekmez, i sve će biti u redu
Ministarki preko gajbe sa šljivu dodadoše malo dete, ona upita, Ima li para, odgovori, Biće para, posavetova roditelje, Samo da dete jede pekmez, i sve će biti u redu
"Zakon omogućava da svako ko ispuni najminimalnije uslove, znači da ima sedište, da ima 500 evra za otvaranje firme i da ima prijatelja koji je završio fakultet pa je kvalifikovan da bude urednik, može da otvori izdavačku kuću"
Daleka mesta i čudni običaji su odvajkada golicali maštu stvaralaca u svim oblastima umetnosti, strip nije nikakav izuzetak. Intrigirajuće pitanje je – ima li tu nas? Kako izgledamo u očima drugih? Operetski likovi kakvim nas je bog stvorio, dospevali smo do belosvetskih stripova i karikatura čak i nešto češće nego što bi se pretpostavilo za jedan mali narod
Milutin Mrkonjić, ministar za infrastrukturu u Vladi Srbije, na pitanje kako je zadovoljan radovima na Koridoru 10 (B92)
Pod jednim suncobranom trubači u punom duvanju, na stolu jedna u mreža-čarape, u još ti’ i razni’ resa, samo ga sisulja, pa kad okrete zadnjicu, uze da je centrifugira, sve oko nje krenu u te obrtaje i svako drugo kolačenje
Strah od otkaza u Srbiji je već nekoliko godina najčešći i najjači, jači je od straha od smrti, rata, kriminala. Taj strah je okidač mobinga
Do ovog leta, na arheološkoj mapi Srbije nije postojao lokalitet iz starijeg kamenog doba. A onda je obznanjeno senzacionalno otkriće. U dve pećine u Sićevačkoj klisuri pronađeni su ostaci neandertalskog staništa, ali i ostaci ljudskog pretka za koga se pretpostavlja da je hodao ovim prostorima pre nekoliko stotina hiljada godina, a možda i pre čitavih milion godina! Otkriveni su slučajno. Neko je, naime, prekopao lokalitet u pećini tražeći mitski ćup sa zlatom, ali u izbačenoj zemlji arheolozi su kasnije otkrili nešto mnogo značajnije: ostatak donje vilice hominida, najstariji do sada pronađeni trag o ljudskom prisustvu na ovom tlu
Ovdašnja publika je nedavno imala priliku da vidi dva izvrsna muzičko-scenska cirkusa – performans Gradski zečevi francuskog Nacionalnog centra za cirkusku umetnost u režiji Arpada Šilinga, izveden na Belefu, i performans Zemlja Do Do španske trupe "Puho!" izveden u okviru Ambijentalnog pozorišnog festivala "Tvrđava teatar" u Smederevu
Industrijska arheologija je relativno mlada naučna disciplina. U svetu se razvija od polovine prošlog veka, a u Srbiji tek poslednjih nekoliko godina. Zahvaljujući aktuelnoj postavci i publikacijama Muzeja nauke i tehnike, postala je dostupna i takozvanoj široj javnosti
Da Mišković ima milionske fondove za medije, znaju i mala deca. Kako inače prodati juneći but, bez kosti, na akciji, s deset odsto popusta. Uostalom, to najbolje zna gospođa Forcan, u više anketa proglašavana za medijski najuticajniju ličnost u Srbiji
Izložba fotografija "Život je truba" Aleksandra Kelića postavljena je na Savskom šetalištu na Kalemegdanu u Beogradu povodom pola veka Dragačevskog sabora trubača u Guči, čije jubilarno izdanje počinje 13. avgusta. Kelićeve fotografije, nastale u poslednjih dvadeset godina, predstavljaju dokumentarno svedočanstvo, ali i originalno umetničko delo koje reinterpretira sadržaj i kontekst ovog događaja
Šabanu Bajramoviću, pevaču koga je svojevremeno "Tajm" uvrstio u deset najboljih bluz pevača na planeti, koji je u Indiji i zvanično proglašen za kralja romske muzike, kompozitoru više od 700 pesama, čoveku čija je pesma Đelem, Đelem postala himna svih Roma na svetu, dve godine posle smrti, ipak, biće podignut spomenik u Nišu, gradu iz kog nikad nije hteo sasvim da ode
Istina je da Srbija nema takvo umetničko nasleđe kakvo imaju neke evropske zemlje. Međutim, veći problem je šta se dešava sa onim što bi mogla da ponudi
U eri satelitske i kablovske televizije, kada čak i u zemlji Srbiji nemali broj domaćinstava na raspolaganju ima čitav spektar domaćih i inostranih kanala, ima manje dečjih emisija nego osamdesetih godina, kada niko na daljinskom upravljaču (ako ga je imao) nije morao da pritiska cifre dalje od 3. Ko se promenio: mediji, autori, ili ipak – decaU eri satelitske i kablovske televizije, kada čak i u zemlji Srbiji nemali broj domaćinstava na raspolaganju ima čitav spektar domaćih i inostranih kanala, ima manje dečjih emisija nego osamdesetih godina, kada niko na daljinskom upravljaču (ako ga je imao) nije morao da pritiska cifre dalje od 3. Ko se promenio: mediji, autori, ili ipak – deca
Prizori iz Turske u knjizi Putevima i džadama Male Azije i Bliskog istoka Matije Kujundžića njegov je prvi objavljeni tekst. Fotografije: Olivera Kujundžić, što je njen prvi fotografski projekat. Ta knjiga je nastala tokom njihovog putovanja na dva točka do Jordana i nazad, kroz Bugarsku, Tursku, Siriju, Jordan, Makedoniju, Albaniju i Crnu Goru (izbor i oprema redakcija "Vremena")
"U ovim mojim godinama dostigao sam nivo da mi niko ne treba na sceni osim jednog dobrog gitariste ili pijaniste koji će da me prati, a da ja sobom, svojim glasom, manirom, posvećenjem, dočaram sve filharmonije sveta, sve violine sveta, sve gajde sveta, a da se sve to čuje u tom jednom jedinom usamljenom glasu"
Slobodan Milosavljević, ministar trgovine
Jedan od glavnih tematskih blokova ovogodišnjeg Bečkog pozorišnog festivala bio je posvećen pozorišnim stvaraocima sa prostora bivše Jugoslavije. Najjači utisak na kritiku i publiku ostavile su predstave Generacija 91-95 Zagrebačkog kazališta mladih i Šuma blista Ateljea 212
Pola veka posle osnivanja, Narodno pozorište u Beogradu je prvi put za svog upravnika dobilo jednog glumca. Bilo je to tačno pre sto godina
Predrag Krstić, Kameleon (Kako da se misli ljudska životinja), Službeni glasnik, Beograd 2010.
Prvi privatni muzej u Srbiji otvoren je u maju 2008. godine u Novim Banovcima. Vlasnik je Vladimir Macura, kolekcionar, koji poseduje možda i najznačajniju zbirku umetničkih dela iz perioda avangarde 20-ih i 30-ih godina, i moderne umetnosti 60-ih i 70-ih godina prošlog veka nastale na tlu Jugoslavije
Dok su naši najveći muzeji godinama zatvoreni za publiku i ne zna se kada će ponovo biti otvoreni, u Beogradu je prošle sedmice otvoren jedan privatni muzej – Muzej "Cepter". Osnivanje ovog muzeja je kulturni događaj prve vrste i gest koji se mora pozdraviti