Zoom

09.јул 2014. Dragoljub Žarković

Vučić uči ruski – Premijer je ostavio utisak političara koji s ponosom nosi na svojim leđima činjenicu da smo tek »tužan sirak među vihorima« i nigde nas nije obrukao

Trenutno, spoljnopolitičke aktivnosti srpskog premijera jedini su svetli trenutak svekolike srpske politike. To su ozbiljne stvari i Vučiću najmanje treba da ga pojedini mediji, sateliti svake vlasti, ovekovečuju naslovima čas na nemačkom, čas na ruskom jeziku. Šta će biti kad Vučić krene u Kinu?

Intervju – Michel Saint-Lot, direktor kancelarije UNICEF-a u Srbiji

08.јул 2014. Sonja Ćirić

Ono što treba promeniti

"Naša glavna briga trebalo bi da bude kako da smanjimo jaz između nacionalnog nivoa i ugrožene dece, jer dispariteti pokazuju da su deca iz ruralnih oblasti, iz siromašnih domaćinstava i iz romskih naselja u mnogo gorem položaju"

Intervju – Oliver Frljić

08.јул 2014. Tamara Nikčević

Simptomi bolesnih društava

"Aleksandar je Vučić naprosto zbirna imenica za sve političke neprincipijelnosti koje smo, s rijetkim izuzecima, gledali na prostoru bivše Jugoslavije proteklih dvadeset godina. Zašto kao pozorišni redatelj otvaram teme koje su traumatične za društva u kojima radim. Kakav god odnos imao prema tim sredinama, unutar onoga čime se bavim želim dati osobni mali doprinos nastojanjima da se ta društva koliko-toliko poprave. Ili da barem otvore teme koje bi, po mom sudu, bile važne za njihovo ozdravljenje"

Vučić u Moskvi – Ekonomski aspekt

08.јул 2014. Dimitrije Boarov

Srpske molbe u zidinama Kremlja

Moguće je da Rusiji ekonomski ne odgovara dalje zaoštravanje sukoba sa Zapadom oko Ukrajine, pa je možda spremna da popusti sebi naklonjenim malim državama u Centralnoj i Istočnoj Evropi, pa i u Evropskoj uniji, pogotovu što bi je to izašlo relativno jeftino. Agencija Blumberg u tom pravcu zapaža da se Mađarska, Češka, Slovačka, pa i Hrvatska protive sankcijama prema Rusiji, jer se iz Moskve nadaju povoljnim poslovima. Tako je Mađarska već potpisala predugovor od deset milijardi dolara za izgradnju dva atomska reaktora za proizvodnju struje, a i Slovaci se nadaju završetku izgradnje ruske atomske elektrane. I Hrvatska je dobro prošla, pa je "Agrokor" od Zberbanke dobio kredit od 820 miliona dolara za kupovinu slovenačkog "Merkatora". No, Rusi se dosad nisu tako ponašali, kad je u pitanju "uvek odana Srbija". Ostaje da se vidi da li će se sada tu nešto promeniti posle Vučićeve posete i koliko će sve to koštati Srbiju na drugoj, evropsko-američkoj strani

Slučaj Vojislava Šešelja

02.јул 2014. Tatjana Tagirov

Zatvorenik koga niko ne želi

Proces protiv radikalskog lidera i četničkog vojvode postao je ogledni primer za kršenje ljudskih prava, za povredu prava na pravično i suđenje u razumnom roku: za više od 11 godina nisu međunarodni delitelji pravde bili u stanju da mu ocene krivicu

Vidovdan u Andrićgradu

02.јул 2014. Dragan Todorović

Sve ko na filmu

Kusturica graditelj: Ovo je lekcija iz renesanse, toga kako se čuva identitet, i toga kako se čitav grad pretvara u kulturno dobro

Ekonomija

02.јул 2014. Dimitrije Boarov

Koga će zaboleti bolne reforme

Model politike u kome on stalno "preti" da će promeniti Srbiju, a ništa realno ne preduzima, već je metaforički izražen u onoj figuri da Vučić podseća na skakača koji se stalno zagreva, poziva publiku na podršku, pljuje u šake, namešta opremu, stalno se zaukava na zaletnoj stazi – a nikako da skoči. Jedan od indikatora Vladine neodlučnosti ili nespremnosti za suštinske reforme vidi se, pre svega, u tome što je u razdoblju između spomenutog odvažnog ekspozea i decidiranih poslednjih izjava, premijer Vučić na tradicionalnom poslovnom ručku u Američkoj privrednoj komori u Beogradu, navodno samo za izvesno vreme, već odustao od jedne od ključnih "šokantnih mera" – smanjenja plata u javnom sektoru za 10 odsto, ove i naredne dve godine

Izložba – »Kuća evropske istorije u egzilu«, Beč

Sećanje na Evropu

Belgijski režiser Tomas Belink postavio je u okviru Bečkog pozorišnog festivala izložbu o Evropskoj uniji iz perspektive budućnosti. Reč je o sablasnoj viziji njenog fiktivnog raspada 2018. godine, koja podstiče na razmišljanje o negativnim tendencijama njenog aktuelnog razvoja

Portret savremenika – Vladimir Beba Popović

02.јул 2014. Miloš Vasić

Čovek koga nije sramota

Kako i zašto je moguće da čovek koji je strasno i lojalno zastupao ispravne stvari, koji se borio protiv zla, sada postupa ovako? Beba Popović uvek je bio nalik na prirodni element, poput vatre ili vode: plahovit, žestok, nepredvidiv. G. Popović je, izgleda, izgubio merila za ispravnost svoje stvari. Zato je mene bilo sramota u nedelju uveče – umesto njega da bude

Akademski put predsednika Srbije

25.јун 2014. Tatjana Tagirov

Fusnota za ambroziju

Master rad Tomislava Nikolića ima sedamdesetak strana podeljenih na uvod, četiri poglavlja i zaključak. Citirani su Tanja Miščević, zatim Vladimir Međak i Vladimir Pavićević iz zbornika koji je uredila Jelena Milić iz Centra za evroatlantske studije, pa nekoliko stranih autora prevedenih na srpski, tekstovi sa portala NSPM-a, "Novog standarda"... Pridevi pisani velikim slovom, poput Evropskih ili Evro, provlače se kroz ceo rad, a Balkan je i u uvodu i u naslovu poglavlja napisan malim slovom

Intervju – Radoslav Milenković

25.јун 2014. Tamara Nikčević

Palanačka igra na male goliće

"Kažu, vreme socijalizma bilo je ‘Periklovo doba’. Pa, bilo je, znate... Eto, doživeo sam i to da se s nostalgijom sećam takozvane Titove epohe. Zašto? Možda zato što trideset godina ovde nije sagrađeno gotovo ništa! Vozimo putevima napravljenim u periodu ‘titoizma’; sa tih česmi pijemo vodu; beogradska rasveta postavljena je u vreme Branka Pešića, Živorada Kovačevića, Bogdana Bogdanovića... Šta su napravili oni koji su došli nakon njih?! Najzad, oprostite, u tom ‘Periklovom dobu’ kultura je bila programski određena kao stavka važna taman koliko i teška industrija"

Intervju – Robert Jenovai, generalni menadžer kompanije Nelt za Afriku

24.јун 2014. r. marković

Nelt – prvi izbor za saradnju

"Uz dobar poslovni plan, srpski proizvođači imaju veliku šansu na tržištu Angole. Srbija ima dovoljno uspešnih kompanija sa kvalitetnim proizvodima i razvijenim kapacitetima za izvoz. Naravno, tu značajnu ulogu ima i država kroz jačanje bilateralnih odnosa sa Angolom i drugim afričkim zemljama"

Intervju Saše Ostojića, direktora Marketinga i prodaje Hemofarma

24.јун 2014.  

Naslov – Spoj tradicije i inovativnosti

Tradicija i inovativnost – tako se najkraće može opisati Hemofarm, lider na domaćem farmaceutskom tržištu i naš najveći izvoznik lekova. Kompanija koja delatnost razvija na temeljima ključnih vrednosti – brižnosti, kvalitetu, dostupnosti i poverenju – portfolio konstantno obogaćuje novim proizvodima najnovije generacije. Pažljivo prateći sve zahtevnije potrebe tržišta, ali najpre pacijenata kao fokusa delatnosti, Hemofarm nastoji da unapredi celokupan zdravstveni sistem snabdevanjem srpskih apoteka i zdravstvenih ustanova lekovima i farmaceutskim preparatima istog kvaliteta kao u najrazvijenijim zemljama, samo cenovno pristupačnijim

Konferencija EastAgri 2014.

24.јун 2014. r. marković

Kako proizvesti i kvalitet i kvantitet

Tradicionalna godišnja međunarodna konferencija, koja se održava od 2002, okupila je kompanije, banke, finansijske institucije i državne predstavnike kako bi se, u delikatnom trenutku, našli načini za zadovoljenje neprestano rastućih zahteva potrošača za kvalitetom i bezbednošću hrane, i to na teritoriji od 29 zemalja u Evropi i Aziji, koliko obuhvata EastAgri region

Intervju – Milorad Sredanović, potpredsednik Delta Holdinga za poljoprivredu

24.јун 2014. R. V

Ulaganjem do modernog srpskog agrara

"Prosečan prinos jabuke u Srbiji iznosi 15 tona po hektaru, što znači da se godišnje proizvede više od 300.000 tona. Nažalost, samo 30 odsto roda čini jabuka prve klase, što smatram neekonomičnom proizvodnjom. Kada bismo bili u mogućnosti da tehnologiju Delta Agrara u proizvodnji jabuka primenimo na sve voćnjake u Srbiji, rod jabuke bio bi četiri puta veći, a 80 odsto bila bi prva klasa. Tako bi Srbija postala značajan proizvođač jabuka u Evropi"

Izbeglička kultura

18.јун 2014. Mirko Rudić

Nešto između

Šta je izbeglička kultura, kako se formiraju i čuvaju kulturni identiteti u izbegličkoj populaciji i kuda nas vode stereotipi stvoreni u popularnoj kulturi

Izbegličke teme u kulturi

18.јун 2014. Sonja Ćirić

Tragovi nevidljivog naroda

Po podacima Komesarijata za izbeglice i migracije Republike Srbije, 1996. godine u Srbiji je status izbeglice imalo 617.728 osoba, od čega je 330.123 izbeglica bilo iz Hrvatske, 266.279 iz Bosne i Hercegovine i 21.326 iz ostalih delova bivše Jugoslavije. Izbeglištvo je velika društvena i ljudska tema, i kultura kao odraz dešavanja u društvu i čoveku – nije je mimoišla. Kako se u knjigama, na filmu, u pozorištu priča o izbeglicama

Intervju – Srđan Verbić, ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja

18.јун 2014. Jovana Gligorijević

Možda ima gafova, ali radimo

U slučaju ministra policije Nebojše Stefanovića radi se o pitanju kvaliteta doktorata. Mi možemo da proveravamo da li je neka forma ispoštovana, ali ne možemo da ocenjujemo kvalitet nekog naučnog i stručnog rada. To bi značilo direktno narušavanje autonomije univerziteta. Prekidanje konferencije za novinare u Leskovcu bilo je nepromišljeno i izvinjavam se zbog toga

Srbija između Istoka i Zapada

18.јун 2014. Andrej Ivanji

Ruski gas i nemačka medicina

Da li će Srbija morati da zauzme stranu po pitanju ukrajinske krize. Zašto će politika "i Rusija i EU" proći kao deviza "i Kosovo i EU". Kako se Vučić obećao Angeli Merkel, zašto je to kratkovida strategija i kako loše ocene za umetnički dojam kvare prosek visokih tehničkih ocena koje Vučić dobija za klizanje po evropskom ledu

Akademski put master predsednika Tomislava Nikolića

18.јун 2014. Tatjana Tagirov

Toma diploma i druge priče

Predsednik je diplomirao, to smo svojim očima videli, na marketingu SRS, dok je master obranio temom o ekonomskim efektima prijema Srbije u EU, što još svojim očima nismo videli. Ostaje nam samo da (zasad) verujemo da je reč o "temeljnoj analizi" iz koje možda nešto možemo i da naučimo

Intervju – Gordana Brašić, predsednica kompanije Henkel Srbija

18.јун 2014.  

Fokus na razvoj i investicije

"Iskustvo Henkela na globalnom nivou pokazalo je da su inovacije jedan od najvažnijih faktora za uspešnost čak i u teškim makroekonomskim uslovima, tako da će naš svakodnevni strateški pristup i dalje uključivati kontinuirana ulaganja u modernizaciju proizvodnje, najsavremenije tehnologije i održivi razvoj"